Kada pogledate listu ovih otvorenih pitanja vidimo da je ova investicija nije na početku, već na pra-početku, tako da sa ove pozicije gasovod ne bi mogao bit izgrađen prije 2030.
Priča o izgradnju Južne plinske interkonekcije ponovo se zahuktala, predstavnici federalne vlasti tvrde da su napravljeni pomaci i da znaju šta rade. Ipak, postoji i mnogo neodgovorenih pitanja i dilema u vezi ove američke investicije. O njima smo razgovarali s bivšim direktorom BH Gasa i stručnjakom za gasnu privredu Almirom Bečarevićem.
RAZGOVARAO: DARKO OMERAGIĆ
Gospodine Bečareviću, prije dan-dva bili ste na sastanku zastupnika Parlamenta FBiH, predstavnika američke kompanije AAFS i američke ambasade koji je bio posvećen izgradnji Južne plinske interkonekcije. Šta vidite kao najveći problem u ovoj investiciji i da li su vam neka pitanja ostala bez odgovora i nakon ovog sastanka?
Prilikom prezentacije kompanije AAFS, koja je održana pri Odboru za energetiku Predstavničkog doma FBiH moje generalno zapažanje je bilo da su predstavnici ove kompanije zaista bili otvoreni i na tome smo se svi zahvalili, jer bez rješavanja otvorenih pitanja ove investicije neće ni biti. Ono što smo tom prilikom saznali je to da kompanija AAFS, a nakon eventualnih usvajanja izmjena i dopuna Zakona o JI tek treba započeti proces obezbjeđenja novčanih sredstava za realizaciju investicije, te da još uvijek ne znaju da će novac obezbijediti iz privatnih investicionih fondova ili bankarskog sektora. Također smo saznali da ova kompanija neće upravljati gasovodom Južna interkonekcija i da tek treba da se osnuje kompanija koja će upravljati ovim gasovodom.
Šta još nedostaje?
Saznali smo da nema studije izvodljivosti niti za realizaciju Južne interkonekcije niti za moguću cijenu gasa, a također nema ni studije za izgradnju TE na gas niti okvirne cijene za kWh iz tih TE. Izgradnja gasovoda BiH prema predstavnicima ove kompanije bi trajala 2 do 3 godine od “zakopane prve lopate”, a kada će ti radovi i zvanično početi predstavnici kompanije AAFS nisu ni odgovorili jer ne mogu ni pretpostaviti koliko će trajati predinvesticione radnje na ovom projektu.
Da li je riješena kupovina gasa za novi gasovod?
Složili su se da je LNG terminal na Krku gotovo u potpunosti rasprodao svoje kapacitete, te bi bili faktički primorani da od postojećih trgovaca na terminalu kupuju (preprodani) gas, a u drugoj fazi morali bi otvoriti pregovore sa Hrvatskoj o dodatnom povećanju kapaciteta na Krku. O tome ko bi zakupio kapacitete na LNG Terminalu i kroz transportni sistem Plinacro-a u ovom trenutku nisu imali odgovor.
LISTA OTVORENIH PITANJA
Šta za ovu investiciju znači to što već sada imamo puno neodgovorenih pitanja?
Kada pogledate listu ovih otvorenih pitanja vidimo da je ova investicija nije na početku, već na pra-početku, tako da sa ove pozicije gasovod ne bi mogao bit izgrađen prije 2030.
Bez obzira na primjedbe koje stižu zbog načina na koji se pristupilo važnom energetskom projektu vrlo je izvjesno da će izmjene Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji dobiti podršku u Parlamentu FBiH. Međutim, postoji zabrinutost zbog mogućnosti da će BiH ostati bez plina ukoliko se ovaj projekat ne završi do kraja 2027. godine.
Postoji li mogućnost da se zaista desi da ruski gas prestane doticati u BiH prije nego li Južna interkonekcija bude završena?
Najave resornog ministra, gospodina Vedrana Lakića da će ovaj projekat biti završen do 31.12.2027. godine se mogu opisati jednom rječju, koje ima naš narod za ovakve izjave, a to je ubleha. Ne postoji način da ovaj projekat zaživi prije obustave isporuke prirodnog gasa iz Rusije, i ako zaista BiH ne bude u mogućnosti da kupuje ruski gas, a u skladu sa EU sigurno nećemo moći kupovati gas preko Južne interkonekcije jer gasovod neće biti izgrađen. Do finalne realizacije ovog projekta BiH će morati kupovati gas na otvorenom tržištu, ali da ponovim samo u slučaju da Bugarska onemogući tranzit gasa preko svoje teritorije, što će biti autonomna odluka ove države i koja bi trebala biti zasnovana na odluci EU.
Kako sada stvari stoje BH Gas je isključen iz projekta Južna plinska interkonekcija. Kako vidite položaj BH-Gasa, firme u kojoj ste bili direktor i da li će Energoinvest biti i dalje uvoznik gasa u BiH ili će taj posao biti dodijeljen nekome drugom? Federalni ministar Lakić je danas izjavio da u gasnom biznisu ostaju i Energoinvest i BH-Gas, zajedno s Amerikancima.
BH-Gas bi trebao ostati transporter prirodnog gasa, ali svoj sistem bi trebao prilagoditi reverzibilnom radu, čime bi prirodni gas putem Južne interkonekcije mogao doći do Sarajeva i dalje. To da bi BiH postala tranzitna zemlja je isto tako izmišljena ideja, jer u slučaju izgradnje 3 TE i porastom potrošnje u privredi i rezidencijalnom sektoru to se ni u kom slučaju ne bi moglo desiti. BH-Gas bi imao svoje mjesto, ali značajno reducirano i ograničeno samo na pravcu Kladanj-Travnik.
SUDBINA ENERGOINVESTA
Što se tiče Energoinvesta, trenutna parlamentarna većina je usvojila Zakon o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti gdje je FERK zadužen za izdavanje dozvole za snabdijevanje i trgovinu gasom. Tržište električne energije je već otvoreno za sve igrače koji žele da se bave trgovinom električnom energijom, tako da mi nije jasno kako neko zamišlja da Energoinvest ostane ekskluzivni snabdjevač ili trgovac gasom, a BiH ima obavezu da u procesu pristupanja EU u potpunosti otvori svoje tržište. Još jednom da ponovim svako onaj ko zamišlja da će tržište gasa ostati zatvoreno i ko zamišlja da isto neće biti otvoreno taj ima problem, jer i usvojeni Zakon kojim je data nadležnost FERK-u za izdavanje dozvola je već odredilo da će tržište biti slobodno.
Federalni ministar Vedran Lakić danas je predstavljajući zajednički s američkom kompanijom projekat Južne plinske interkonekcije spomenuo i druge pravce snabdijevanja gasom FBiH, prije svega, Sjevernu interkonekciju, Brčko i Posavinu, sa krakom ka Tuzli i Kladnju, ali i dva transportera gasa – američka kompanija i BH Gas. Vaš komentar?
Po pitanju ostalih razvojnih projekata, a posebno Sjeverne interkonekcije mogu samo reći da sa one strane granice uopće nema gasovoda na koji bi se Sjeverna interkonekcija priključila. Trenutno jedini gasovod u sjevernom dijelu BiH na koji bi se mogli priključiti na teritoriji Hrvatske je gasovod kod Slavonskog Broda i još jednom želim da ponovim da osim ovog gasovoda nema drugog gasovod na kojoj bi se mogli priključiti na tački Orašje.
U vezi Zapadne interkonekcije Hrvatska je predvidjela odvojak svog sistema prema Bihaću, ali ovaj gasovod je “ostrvskog” tipa i on je samo predviđen za USK. S obzirom na razdaljinu prema centralnoj Bosni i moguće potrošače teško je očekivati da se USK sa svojim gasovodom priključi prema centralnoj Bosni, jer nema nikakve isplativosti, niti mogućih potrošača prirodnog gasa.
Federalna vlada kaže da će Južna plinska interkonekcija biti 100-postotna američka investicija, što znači da će i dobit od prodaje gasa biti stopostotno američka. Kakve nas cijene gasa onda očekuju u budućnosti i kako će se one odraziti na naše račune?
Ovo pitanje je krucijalno za potrošače prirodnog gasa i u ovom trenutku niko ne može dati odgovor na njega. Ovdje trebamo imati u vidu da ćemo prvo imati proizvođača gasa, brodarsku kompaniju za prijevoz gasa, zakup kapaciteta na Krku, transport gasa kroz sistem Plinacro-a, transport gasa kroz Južnu interkonekciju, transport gasa kroz sistem BH-Gasa i trgovca gasom, te lokalne distributere tako da će ovaj složeni proces tek dati odgovore kada sve to bude uvezano, a ponoviću da još studije izvodljivosti nema, te tako nema ni odgovora o konačnoj cijeni gasa.
Onaj koji izgradi Južnu interkonekciju imaće i trošak kredita, tako da će on morati imati siguran povrat novca kao i određenu zaradu, tako da to čini sveukupne troškove u ovom poslu, a eventualni profit će činjenično biti moguć i isti će pripadati onoj kompaniji koja ga ostvari, pa tako i AAFS-u, kaže Almir Bečarević.
(SB)









