“Ulazak BiH u NATO je jedan od koeficijenata sigurnosti da neće doći do novih sukoba i posezanja za teritorijom BiH. Prijem BiH u NATO bi znatno osnažio integritet BiH kao same države na međunarodnom planu.”

 

 

 

Razgovarao: Darko Omeragić

 

 

Otkako je Putinova vojna mašinerija u februaru 2022. godine izvršila brutalnu, nenajavljenu i ničim izazvanu agresiju na Ukrajinu u svijetu više ništa isto nije. Još manje je u svijetu sve normalno otkako je za predsjednika SAD-a po drugi put izabran Donald Trump. Od obojice se čovjek svemu mogao nadati, ali da će imati zajedničke neprijatelje teško. Trump je za rat u Ukrajinu optužio predsjednika te zemlje Volodimira Zelenskog, a krivce je našao i u svom prethodniku Joe Bidenu i – Evropskoj uniji. U ova šugava vremena se ničemu ne treba iznenaditi, pa ni najnovijoj gluposti koja dolazi od Trumpa koji sada na Putinovo veliko zadovoljstvo radi na razvaljivanju NATO-a! Kako to Trump želi razvaliti NATO u svojoj sjajnoj analizi na portalu Telegram.hr detaljno je obrazložio vojni analitičar i kolumnista tog portala Goran Redžepović s kojim smo tim povodom razgovarali o temi koju odlično poznaje, a to je neizvjesna budućnost Sjeveroatlantskog saveza, ali i kako će to utjecati na sigurnost planete Zemlje ili ako hoćete, na našu sigurnost.

 

 

SB: Gospodine Redžepoviću, možete li u kratkim crtama reći do kakvog ste zaključka došli nakon što ste pročitali novu američku Strategiju nacionalne sigurnosti i šta to znači za budućnost NATO-a i odnosa SAD-a s Evropskom unijom?

 

 

REDŽEPOVIĆ: Ta Strategija ne iznosi ciljeve i načine na koji ih želi postići, ali ona iznosi svoje stavove o američkim odnosima prema NATO-u i Evropi. U njoj su Trumpovi i stavovi njegovih pomoćnika kojima su se neki smijali misleći da je sve to neozbiljno, međutim svi ti njihovi stavovi sada su pretočeni u jedan zvanični dokument. Podsjetiću da je NATO Savez napravljen da bi se Evropa odbranila od SSSR-a i njene sljednice Rusije koja mu je bila glavni protivnik. Nova Strategija negira Rusiju kao potencijalnu prijetnju Evropi i SAD-u, čime se zadire u korijene razloge formiranja NATO Saveza u kojem su države koje dijele zajedničke demokratske vrijednosti, a to se sada dovodi u pitanje. Princip kolektivne sigurnosti kroz članak 5 je doveden u pitanje, jer Amerikanci sada kažu da će braniti one države za koje mi procijenimo da ulažu dovoljno u odbranu i one države koje podržavaju naše trgovinske interese i koje su usklađene s komercijalnim interesima SAD-a. Oni su doveli u pitanje kolektivne sigurnosti uvjetovanjem podrške. Ni članak 5 ne znači da NATO neku svoju članicu automatski braniti, nego da će se o tome raspravljati, ali sada se mijenjaju kriteriji za definiranje kada se to može aktivirati.

 

 

SAD POVLAČI TRUPE IZ EVROPE

 

 

SB: Da li je SAD već prešao s riječi na djela u provođenju ove Strategije?

 

 

REDŽEPOVIĆ: SAD kaže da će povući svoje snage iz zemalja u kojima nema njihovog interesa i prebaciti na mjesta gdje su im prioriteti. Već su iz Rumunjske povukli snage i prebacuju ih na zapadnu hemisferu, Sjevernu, Južnu i Središnju Ameriku, Karibe i taj dio svijeta. Ono što je Trump rekao to SAD-a sada i radi, povlače dijelove svojih snaga iz Evrope. Kako će to ići ne znam, kao i da li će povući svoje snage koje se nalaze u našoj regiji, prije svega u bazi Bondstil na Kosovu. Mi još imamo traume zbog ratova koji su kod nas bjesnili 90-ih godina, a oni su zaustavljeni američkim angažmanom kojim su diktirali mirovnim procesima zavrtanjem ruku pojedinim liderima u bivšoj Jugoslaviji i donijeli mir o kojem možemo diskutirati kakav je.

 

 

Američka baza na Kosovu

 

 

SB: Šta bi povlačenje SAD-a iz naše regije značilo?

 

 

REDŽEPOVIĆ: Sasvim sigurno bi ostala jedna sigurnosna praznina. Njihova najveća baza na ovim prostorima je na Kosovu, ali ne bih tu u prvim plan stavljao tih 700 pripadnika američke vojske koliko je bitna politička težina te prisutnosti zbog diktiranja procesa i sprečavanja ponovnog razbuktavanja nekog sukoba.

 

 

TRUMPOV SUKOB SA EVROPOM

 

 

SB: Kako komentarišete Trumpov sukob s Evropskom unijom?

 

 

REDŽEPOVIĆ: To je ideološka konfrontacija sa vrijednostima koje propagira EU. Nova Strategija nacionalne sigurnosti forsira suverenističke, nacionalističke stranke koje podržavaju dezintegrativne procese u Evropi, odnosno princip što više nacionalne države to manje Evrope. Dok je nama s druge Atlantika jasno da je ujedinjenje Evrope nakon Drugog svjetskog rata donijelo mir i da nije bilo nekog evropskog rata, ne računajući ove naše lokalne ratove. Evropa je u tom periodu ostvarila prosperitet i razvoj. S njegove strane dolaze različiti svjetonazorski pogledi na Evropu. On dovodi u pitanje strukturu stanovništva pojedinih evropskih država i pita da li će promjenom stanovništva te evropske države odražavati one vrijednosti i standarde kao kada su potpisale da budu članice NATO Saveza. To je ideološki pristup kojim se podupiru stranke poput AfD-a i dezintegrativni procesi i kada sve to stavi na hrpu dobijemo upravo ono što želi Rusija, a to je manje Evrope i više dezintegracije, jer je svaka manja država pojedinačno slabija od Rusije. Rusija želi slabiji NATO i slabljenje transatlantskih veza SAD-a i Evrope. Rusija želi da se Evropa rasparča da bi se njom lakše vladalo. Ne znam je li to i američki cilj, ali što se tiče Rusije sve što je propagirala sada se nalazi u novoj američkoj Strategiji o nacionalnoj sigurnosti i ide njoj na ruku. Evropa Rusiju smatra egzistencijalnom prijetnjom, a Trump poručuje da Rusija nije problem nego partner.

 

 

SB: Da li je onda Evropa s ovakvim predsjednicima Rusije i SAD-a ozbiljno ugrožena?

 

 

REDŽEPOVIĆ: Trump ovakvim odnosom prema Rusiji dovodi u pitanje temelj evropske sigurnosti koji je baziran na principu nepromjenjivosti granica. On to radi i trenutnim pritiskom na Ukrajinu da pristane na odricanje svog teritorija čime se napušta princip koji je bio u temeljima evropske stabilnosti. Nakon toga može biti svašta, jer se otvara Pandorina kutija u kojoj svako može raditi šta hoće.“

 

 

PRIJEM BiH U NATO BI OSNAŽIO ZEMLJU

 

 

SB: U svojoj analizi Strategije nacionalne sigurnosti SAD-a bavite se i posljedicama na zemlje Zapadnog Balkana koje nisu, a trebale bi ući u NATO-a – BiH i Kosovo.

 

 

REDŽEPOVIĆ: SAD ne želi da NATO bude savez koji se proširuje. Ne znam da li su to rekli da se zaustavi prijem Ukrajine ili da bi se primijenio i na druge zemlje. Međutim, i taj princip tjera mlin na rusku vodu. Prije sam mišljenja da se ovo odnosi na Ukrajinu da bi se izbjeglo da NATO, a sutra nekada i Amerika budu sigurnosna garancija Ukrajini. BiH je u Trumpovom razmišljanju o NATO nebitna. Ulazak BiH u NATO je jedan od koeficijenata sigurnosti da neće doći do novih sukoba i posezanja za teritorijom BiH. Prijem BiH u NATO bi znatno osnažio integritet BiH kao same države na međunarodnom planu.

 

 

SB: Vratimo se na Ukrajinu od čijeg predsjednika je iz Amerike neki dan telefonom traženo da se odrekne dijela teritorije. Kakav dojam na vas ostavlja ovakva informacija?

 

 

REDŽEPOVIĆ: Glavni američki pregovarač je Stiv Vitkof koji nema pojma o međunarodnim odnosima, diplomatiji i geopolitici. Njegov izravni mentor je Trump. To što oni tamo rade je potpuno izvan dohvata State Departmenta koji tek kasnije sazna šta se događa u pregovorima čiji je ishod teško prognozirati jer su nema neke ideje ka kojoj se ide. Da se naslutiti da Trump želi zaustaviti rat, a Ukrajina kao slabiji suparnik treba dati koncesije da bi se Rusija zaustavila. Davanjem ostatka regije Donjecka se ne zaustavlja rat. To bi bila samo jedna faza u daljem nastojanju Putina da stekne punu političku i vojnu dominaciju nad Ukrajinom. Pristankom Ukrajine na to bio bi narušen princip temelja evropskog mira i sigurnosti. Priznaje se mogućnost i pravo na promjenu granica nasilnim putem. Ni Evrope ni Zelenski za sada na to ne mogu pristati. Ne znam koja razina ucjene i pritiska mora biti izvršena na Zelenskog da on na to pristane.

 

 

SB: Mogu li ovakvi, naopaki pregovori ipak donijeti bilo kakav mir?

 

 

REDŽEPOVIĆ: Ovo kako Trumpovi povjerenici za Ukrajinu pregovaraju je diletantski način koji više liči na trgovinu i promet nekretninama nego na geopolitiku. Trump kakav je može sve napustiti, ali ako napušta ostaje pitanje da li će i dalje prodavati oružje Ukrajini i nastaviti opskrbljivati Ukrajinu obavještajnim podacima što je izuzetno važno. Najmanje očekujem da će Trump napustiti pregovore okrivljujući Rusiju i obečavajući da će naoružati Ukrajinu. Trump do sada nijednom nije okrivio Putina niti mu je zaprijetio. Nijedna dosadašnja Trumpova izjava ili akcija nije iz temelja ugrozila rusku vojnu moć, a dok je god Rusija u stanju da perpetuira svoju moć i osvaja dio po dio teritorije ona neće stati. Sumnjam da će Zelenski pristati da da svoj teritorij, a u tome će sigurno imati pomoć Evrope koja ne želi da se Ukrajina rasparča zbog sebe. Veliki je upitnik kako će Trump reagovati ako ne uspiju pregovori.

 

 

KINA U AMERIČKOJ STRATEGIJI

 

 

SB: S obzirom na to da ste rekli kako u Strategiji piše da Rusija nije prijetnja SAD-u onda i ne čude ovoliki pritisci na Ukrajinu. Ko sve ima i kakve žetone u agresiji Rusije na Ukrajinu, pri tome mislim na Rusiju, SAD i Kinu.

 

 

REDŽEPOVIĆ: Trump je spreman žrtvovati Ukrajinu da bi postigao deal s Rusijom s kojom može dogovoriti razne poslove – od rijetkih minerala, nekretnina, početka eksploatacije na Arktiku, energija i slično. Trump ne razumije šta je to savezništvo, a šta gepolitika. Njemu nije interes nastavak rata u Ukrajini. Američka vojna industrija će raditi s tim ratom ili bez njega jer toliko ima narudžbi da već sada mogu godinama proizvoditi. Ako se zaustavi ovaj rat kako je sada sa porazom Ukrajine sve evropske zemlje će se nastaviti naoružavati i kupovati oružje uključujući i američko i to ne bi bio veliki gubitak za američku namjensku industriju. Poraz ruske agresije na Ukrajinu bi moglo dovesti do pada potražnje za oružjem, ali to je teško ostvarivo.

 

 

Što se tiče Kine ona ima svoj put i neće dozvoliti da Rusija bude poražena, ali isto tako ne želi vidjeti Rusiju kao zemlju koja će izaći kao apsolutni pobjednik. Putin je ovim ratom degradirati sposobnost Rusije koja sada od druge sile na svijetu postaje treća sila. Rusija je sada potpuno ovisna o Kini koja ne želi propustiti ovu priliku koju im je dao Putin. Ruska ekonomija bez Kine bi brzo kolabirala. Ne treba zaboraviti da Rusija i Kina imaju neriješeno područje od 1,5 miliona kvadratnih kilometara u Sibiru. To je dio kineskog teritorija koje su Rusi okupirali u drugoj polovici 19. stoljeća. Kinezi taj dio i danas smatraju svojim teritorijem.

 

 

Što se tiče odnosa SAD-a i Kine u Strategiji se Kina spominje u vezi gospodarskih odnosa. Međutim, Trumpov ministar rata nedavno je rekao da će SAD braniti prvi prsten otoka, a to je prsten otoka koji ide uz kinesku obalu uključujući Tajvan da se ne dozvoli širenje Kine prema Pacifiku. Tragedija cijele Trumpove Strategije je što je najkritičnija i najagresivnija prema Evropi i što njegova administracija potkopava dugogodišnjeg vjernog saveznika s kojim je doskora dijelio mnoge zajedničke vrijednosti, kaže na kraju razgovora za “Slobodnu Bosnu” Goran Redžepović, vojni analitičar i kolumnista.

 

 

BIOGRAFIJA GORANA REDŽEPOVIĆA

 

 

Goran Redžepović rođen je 1958. godine u Bosanskoj Dubici. Godine 1981. diplomirao je na Zrakoplovnoj vojnoj akademiji u zvanju vojnog pilota aviona. Odbija sudjelovati u ratu protiv Slovenije i Hrvatske 2. jula 1991. godine nakon čega napušta JNA. Pristupa Zboru narodne garde 1. augusta 1991. godine. U Hrvatskoj vojsci obavlja razne dužnosti u zapovjedništvu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, Glavnom stožeru i Ministarstvu obrane.

 

 

Na rad u međudržavnu agenciju EUROCONTROL u Bruxellesu prelazi 1. januara 2004. godine gdje preko 20 godina radi na poslovima civilno-vojne kooperacije i implementacije EU regulative. Kroz školovanje i profesionalnu karijeru živio je u Mostaru, Zadru, Puli i Titogradu (današnjoj Podgorici), Beogradu, Prištini, Tuzli, Zagrebu i Bruxellesu. U letačkoj karijeri letio je na Galebu, Jastrebu, Orlu, MiG-21, An-26 i An-32. Međutim, posebno mu je drag poljoprivredni dvokrilac An-2 na kojemu je letio tijekom Domovinskog rata. U novinarstvo ulazi slučajno, nakon susreta s pokojnim Denisom Kuljišem i Jasnom Babić. Od jeseni 1991. godine počinje pisati vojne komentare za Globus. U Nacionalu i Jutarnjem listu surađivao je kao komentator. U Globusu je prvi razotkrio sredstva i način napada na Banske dvore. Krajem juna 1992. godine u Globusu prvi piše o etničkom čišćenju i koncentracijskim logorima u zapadnoj Bosni. Slijedom priče iz Globusa, američki novinar Roy Gutman odlazi u BiH i donosi priču o koncentracijskim logorima na međunarodnu scenu. Godinama se koristio raznim pseudonimima kao što su Karlo Jeger, Denis Kuljiš ili Josip Novak. Nakon dvadeset godina pauze, poslije invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine, a na nagovor kolegica Ines Sabalić i Sanje Modrić, počeo je ponovno pisati vojne komentare.

 

(SB)

VOJNI ANALITIČAR GORAN REDŽEPOVIĆ: “Trump dovodi u pitanje princip nepromjenljivosti granica, što odgovara Putinu i otvara Pandorinu kutiju u Evropi”