Sa gospodinom Levčenkom razgovarali smo o aktuelnim mirovnim pregovorima Ukrajine i Rusije uz posredništvo Sjedinjenih Država, aktuelnoj situaciji na frontu te hibridnom utjecaju Rusije na prostoru Zapadnog Balkana.
Kremlj već decenijama posmatra i djeluje na Zapadnom Balkanu. Ovo je historijski regija političke nestabilnosti i stoga je odmah u interesu Moskve. Moramo shvatiti da Rusija nije toliko najveći izvoznik plina ili nafte. Ona je najveći svjetski izvoznik sukoba i nestabilnosti, upozorava u razgovoru za “Slobodnu Bosnu” Oleksandr Levčenko, dugogodišnji ukrajinski diplomata i bivši ambasador Ukrajine u Bosni i Hercegovini.
Sa gospodinom Levčenkom razgovarali smo o aktuelnim mirovnim pregovorima Ukrajine i Rusije uz posredništvo Sjedinjenih Država, aktuelnoj situaciji na frontu te hibridnom utjecaju Rusije na prostoru Zapadnog Balkana.
Razgovarao: Samir BEGOVIĆ
Prije nekoliko dana u Abu Dhabiju su održani prvi trilateralni razgovori između Ukrajine, Rusije i SAD-a. Može li ovaj sastanak biti prekretnica u pregovorima? Kakvi su utisci ukrajinske delegacije, da li je zadovoljna pregovorima pod američkim posredovanjem?
Dvodnevni razgovori u Abu Dhabiju održani su po dogovoru između Washingtona, Kijeva i Moskve. U okviru trilateralnih razgovora održani su čak i odvojeni ukrajinsko-ruski pregovori. Ovo nije prva komunikacija s Rusima u pregovaračkom procesu. Bilo je sastanaka ranije u Istanbulu. Kao i uvijek, ukrajinska delegacija je bila mnogo reprezentativnija od ruske. Ruse je predvodio šef vojne obavještajne službe Kostjukov. Naravno, on nije imao a priori mandat za pregovore o osjetljivim političkim pitanjima. Očigledno je da su se razmatrana pitanja više odnosila na situaciju na frontu, sigurnosna pitanja i moguću razmjenu ratnih zarobljenika. Jedan od zadataka pregovora bio je postizanje dogovora o energetskom primirju. Da Rusi izbjegavaju raketne i napade dronovima na energetske objekte u Ukrajini, a da Ukrajinci odbijaju da napadnu rafinerije nafte u Ruskoj Federaciji. Međutim, u noći nakon prvog dana pregovora, Rusi su izveli snažan raketni napad na civilnu energetsku infrastrukturu Ukrajine. Očigledno je da je to učinjeno namjerno kako bi se izazvalo povlačenje Ukrajinaca iz pregovora, a zatim ih optužilo za nespremnost na pregovore. Ukrajinska delegacija je ostala, ali u takvoj pozadini teško je postići bilo šta pouzdano, iako su američki posrednici isticali optimizam nakon završetka razgovora. Međutim, nakon pregovora, komentari ukrajinskih učesnika u pregovorima bili su vrlo kratki i oprezni.
Koje su crvene linije Ukrajine u pregovorima koje definitivno neće preći?
Ukrajinska strana nikada neće priznati de jure ili de facto zauzimanje svojih teritorija od strane ruskih trupa. Kijev neće pristati ni na kakve nerazumljive sigurnosne garancije od Sjedinjenih Država. Uprkos činjenici da je Trump govorio o “platinastim” sigurnosnim garancijama od Washingtona, Ukrajini su dovoljne “gvozdene”. Međutim, neće prihvatiti “drvene” garancije, a još manje “papirne”, odnosno jednostavno zapisane na papiru bez ratifikacije od strane američkog Kongresa. Ukrajina je već dobila papirne sigurnosne garancije prema Budimpeštanskom memorandumu iz 1994. godine, kada je Rusiji dala svoj ogromni nuklearni arsenal, koji je bio tri puta veći od onog Francuske, Velike Britanije i Kine zajedno, i to više neće učiniti.
Mađarski premijer Viktor Orban jučer je iznio ozbiljne optužbe protiv Ukrajine, navodeći da vaša zemlja pokušava utjecati na predstojeće izbore u Mađarskoj. Kako ocjenjujete takve izjave mađarskog premijera?
Vrlo je teško zamisliti kako Ukrajina može utjecati na izbore u drugoj zemlji, posebno Mađarskoj, ispunjenoj ogromnim brojem ruskih špijuna, biznismena i organiziranih bandi. Trenutno Moskva i Washington imaju najveći utjecaj na Budimpeštu i oni zaista mogu utjecati na ishod glasanja. Ali Orban o tome šuti i iz nekog razloga preusmjerava pažnju na Ukrajinu. Stoga su izjave sadašnjeg mađarskog premijera više predizborne prirode i usmjerene su na domaću publiku. Ukrajina nema ni priliku ni želju da se miješa u mađarske izbore.
Kakva je trenutna situacija na istoku Ukrajine, na frontu? Gdje se vode najteže bitke?
Najveće bitke se trenutno vode u Donjeckoj regiji. To je slučaj već godinama. Osim toga, dodan je i Zaporiški pravac. Velike bitke u Guljajpolju. Putin želi postići određenu prednost stalnim pritiskom, uprkos ogromnim gubicima među osobljem ruskih vojnih jedinica. Postoje mala napredovanja ruskih trupa, ali su plaćena ogromnim brojem poginulih i ranjenih boraca. Moskva pokazuje da nije zabrinuta zbog značajnih ljudskih gubitaka, ali objektivno se Rusija suočava s problemom regrutacije novih vojnika bez provođenja opće mobilizacije. A Kremlj to još ne želi.
Da li Ukrajina očekuje značajne isporuke oružja u narednim danima ili u bliskoj budućnosti, što bi moglo ojačati njenu odbranu ili promijeniti situaciju na bojnom polju?
Ukrajina uvijek očekuje isporuke novog oružja od svojih saveznika. Ovo je od kritične važnosti. U uslovima kada ruske rakete padaju po cijeloj teritoriji Ukrajine, vrlo je teško voditi vlastitu vojnu proizvodnju. Kada se redovno dešavaju masovni napadi na ukrajinsku teritoriju balističkim i krstarećim raketama, kao i dronovima raznih vrsta, veoma je važno uvijek imati zalihe raketa i granata za protivvazdušnu i raketnu odbranu. Kijev o tome stalno govori svojim saveznicima. Međutim, ako ruska strana odbije potpisati mirovni sporazum, onda je vrijeme da se Ukrajini daju rakete srednjeg i dugog dometa. Ukrajina već četiri godine konstantno obara strijele usmjerene na svoju teritoriju. Vrijeme je da se konačno pogodi strijelac. To su ruske fabrike koje proizvode rakete raznih vrsta i dronove. Nakon što ih uništi kao legitimne vojne ciljeve, Moskva će sama moliti da se prekine rat. To se moglo učiniti davno, ali SAD i Evropljani nisu imali hrabrosti da to učine. A Moskva prezire one sa slabim srcem.
Kako biste ocijenili trenutne odnose između Ukrajine i Bosne i Hercegovine? Imate li neke konkretne primjedbe na našu vladu?
Naši odnosi su uvijek bili korektni. Veoma je dobro što je ukrajinski ambasador, koji vodi ukrajinsku ambasadu, stigao u Sarajevo. Ranije je on imao sjedište u Zagrebu i pokrivao BiH. Ukrajinski ambasador u Hrvatskoj bio isto ambasador u Bosni i Hercegovini. Sada se sva pitanja mogu rješavati brže, na licu mjesta. Podrška Sarajeva u borbi protiv ruske agresije važna je Kijevu. To je potrebno ne samo Ukrajini, već i samoj Bosni i Hercegovini. Moskva planira proširiti područje ratovanja na Zapadni Balkan.
Jeste li upoznati s problemom hibridnog utjecaja Rusije u regiji Zapadnog Balkana? Primjećujete li miješanje Rusije u procese u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori? Da li je taj utjecaj oslabio ili se možda povećao u posljednje vrijeme?
Kremlj već decenijama posmatra i djeluje na Zapadnom Balkanu. Ovo je historijski regija političke nestabilnosti i stoga je odmah u interesu Moskve. Moramo shvatiti da Rusija nije toliko najveći izvoznik plina ili nafte. Ona je najveći svjetski izvoznik sukoba i nestabilnosti. Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina trebale bi biti posebno oprezne zbog aktivnosti ruskih specijalnih službi, koje ovdje aktivno regrutuju političare, biznismene, novinare i lidere javnog mnjenja.
U Hrvatskoj Rusija ima svoj politički lobi, koji govori o “umoru” od rata u Ukrajini. Moskva je tamo uvijek ekonomski aktivna, a utiče na značajan broj medija tako da manje objavljuju ukrajinski stav o ruskoj agresiji.
U Srbiji je Rusija uglavnom uspjela da zauzme dominantne informativne visine. Tamo aktivno djeluju prokremaljska informativna agencija Sputnik i ruski TV kanali. Moskva je praktično uspostavila svoju kontrolu nad mnogim srbijanskim medijima. Sada konačno izlazi na vidjelo zašto je Putinov rejting u Srbiji veći od rejtinga bilo kojeg lokalnog političara. Samo zato što niko nikada nije kritikovao Putina u srbijanskim medijima od njegovog dolaska na vlast 2000. godine. Nakon što je Moskva demonstrativno odbila da vrati najveći udio u naftnom gigantu NIS Beogradu, već ga je predala V. Orbanu za polovinu cijene koju je ponudila srpska strana, sada je jasno vidljiva drska politika Kremlja.
U Crnoj Gori je Ruska Federacija dan prije ulaska u NATO pripremala državni udar. Činilo se da treba izvući zaključke. Ali, uticaj Moskve se tamo ponovo osjeća.
Konačno, u Bosni i Hercegovini, Moskva je uspjela stvoriti prorusku enklavu u Republici Srpskoj. Tamo su mnogi političari po komandi Moskve spremni da ponovo pokrenu rat. Samo će lokalno stanovništvo ginuti, a Rusija će se ponovo pojaviti kao mirovni posrednik kako bi zaradila političke poene. Da li lokalni političari i medijski ljudi zaista ne shvataju ovo?
Moskva je prodala bajku da su Srbi i Rusi narodi – braća. Rusi stotinama godina nazivaju Ukrajince svojom najbližom braćom. Ali sada smo mi za njih nacisti, jer vidite, borimo se za naše interese. Uvjeravam vas, čim bilo koji srpski političar poželi da pleše u srpskom političkom kolu umjesto u ruske berjozke, i on će postati nacista za Kremlj. Zato budite oprezni.
(SB)
Related posts:
PROFESOR MUHASILOVIĆ: “Dodik sada ne zna šta da radi, još jedan problem sa kojim se suočava je…”
STRAŠNA PRIJETNJA iz Rusije: “Ako ukinete RS, u BiH neće biti mira, a ni na…”
Carinski ratovi i trgovinski ratovi nemaju pobjednika: Kineska ambasadorica u BiH Li Fan izlaže principijelan stav Kine o zloupotrebljivom nametanju američkih carina
Milan Blagojević otkrio: “Presuda Dodiku za dva mjeseca! Ja bih ga oslobodio! Poštujem Ustav BiH!”
BLAGOJEVIĆ OPLEO PO SUDU BiH: “Ja bih oslobodio Dodika”
ČOVJEK RUSIJE: Čanak otkrio koji čovjek je spriječio da Vučić ne bude u zatvoru
NEBOJŠA VUKANOVIĆ, ZASTUPNIK U NSRS-u: “Dodik je nastavio da ponižava i gazi i NS, i RS, ali i cijeli srpski narod; Na vanrednim izborima, SDS bi trebao…”
VELIKI INTERVJU ZLATKA LAGUMDŽIJE MEDIJU IZ PODGORICE: “Dodik je od Hrvata u entitetu RS napravio statističku grešku”
IVO KOMŠIĆ POSEBNO KRITIČAN PREMA PLENKOVIĆU: “Lobiranje za treći entitet znači odustajanje i od Washingtonskog i od Dejtonskog sporazuma”
KONAKOVIĆ OTKRIVA: “Dodik je bio spreman pustiti krv i započeti rat u BiH”
Powered by YARPP.
