Zaključio je da je potrebna hitna reakcija.

 

 

 

Gosti emisije Plenum FTV-a bili su: Darija Ramljak, Haris Plakalo i Draško Aćimović.

 

 

„Izazovi su pred svima nama – kako pred Evropskom unijom, tako i pred svima u Bosni i Hercegovini“, kazala je pomoćnica direktorice Direkcije za evropske integracije Darija Ramljak, te naglasila kako se Dan Evrope ne bi smio zanemariti.

 

 

Eurointegracije su ‘apsolutna neminovnost’, pojasnila je Ramljak.

 

 

„Htjeli, ne htjeli. Nismo dovoljno bogati kao Norveška, Švicarska da možemo izostati iz tih integracija. Nemamo resurse tog tipa da sebi to možemo dozvoliti“, zaključila je.

 

 

Nadalje, Ramljak je konstatovala da na osnovu prošlogodišnjeg istraživanja javnog mnijenja, a koje Direkcija za evropske integracije sprovodi svake godine, 69,9% građana želi da BiH uđe u Evropsku uniju.

 

 

„Pred nama su sada korijenite reforme koje, i u nekim drugim, jednostavnijim zemljama nego što je Bosna i Hercegovina, ne prolaze tako jednostavno“, rekla je Ramljak.

 

 

Nije čudno što postoje različiti stavovi, navodi dalje.

 

 

A da li Brisel ima sluha za ‘tromost’ Bosne i Hercegovine, Ramljak je kazala: „Moram priznati da i Brisel prilikom postavljanja uvjeta, s vremena na vrijeme, napravi neki otklon od tih uvjeta – ne bi li nas propustio negdje dalje. Tako da i oni smišljaju kako nam pomoći.“

 

 

Pored nekoliko ključnih uvjeta koji se moraju ispuniti za prelazak u narednu fazu pregovaranja, iz Direkcije upućuju i na još jedan važan uvjet, a o kojem se manje govori u javnosti, a to je usklađivanje zakonodavstva.

 

 

„Mi smo pokrenuli aktivnosti na tome još kad je privremeni sporazum o stabilizaciji i pridruživanju tek, da kažem, stupio na snagu. I moram reći da se u zadnjih šest godina intenzivno radilo na takvom jednom dokumentu u BiH – Program integriranja.“

 

 

Dokument predstavlja pregled svih obaveza BiH i bez takvog dokumenta Bosna i Hercegovina se ne može pripremiti za narednu fazu, a to je screening.

 

 

„Taj dokument sada na neki način visi u jednom političkom vakumu, zbog nekoliko neriješenih političkih problema u tom dokumentu. To su stvari koje su uglavnom vezane za provedbu presuda Ustavnog suda na koji način će biti prikazani u dokumentu“, pojasnila je dalje pomoćnica direktorice Direkcije za evropske integracije.

 

 

Intenzivni razgovori s političkim nivoom su u toku, navodi, kako se bi pronašlo određeno riješenje, jer bez Programa integriranja nema ni naredne faze.

 

 

Nadalje, gošća emisije je posebno naglasila beneficije članstva koje se mogu koristiti i u fazi u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina.

 

 

„Moramo raditi na svemu i ono što je interesantno, postoji bezbroj mogućnosti i bez punopravnog članstva u Evropskoj uniji da se koriste beneficije članstva. Vezano za Sivu listu – spomenut ću SEPA-u. Sve zemlje regiona su već uspjele ući u SEPA-u i vršiti transakcije ‘in real time’ bez dodatnih naknada – veoma srodna tema sa Moneyvalom“, kazala je Ramljak, ističući prednosti i beneficije koje se mogu i trebaju koristiti, a kako bi se pripremalo za članstvo u EU.

 

 

Evropska unija više ne prihvata izgovore, već traži konkretne rezultate

 

 

Generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH, Haris Plakalo, izjavio je da su brojni globalni izazovi, poput pandemije i rata u Ukrajini, dodatno utjecali na Evropsku uniju, ali i ubrzali njen fokus na Zapadni Balkan, uz sve izraženiji zahtjev za konkretnim rezultatima zemalja kandidata.

 

 

„Izazova, kao što ste kazali, ima mnogo i Evropska unija se u zadnjih nekoliko godina suočavala sa zaista brojnim nepredviđenim situacijama, od pandemije COVID-19“, rekao je Plakalo.

 

 

Podsjetio je na posljedice pandemije unutar same Unije.

 

 

„Svjedočili smo zatvaranju granica unutar Evropske unije, što je dovelo u pitanje koordinaciju među državama članicama i otvorilo prostor za dodatne analize i napore u cilju uspostavljanja boljih sistema koordinacije u kriznim situacijama“, istakao je.

 

 

Govorio je i o utjecaju rata u Ukrajini.

 

 

„Rat između Rusije i Ukrajine dodatno je alarmirao evropsku administraciju i probudio je kada je u pitanju prostor Zapadnog Balkana“, kazao je.

 

 

Podsjetio je na ranije strateške dokumente Evropske unije.

 

 

„Još u Strategiji proširenja iz 2018. godine jasno je definisano da je Zapadni Balkan dio evropske perspektive, ali uz obavezu provođenja reformi i usklađivanja s pravnom stečevinom Evropske unije“, naveo je Plakalo.

 

 

Istakao je da su globalni događaji ubrzali promjene u pristupu Unije.

 

 

„Svi ovi događaji su na određeni način probudili samu evropsku administraciju“, rekao je.

 

 

Govoreći o Bosni i Hercegovini, naglasio je spor napredak.

 

 

„Nalazimo se u regionalnom kontekstu kao država koja sporije napreduje ka Evropskoj uniji. Problem nije samo u institucijama, već i u politici“, kazao je.

 

 

Upozorio je na promjenu pristupa Brisela.

 

 

„Evropska unija više ne želi izgovore, već traži konkretne rezultate, i zbog toga stojimo u mjestu“, istakao je.

 

 

Dodao je da političke elite ne pokazuju dovoljno interesa.

 

 

„Očigledno je da u političkim centrima poput Sarajeva, Banje Luke i Mostara ne postoji istinska volja za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, jer rezultati to pokazuju“, rekao je.

 

 

Govorio je i o izostanku reformi nakon otvaranja pregovora.

 

 

„Nisam vidio značajan iskorak kada je riječ o usvajanju ključnih zakona i reformi koje su neophodne za napredak“, naveo je.

 

 

Posebno je istakao problem pravosuđa.

 

 

„Pravosuđe i pravosudni zakoni ostaju jedan od ključnih izazova“, kazao je.

 

 

Podsjetio je na iskustva drugih zemalja.

 

 

„Albanija je imala ozbiljne probleme s popunjavanjem Ustavnog suda i političkom kontrolom, ali ih je riješila i nastavila napredovati“, rekao je.

 

 

Ukazao je i na primjer Mađarske.

 

 

„Evropska unija ne želi ponavljati greške iz prošlosti, poput slučaja Mađarske, gdje određene reforme nisu bile u potpunosti provedene prije članstva“, istakao je.

 

 

Naglasio je da EU sada ima strožiji pristup.

 

 

„Unija želi države koje će riješiti sva otvorena pitanja, kako unutrašnja, tako i regionalna“, rekao je.

 

 

Govorio je i o odnosima u regionu.

 

 

„Prisutan je visok nivo nepovjerenja među državama regiona, što dodatno otežava proces evropskih integracija“, naveo je.

 

 

Uporedio je regionalne inicijative.

 

 

„Inicijativa Otvoreni Balkan nije uspjela, dok je Berlinski proces dao konkretne rezultate jer je došao iz Evropske unije“, kazao je Plakalo.

 

 

Zaključio je da je ključni problem politička volja.

 

 

„Iako postoje određeni pomaci i pokušaji institucija da rade svoj posao, bez stvarne političke volje teško je očekivati značajniji napredak“, poručio je Plakalo.

 

 

Aćimović: Novi globalni sto

 

 

Ekonomista i bivši diplomata, Draško Aćimović, izjavio je da se svijet nalazi u fazi stvaranja novog globalnog poretka, te da Bosna i Hercegovina mora hitno odlučiti hoće li aktivno učestvovati u tim procesima ili ostati na margini kao pasivni posmatrač.

 

 

„Ono što trebamo shvatiti jeste šta Evropska unija još uvijek može dati Bosni i Hercegovini. Ako nastavimo voditi iste analitičke rasprave kao posljednjih 20 godina, nećemo doći nigdje“, rekao je Aćimović.

 

 

Naglasio je da je svijet već ušao u novu fazu razvoja.

 

 

„Svijet je ušao u novu operativnu fazu stvaranja novog svjetskog poretka. To nije nešto što dolazi – mi smo već u toj fazi“, istakao je.

 

 

Govorio je o transformaciji globalnih odnosa.

 

 

„Stvara se novi globalni sto, kroz vještačku inteligenciju, digitalni novac i tehnološke promjene. Ili ćemo biti za tim stolom ili ćemo ostati samo konzumenti tih procesa“, kazao je.

 

 

Upozorio je da se priroda granica mijenja.

 

 

„Više se ne radi o geografskim granicama, već o digitalnim granicama koje definišu novi svijet“, naveo je.

 

 

Naglasio je da Bosna i Hercegovina ne može sama odgovoriti na te izazove.

 

 

„Ne možemo sami, ali moramo preuzeti inicijativu i uključiti se u ove procese“, rekao je Aćimović.

 

 

Ukazao je na primjere iz regiona.

 

 

„Srbija razvija napredne centre za vještačku inteligenciju, dok se u Hrvatskoj planiraju veliki projekti u toj oblasti. Te zemlje se već pripremaju za novi globalni trenutak, dok Bosna i Hercegovina o tome gotovo i ne razgovara“, istakao je.

 

 

Dodao je da se takve teme u BiH često zanemaruju.

 

 

„Kada govorimo o tim pitanjima, to se doživljava kao neka imaginacija, iako je riječ o realnosti“, kazao je.

 

 

Istakao je značaj Evropske unije u tom procesu.

 

 

„Evropska unija nam je potrebna kako bismo bili dio tog novog globalnog poretka, a ne samo njegovi potrošači“, rekao je.

 

 

Upozorio je na posljedice pasivnosti.

 

 

„Ako ostanemo samo konzumenti, posljedice će biti mnogo teže nego što su bile u ranijim tehnološkim transformacijama“, naveo je.

 

 

Govorio je i o stanju u Bosni i Hercegovini.

 

 

„Građani nisu u potpunosti svjesni situacije jer postoji svojevrsna politička anestezija društva“, istakao je.

 

 

Ukazao je na negativne trendove.

 

 

„Vidimo zatvaranje industrije, gubitak radnih mjesta i niz sigurnosnih problema. To nisu slučajne stvari, već posljedica neuključivanja u savremene procese“, rekao je.

 

 

Posebno je naglasio pitanje sigurnosti.

 

 

„Bezbjednost je ključna tema današnjice, posebno cyber sigurnost, a Bosna i Hercegovina nije adekvatno uključena u te sisteme“, kazao je.

 

 

Kritikovao je političke strukture.

 

 

„Određenim političkim akterima očigledno ne odgovara uključivanje u te procese, ali to više nije ni najvažnije pitanje – moramo gledati naprijed“, rekao je.

 

 

Upozorio je na konkretne posljedice za građane.

 

 

„Poniženja koja građani doživljavaju na granicama i ekonomsko propadanje direktna su posljedica neusklađenosti sa evropskim sistemima“, naveo je.

 

 

Govorio je i o ekonomiji.

 

 

„Strane investicije praktično ne postoje, a bez njih nema ozbiljnog ekonomskog razvoja“, istakao je.

 

 

Zaključio je da je potrebna hitna reakcija.

 

 

„Ako se ne uključimo na vrijeme u ključne procese, situacija će biti još gora. Ovo je već operativna faza i nema više prostora za odgađanje“, poručio je Aćimović.

 

 

 

(SB)

BURNA DEBATA PRED KAMERAMA: Bivši ambasador BiH upozorava na najgori scenarij -“Ovo je već operativna faza…”