Vijeće sigurnosti UN-a odobrilo je u novembru mandat za raspoređivanje međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi, ali arapske i muslimanske zemlje od kojih se očekuje doprinos snagama boje se da će se naći uhvaćene između Hamasa, koji se nije razoružao, i izraelske vojske, koja okupira otprilike polovinu Gaze.

 

 

 

U novembru su se demonstranti u Bugarskoj mobilizirali kako bi srušili vladu zbog korupcije i krize troškova života. U međuvremenu, u Abu Dhabiju, jedan od bivših ministara vanjskih poslova te balkanske zemlje najavljivao je “revolucionarne” razgovore o ekonomskom sporazumu između Evropske unije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Bivši bugarski diplomata i ministar odbrane, Nikolaj Mladenov, sada se razmatra za mjesto najvišeg funkcionera u Gazi , radeći u ime “Odbora za mir” američkog predsjednika Donalda Trumpa, javlja Middle East Eye.

 

 

Njegovo ime kruži kao alternativa Tonyju Blairu, bivšem britanskom premijeru, čije je ime izazvalo toliko široku osudu da je prisililo SAD i Izrael da traže alternative.

 

 

Kontrast između političke paralize u Mladenovljevoj domovini i njegovog života u Zaljevu pokazuje kako je pokušao izgraditi vlastitu elitnu poziciju na Bliskom istoku i zaradio visoke ocjene služeći kao izaslanik Ujedinjenih naroda za mir na Bliskom istoku.

 

 

“Puno bolji od alternative”, rekao je jedan palestinski političar na okupiranoj Zapadnoj obali za Middle East Eye kada su ga pitali o njemu.

 

 

Mladenovljev put od evropske politike do UN-a i konačno UAE-a, gdje je angažiran da vodi Diplomatsku akademiju Anwar Gargash, poznat je mnogim bivšim diplomatima i generalima iz cijelog svijeta koje su zaposlile naftom bogate zaljevske države, uključujući Saudijsku Arabiju i Katar.

 

 

“Nije važan sam on. Važno je šta vam to govori, a to je ko kontrolira ovaj proces“, rekao je jedan zapadni zvaničnik za Middle East Eye.

 

 

“Ko god bude izabran, dobit će po vratu, ali Mladenov je pod velikim utjecajem UAE-a, a time i Izraela“, dodao je zvaničnik.

 

 

MEE je kontaktirao Mladenova na LinkedInu za komentar na ovaj članak, ali do objave nije dobio odgovor.

 

 

Postkomunistički uspon

 

 

Mladenov je rođen 1972. u Sofiji u komunističkoj porodici. Njegov otac pripadao je bugarskoj obavještajnoj službi, a ujak mu je bio ambasador u doba komunizma.

 

 

“Bio je dio vrste političara koji su porodično bili jako vezani uz komunistički režim, a devedesetih i 2000-ih okrenuli su se desnici kako bi vodili bugarsku tranziciju“, rekao je za MEE Svetoslav Todorov, novinar iz Sofije.

 

 

Godine 1999., kada se Bugarska rješavala svoje komunističke prošlosti i jurila prema pridruživanju Evropi, Mladenov je osnovao Evropski institut u Sofiji kako bi se zalagao za integraciju s EU. Radio je kao konsultant za Svjetsku banku, Međunarodni republikanski institut i Nacionalni demokratski institut.

 

 

Bugarskom politikom u 2000-ima dominirala je populistička stranka desnog centra Gerb. Mladenov je bio ministar odbrane između 2009. i 2010., a zatim ministar vanjskih poslova od 2010. do 2013. Također je bio zastupnik u Evropskom parlamentu od 2007. do 2009.

 

 

Mladenov se pojavio u curenju informacija o Pandora dokumentima iz 2021. godine. Dokumenti pokazuju da je 2013. godine osnovao kompaniju pod nazivom Afron Enterprises Ltd na Sejšelima preko švicarskih posrednika. Za bugarsku novinsku stranicu bird.bg rekao je da kompanija nikada nije bila aktivna te da ju je osnovao prije pridruživanja UN-u.

 

 

“Dolazim s Balkana”

 

 

Nakon što je napustio mjesto glavnog bugarskog diplomate, Mladenov je gotovo šest godina služio kao posebni koordinator UN-a za bliskoistočni mirovni proces, poziciju koju je od njenog osnivanja 1994. godine, tokom Sporazuma iz Osla, obnašalo samo devet osoba. Ta pozicija funkcionira kao predstavnik generalnog sekretara UN-a u tom procesu.

 

 

U toj ulozi pohvalile su ga gotovo sve strane, uključujući Palestinsku upravu, Izrael i Hamas.

 

 

“Ponosni smo što smo ga poznavali“, rekao je Khalil al-Hayya, visoki zvaničnik Hamasa, za New York Times 2021. godine.

 

 

Bugarska, Izrael i okupirani palestinski teritoriji ranije su bili dio Osmanskog Carstva. Moderne granice Bugarske nastale su usred etničkog sukoba između Turaka, Grka i Bugara. Mladenov je govorio da su mu balkanski korijeni pomogli u službi izaslanika UN-a.

 

 

“Dolazim s Balkana“, rekao je za The New York Times u intervjuu na odlasku 2021. godine. “Mijenjali smo granice. Borili smo se oko svetih mjesta, jezika, crkava. Razmjenjivali smo stanovništvo, 100 godina, ako ne i više. I kada nosite tu prtljagu, to vam pomaže da stvari vidite malo drugačije. Ovo nije sukob u koji možete doći i samo povući crtu. To je emotivno.“

 

 

Izaslanici UN-a za mir na Bliskom istoku uglavnom su marginalizirani. Naprimjer, Mladenovljev nasljednik, Tor Wennesland, jedva je bio aktivan u primirju koje su SAD, Egipat i Katar dogovorili u Gazi ranije ove godine.

 

 

No Mladenovu se pripisuju zasluge za jačanje uloge izaslanika UN-a. Naprimjer, 2018. godine sarađivao je s Egiptom kako bi posredovao u primirju između Izraela i Hamasa u Gazi, izvijestio je The New York Times.

 

 

“Dobro poznaje regiju, ima dobre odnose sa gotovo svima i tada je naporno radio za Gazu“, rekao je za MEE jedan arapski zvaničnik koji se nekoliko puta sastao s Mladenovom dok je služio kao izaslanik UN-a.

 

 

Nova uloga UAE-a?

 

 

Zaljevske države stvaraju različite uloge za sebe otkako se Trump vratio u Bijelu kuću.

 

 

U Siriji, Saudijska Arabija, Katar i Turska podržavaju vladu Ahmeda al-Sharaaa protiv Izraela.

 

 

U Jemenu i Sudanu, glavnim žarištima sukoba u regiji, Saudijska Arabija i UAE nalaze se na suprotstavljenim stranama.

 

 

Prije napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i rata u Gazi, Katar je preuzeo vodeću ulogu u pružanju pomoći Palestincima u Gazi. Izrael se sada protivi raspoređivanju turskih mirovnih snaga u Gazi. Također je u septembru napao pregovarače Hamasa u Dohi, što je naštetilo odnosima.

 

 

Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman oklijevao je u novembru kada ga je Trump u Bijeloj kući pitao hoće li Rijad finansirati obnovu Gaze.

 

 

Slično tome, katarski premijer Mohammed Abdulrahman al-Thani isključio je ulogu Dohe u decembarskom intervjuu na Doha Forumu. “Mi nismo ti koji će pisati ček za obnovu onoga što su drugi uništili… Izrael je sravnio Gazu sa zemljom”, rekao je, misleći na ratom razorenu enklavu, gdje je ubijeno gotovo 71 000 Palestinaca.

 

 

Među zaljevskim državama, UAE su se sada pojavile kao najveći donator Gazi.

 

 

Kushnerov povjerenik?

 

 

Mladenov sada pregovara s američkim zvaničnicima bliskim Jaredu Kushneru, Trumpovom zetu, o svojoj novoj ulozi, rekao je zapadni zvaničnik za MEE. Ako bude izabran, služit će kao posrednik za Trumpov “Odbor za mir”, koji bi trebao biti sastavljen od svjetskih lidera i palestinskih tehnokrata na terenu u Gazi.

 

 

Trump je odnio pobjedu kada su njegovi izaslanici Kushner i Steve Witkoff u oktobru zaključili primirje u Gazi. No, američki mirovni plan za Gazu od 20 tačaka je zastao.

 

 

Prema Vladinom uredu za medije Gaze, Izrael je ubio više od 350 Palestinaca u stotinama napada kojima je prekršen prekid vatre. Sam Trump rekao je da SAD procjenjuje je li izraelsko ubistvo visokog zvaničnika Hamasa u Gazi u subotu prekršilo sporazum.

 

 

Vijeće sigurnosti UN-a odobrilo je u novembru mandat za raspoređivanje međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi, ali arapske i muslimanske zemlje od kojih se očekuje doprinos snagama boje se da će se naći uhvaćene između Hamasa, koji se nije razoružao, i izraelske vojske, koja okupira otprilike polovinu Gaze.

 

 

Poslijeratno planiranje za Gazu koju provodi Trumpova administracija provodi se iz Tel Aviva, a vodi ga grupa političkih funkcionera bliskih Kushneru. Aryeh Lightstone, američki rabin, nadgleda napore za podjelu Gaze na dva dijela, pri čemu se Palestinci provjeravaju kako bi živjeli u izraelskoj okupiranoj zoni u “alternativnim sigurnim zajednicama”.

 

 

Mladenov je uspostavio dobre veze s Kushnerom kada je Kushner pregovarao o Abrahamovom sporazumu iz 2020., kojim su UAE, Bahrein i Maroko normalizirali odnose s Izraelom, rekli su arapski i zapadni zvaničnici za MEE.

 

 

Kushner je za New York Times rekao da se Trumpova administracija “povjerila” bugarskom diplomati tokom pregovora i primila njegove “konstruktivne povratne informacije”.

 

 

Kritičari su te sporazume vidjeli kao izdaju Palestinaca od strane arapskih država. Mladenov ih je branio, rekavši da su pomogli u sprječavanju aneksije okupirane Zapadne obale u to vrijeme.

 

 

Saudijska Arabija odbila je američko lobiranje za normalizaciju odnosa s Izraelom. Na sastanku u Bijeloj kući u novembru, prijestolonasljednik Mohammed bin Salman javno je odgovorio na Trumpov poziv za sporazum rekavši da prvo treba stvoriti palestinsku državu.

 

 

S druge strane, UAE uglavnom stoji uz Izrael od 7. oktobra 2023. godine. Najoštrija kritika koju su uputili bilo je upozorenje na “crvenu liniju” u septembru, kada je izraelska vlada obustavila aneksiju okupirane Zapadne obale.

 

 

Trump je kasnije rekao da će spriječiti Izrael da službeno anektira teritorij, iako njegova administracija nije uvela nikakve sankcije za brzo širenje izraelskih naselja, što stručnjaci smatraju de facto aneksijom.

 

 

“Emiratska diplomatija bila je ključna u zaustavljanju planirane izraelske aneksije Zapadne obale 2020. i 2025. godine“, napisao je Mladenov u članku u novembru.

 

 

Pozvao je na produbljivanje Abrahamovog sporazuma, ističući mogućnost “regionalne zone slobodne trgovine, zajedničkih investicijskih fondova za obnovu i projekata otpornosti na klimatske promjene”, piše Middle East Eye.

 

(SB)

ZAPAD ODUSTAO OD TONYJA BLAIRA: Izabran novi Trumpov posrednik za Gazu, dolazi sa Balkana!?