Bilo je riječi i o posjeti Donalda Trumpa Juniora Banjoj Luci.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banje Luke, komentirala je za „Slobodnu Bosnu“ aktualnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Dotaknuli smo se najnovijih blokada u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a bilo je riječi i o posjeti Donalda Trumpa Juniora Banjoj Luci.
Hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, jučer nije mogla biti održana jer na sjednicu nisu došli delegati iz SNSD-a i HDZ-a BiH, tako da nije bilo kvoruma za rad. Bila je to sjednica na kojoj je trebalo biti razmatrano i pitanje privremenog ukidanja akcize na gorivo kako bi se građanima u Bosni i Hercegovini pomoglo da lakše podnesu krizu izazvanu naglim skokom cijena goriva. Kako komentirate takav ishod i namjere delegata iz Čovićevih i Dodikovih redova?
Dodikovi i Čovićevi delegati su od samog početka ove sage o privremenom ukidanju akciza pokazali da im ne pada napamet da učine taj korak. SNSD je koristio kao izgovor to da ne žele „prijenos nadležnosti“, i da će se oni u svom stilu pobrinuti za građane „svog entiteta“.
Donijeta je odluka Vlade Republike Srpske na inicijativu a koga drugog nego Milorada Dodika. Bila je to još jedna dimna bomba, koja je najprije zamišljena kao stajanje u redovima Poreske uprave RS-a kako biste dobili poneku marku, potom ideja da se građanima direktno na benzinskim pumpama vraća iznos za akcize, što je po nekim najavama iz Uprave za indirektno oporezivanje nemoguće izvesti tako da nastavljamo da se vrtimo u začaranom krugu blokada, opstrukcija i punih usta navodne brige o građanima, dok konkretni potezi izostaju.
Već ranije je bilo najavljeno da delegati SNSD-a neće doći na hitnu sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine a sudeći prema modelu ponašanja zadnjih godinu dana, naivni su bili oni koji su se ponadali da će ova odluka uopšte doći na dnevni red.
Donald Trump Junior bio je u navodno „prijateljskoj“ posjeti Banjoj Luci, no vlast u bh. entitetu Republika Srpska kao ni Igor Dodik nisu spominjali činjenicu da taj „prijateljski“ posjet izdašno plaćen novcem poreskih obveznika. No, s druge strane oduševljenje posjetom Trumpovog sina Banjoj Luci nisu krili Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te Nenad Stevandić, predsjednik NSRS. Kakav je vaš stav o svemu, ima li vlast u RS-u razloga za slavlje, nakon odlaska gosta iz SAD-a?
Ovo je bio marketinški potez koji je Banjaluku izbacio na jedan dan u orbitu regionalnih vijesti. Meni lično ovaj dolazak označio je političku inauguraciju Dodika juniora, koji je pozvao „prijatelja“ u privatnu posjetu o trošku poreskih obveznika i koji krči put ka ozbiljnoj političkoj funkciji u entitetu. Zanimljiv je koncept samog događaja, organizovan kroz panel-diskusiju, na kojem sem panelista i organizatora drugi nisu imali priliku za riječ. I kad su je dobili, gost ih nije razumio ukoliko nisu govorili engleski.
Ovo je poslužilo da se pokaže posebno „političkom Sarajevu“ kako Republika Srpska ima svoje značajno mjesto na „međunarodnom planu“. Meni lično zasmetalo je što su američkim investitorima domaćini ponudili jeftinu radnu snagu, sem tog ponižavanja sopstvenih građana, gost je omalovažio i ponizio Evropsku uniju, označivši je „katastrofom“ koju treba popraviti, pitam se ko – i nadam da to neće biti oni, što su etiketirane Francuska i Velika Britanija kao „muslimanske države“, i što je Donald Trump jr. pozvao populaciju iz Republike Srpske da na predstojećim izborima u Mađarskoj glasaju za Trumpa.
I da na spisak onog što mi je smetalo dodam i potpunu blokadu grada, ni bolesnici nisu mogli doći do ljekara, jer je život stao da bi se visoki gost osjećao ugodno u gradu. Podanički mentalitet nastao pod okriljem autoritarne političke kulture očito ostaje i dalje sastavni dio ponašanja funkcionera na ovim prostorima – prema jačima od sebe udvornički dok slabije treba gaziti.
Vlada bh. entiteta Republika Srpska nedavno se zadužila za gotovo milijardu maraka, upravo pred dolazak Donalda Trumpa Juniora. Ekonomisti upozoravaju da će taj novac biti iskorišten za krpljenje proračunskih rupa, dok se vlast hvali zaduženjem na Londonskoj burzi koje je predstavljeno kao veliki uspjeh. Pojedini analitičari upozoravaju na opasnost da bi se taj novac mogao iskoristiti i u predizborne svrhe, s obzirom da se bliže oktobarski izbori. Što mislite o svemu?
Ovi izbori su značajni kako za vlast tako i za opoziciju, bitno je karte rasporediti u sopstvenu korist. Mislim da vladajući neće ništa prepustiti slučaju, posebno poučeni prijevremenim izborima za entitetskog predsjednika. Javni resursi su i do sada korišćeni šakom i kapom u kampanjama, ne vidim da će na ovim biti išta drugačije. Kako se ulog povećava, tako se ne biraju sredstva da se dođe do pobjede. Ozbiljne pripreme su već u toku, tako da možemo očekivati „ogromna ulaganja“. Za početak bi bilo dobro pokrpati rupe na cestama, jer su se vožnje pretvorile u slalom.
Opozicija u bh. entitetu Republika Srpska započela je pregovore u namjeri da složno istupe na oktobarskim izborima. No, čini se da, barem za sada, od dogovora nema ništa. Koliko na dogovor opzicije utječe službeni Beograd i očekujete li da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odabere svog favorita u redovima opozicije?
Beograd drži dio opozicionih partija i pojedinaca pod kontrolom. Istovremeno ne odričući se dobrih i bratskih odnosa sa vladajućima. I tu je kontrola pojedinih manjih stranaka u vladajućoj koaliciji potpuna, zapravo, neke od tih stranaka su beogradske ekspoziture. Beograd hrani neke ambicije i lične sujete lidera opozicionih stranaka, želeći da ih ustoliče nakon izbora. Jedina istinska opoziciona stranka koja je zauzela javni otklon prema Beogradu je Pokret za pravdu i red Nebojše Vukanovića. Ključ je u rukama Srpske demokratske stranke, da li će podleći svim tim pritiscima i odreći se Branka Blanuše ili će pokazati zube i na čistac istjerati sve umišljene političke veličine koje po mišljenje odlaze u Beograd.
(SB)










