RS počinje izgradnju Istočne interkonekcije bez države i zakona

Krajem prošle sedmice potpisan je sporazum o projektovanju i izgradnji magistralnog plinovoda Šepak – Novi Grad, ranije poznatog kao Istočna interkonekcija.

Ugovor su u izgradi Vlade RS-a u Banjoj Luci potpisali direktor preduzeća Sarajevo-gas iz Istočnog Sarajeva Nedeljko Elek i predstavnik kompanije Konvar iz Beograda Miloš Petrović. Vrijednost projekta je procijenjena na 1,29 milijardi KM, a magistralni gasovod ima planiranu trasu od oko 500 km.

Već godinama se u ovom slučaju podnose zahtjevi za ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH, zbog činjenice da naša zemlja još uvijek nije zakonodavnim rješenjem finalizirala pitanje državne imovine, a koju RS ima namjeru prisvojiti kroz svih 500 km planirane trase plinovoda, osim dijela u kojem prolazi kroz privatnu imovinu koja će biti predmet eksproprijacije.

RS nema imovine, te putanja prolaska Istočne interkonekcije ide kroz državnu imovinu Bosne i Hercegovine, odnosno šume i rijeke, pa time postaje sasvim jasno da je sam naziv projekta promijenjen upravo kako bi se pokušale zaobići pravne prepreke koje mu stoje na putu, a što je do sada odbijalo investitore.

Elek je u skladu s tim komentirao da nije bilo potrebno potpisivati međudržavni sporazum između Bosne i Hercegovine i Srbije jer će se koristiti postojeći ulaz na Šepku gdje je planirano proširenje kapaciteta.

Sama izgradnja plinovoda odvijat će se u tri faze, od kojih će prva biti izgradnja primarnog magistralnog gasovoda Šepak – Banja Luka.

Niko u bh. javnosti i dalje ne reagira na činjenicu da se ovakav plinovod uopšte gradi niti šta to generalno znači za državnu enegetsku suverenost, pa se očigledno državna ingerencija u oblasti energetike prepušta entitetskim nivoima.

Činjenica da su vlasti u RS-u sačekale razvoj situacije u vezi Južne interkonekcije kako bi ostvarile alibij za vlastito djelovanje kojima se zaobilaze procedure i negira status državnog vlasništva, nastavlja govoriti u prilog razvoja raznih vrsta suvereniteta manjeg bh. entiteta.

Potpisivanje ugovora o izgradnji Istočne interkonekcije, kako god se sada zvala, zapravo predstavlja kulminaciju dugogodišnje prakse institucionalnog zaobilaženja države. Bh. entitet Republika Srpska kroz infrastrukturne projekte pokušava faktički uspostaviti vlasništvo nad imovinom koja pravno pripada Bosna i Hercegovina testirajući granice ustavnog poretka u odsustvu jasnog zakonskog rješenja o državnoj imovini.

Promjena naziva projekta bez obzira na objašnjenje, izostanak međudržavnog sporazuma sa Srbijom ili barem najave projekta državnim institucijama i oslanjanje na postojeće plinske tačke poput Šepka su političko-pravna taktika minimiziranja državne uloge, čime se energetski sektor pretvara u poligon za tiho redefiniranje suvereniteta. Iako nema formalnih odluka, ali sa dugoročnim posljedicama po teritorijalni i institucionalni integritet države.

Sada građani naše zemlje žive činjenicu da se ovim projektom ne uspostavlja samo nova energetska ruta, već i presedan u kojem Republika Srpska samostalno kreira potencijalno opasne infrastrukturne aranžmane, potiskujući nadležnosti Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i drugih državnih institucija. Tako se energetska politika fragmentira po entitetskim linijama, što dugoročno ne znači samo institucionalnu slabost Bosna i Hercegovina, nego i povećanu zavisnost od vanjskih aktera uz urušavanje svakako slabog koncepta strateškog planiranja na državnom nivou.

(Stav)