“On otvara gasne perspektive u BiH, razvija gasnu infrastrukturu, ono što dosad nije radilo. I ulazak američkih kompanija u energetski sektor je veoma važno za BiH i zaista sam veoma ohrabren njihovim brzim dolaskom u Sarajevo i početkom razgovora u vezi s realizacijom novih projekata”.

 

 

 

Edhem Bičakčić, energetski stručnjak i bivši federalni premijer za N1 je analizirao potencijale i značaj projekta Južna interkonekcija – teme koja se sve više zahuktava budući da su predstavnici američke kompanije stigli u Bosnu i Hercegovinu i već održavaju niz sastanaka sa političkim predstavnicima. Bičakčić, shodno tome, smatra da će Južna interkonekcija zapravo biti put za BiH da ona postane tržišna zemlja za gas. Dodaje da je ohrabren brzim dolaskom Amerikanaca u BiH prognozirajući da bi realizacija projekta mogla biti završena do 2027. godine.

 

 

Bičakčić je, inače, u nekoliko navrata za Južnu interkonekciju rekao da je riječ o najvažnijem projektu za BiH, a za N1 je i pojasnio zbog čega:

 

 

“On otvara gasne perspektive u BiH, razvija gasnu infrastrukturu, ono što dosad nije radilo. I ulazak američkih kompanija u energetski sektor je veoma važno za BiH i zaista sam veoma ohrabren njihovim brzim dolaskom u Sarajevo i početkom razgovora u vezi s realizacijom novih projekata”.

 

 

O američkoj firmi

 

 

U Sarajevo su stigli predstavnici kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC za trgovinu LNG-om. Već je održano i održava se nekoliko sastanaka sa predstavnicima vlasti u BiH, a nas je interesovalo o kakvoj firmi je zapravo riječ?

 

 

“To su američke kompanije iz gasnog sektora i, prema mom mišljenju, njihove reference su neupitne pogotovo kada se radi o koncesionom aranžmanu što znači da su spremni prići potpunoj realizaciji tih projekata obezbjeđujući i finansiranje što je vrlo važna stvar”, pojasnio je Bičakčić.

 

 

Firma je osnovana u novembru 2025. godine pa se, shodno tome, postavlja i pitanje da li može imati jake reference kada je riječ o realizaciji važnih projekata?

 

 

“Ja ne mogu iskazivati skepticizam prema američkim kompanijama. Tu će biti stručni ljudi koji će ulagati svoje novce i nastojati to raditi na efikasan način. Ja u to duboko vjerujem”, konstatovao je Bičakčić.

 

 

Budući da je za realizaciju projekta Južne interkonekcije bilo nekoliko opcija koje je ponudila američka administracija, ali državne saglasnosti nije bilo zbog toga što je HDZ BiH bio protiv. Sada se pominje “opcija B” pa nas je interesovalo nas je šta to zapravo znači za BiH?

 

 

“Ne možemo tako lako reći da zatvaranje investicije i novac nije bio problem za BH Gas, ali da je Vlada FBiH donijela takvu odluku i išla u tom pravcu to bi bio veliki infrastrukturni projekt poput autoputa i sl. BH Gas je izvršio dobre pripreme, uradio je projekte, obavio početne razgovore sa Plinakrom u Hrvatskoj na tačku gdje će se kopčati i on ostaje operator i transporter gasa u BiH”, naveo je Bičakčić dodajući da je koncesija dobra opcija BiH:

 

 

“Mislim da je to najbolja opcija za nas, pogotovo u ovakvom projektu u kojem učestvuju Hrvatska i BiH. I onda se koncesijom dobija to da strani ulagač obezbjeđuje finansiranje, koristi 30 godina sa mogućnosti da se produži za narednih 15 godina i to je za nas najbolja opcija. Ne smatram da je to za nas najskuplja varijanta jer koncesionar mora obezbijediti i fizibilnost tog projekta u budućnosti, mora voditi računa o svim segmentima i to može biti i najjeftinija varijanta zato što kada ulažete privatne novce onda nastojite da ta investicija bude racionalna sa svim mogućim uštedama da bi ta fizibilnost bila postignuta”.

 

 

Koliko će Južna interkonekcija koštati BiH?

 

 

S obzirom na to da logika nalaže da svaki koncesionar očekuje da pored ulaganja i zaradi, a budući da će se projekt Južne interkonekcije realizovati uz pomoć kredita, Bičakčić je pojasnio da li će i na koji način to koštati BiH i njene građane.

 

 

“Sigurno da svi oni koji ulažu računaju i na određenu zaradu. Na ovom projektu sigurno to neće biti ništa previše jer jednostavno nema takvog prostora”, kazao je, a na pitanje da li će američki gas biti jeftiniji od ruskog Bičakčić je dodao:

 

 

“Na snazi će biti tržišna cijena i to je neminovnost. Također, postoji opcija da se pojavi i gas iz Katara, a s istočne strane imamo i turski i azerbejdžanski gas tako da će biti velika konkurencija”.

 

 

Pojasnio je da nije urađena studija u kojoj bi okvirno mogla biti navedena cijena realizacije projekta Južne interkonekcije.

 

 

“Postoje u BH Gasu idejni projekti u kojima se vide i procjene tih troškova. Sama feasibility studija nije napravljena, ali to se na osnovu ovih tehničkih procjena može vrlo brzo uraditi i napraviti tako da u svakom slučaju mi ćemo imati tržišnu cijenu gasa. Koliko će on biti prihvatljiv ovisi od ukupne energetske politike koja se vodi. Trenutno su u BiH svi okrenuti ka električnoj energiji i ona je najjeftinija za grijanje. To je trenutna opcija, ali budući da smo postali uvoznici te struje i ona će dijeliti sudbinu tržišta i u tom kontekstu gas može biti konkurentan. Kada je riječ o termoelektranama na gas to može biti isplativo u slučaju poremećaja na tržištu električne energije, a inače u standardnoj proizvodnji ona je direktno vezana za cijenu gasa i o nekoj termoelektrani mogu razmišljati samo oni vlasnici gasa i vide to kao drugi način za proširenje tržišta gasa”, smatra Bičakčić.

 

 

Uloga BH Gasa

 

 

Pitali smo sagovornika šta je najizvjesnija opcija za BiH u realizaciji ovog važnog energetskog projekta budući da su u javnosti predočenja različita poimanja. Naime, lider HDZ-a Dragan Čović navodi da će se ići u osnivanje nove kompanije koja će biti spona u projektu. Lider NIP-a i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kaže da se, ako ovo nije medijska udica Čovića, Amerikancima ovo neće svidjeti budući da je već dogovoreno da se ide u pravcu koncesije.

 

 

“Ovo je početak kompletnog razvoja gasne infrastrukture u BiH jer će doći do spajanja svih postojećih gasnih sistema. U perspektivi tim dijelom prolazi i Transadriatic pipeline – gasovod koji ide iz Albanije i Crne Gore koji će preko BiH i Hrvatske dalje ići za Sloveniju i Austriju i stvaramo uslove da BiH postane tranzitna zemlja za gas bilo da dolazi sa Krka ili s istoka od raznih ponuđača po najboljim tržišnim uslovima. Ne vidim velike šanse da će se graditi termoelektrane za gas osim onih koje će raditi za krizne situacije. A gas će se koristiti u industriji i domaćinstvima i razvit će se široka distribucija gasa u ovim gradovima kroz koje će proći gasovod”, mišljenja je Bičakčić.

 

 

Bičakčić je pojasnio i ulogu BH Gasa u ovom projektu.

 

 

“Ako govorimo o koncesionaru on će o tome odlučivati i on će izabrati ono što je za njega optimalno. To je firma koja će raditi u fazi izgradnje, a BH Gas će ostati kao transporter gasa ili eventualno ako govorimo za cijelu BiH, a pošto je neophodno donijeti Zakon o regulatoru gasa, onda može u obzir doći nekakva nova kompanija tipa elektroprijenosa kao GAS Promet i sl. koji će biti transporter za cijelu BiH. Sjedište te kompanije može biti gdje god jer koncesor troši pare onako kako ih on ulaže i nema tu prostora za određene devijacije i sl.”, naveo je.

 

 

Budući da će navedeni gasovod prolaziti kroz poljoprivredno zemljište, to postavlja pitanje i raspolaganja državnom imovinom na šta je visoki predstavnik u BiH stavio zabranu. Bičakčić smatra da to ne bi trebala biti nikakva prepreka u realizaciji Južne interkonekcije.

 

 

“Uvijek se sve može kada se hoće, a i kada se radi o javnom interesu onda se sa visokim predstavnikom izuzme iz zabrane ti potencijali koji su neophodni za realizaciju. Imamo sličnu situaciju kada se gradi autoput jer je riječ o velikim infrastrukturnim projektima”, istakao je Bičakčić.

 

 

Na kraju je poručio da smatra da će se ovaj projekt realizovati do 2027. godine.

 

 

“To je apsolutno realno jer sjetite se da je gasovod od Zvornika do Sarajeva napravljen u vrlo kratkom roku i da je holandska kompanija vrlo brzo i kvalitetno to uradila”, zaključio je Bičakčić.

 

(N1)

BIVŠI FEDERALNI PREMIJER O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: “Ohrabren sam brzim dolaskom Amerikanaca, sve se može završiti do 2027. godine”