Mioković o zabrani prilaska: Kad nasilnik dođe na vrata, žrtva samo može pozvati 122, to se mora riješiti

Tarik Prusac bio krivično tretiran zbog izvršenja krivičnog djela nasilja u porodici. S druge strane, također imam informaciju, ne znam je li tačna, da je bio uslovno presuđen i da mu je ta presuda brisana – istako je

 

 

 

Predsjednik Komisije za sigurnost i zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Dragan Mioković, gostovao je u emisiji Dan uživo na N1 televiziji u kojoj je analizirao posljednji slučaj femicida u Sarajevu koje je zgrozilo javnost, zatim, rad zaštitarskih agencija, ali i sigurnosnu situaciju u Hercegovini te rad federalnih institucija.

 

 

Na samom početku, problematiziran je slučaj ubistva Elme Godinjak 1. maja ove godine, a koji je po ko zna koji put ukazao na propuste sistema, s posebnim akcentom na to kako je njen suprug s kojim je bila u procesu razvoda, Tarik Prusac, kao ranije uslovno osuđivana osoba zbog nasilja u porodici, uopšte mogao postati zaštitar?

 

 

Prije svega, dozvolite mi da iskoristim priliku i da porodici ubijene Elme Godinjak izrazim najdublje saučešće – započeo je Mioković, a potom dodao:

 

 

Precizan odgovor na vaše pitanje bi zahtijevao, ja ću reći, detaljniju analizu od one kakvu sam ja u prilici da imam. Šta želim da kažem? Po onome što sam vidio, tačno je da je Tarik Prusac bio krivično tretiran zbog izvršenja krivičnog djela nasilja u porodici. S druge strane, također imam informaciju, ne znam je li tačna, da je bio uslovno presuđen i da mu je ta presuda brisana. Da, u toj evidenciji kojom je raspolagano. Znači, to je jedna stvar. Druga stvar, opet prema informacijama koje ja imam, to se sve dešavalo negdje 2016. godine, ako se ne varam – istakao je.

 

 

Govoreći o procedurama, istakao je:

 

 

Ja ne znam kada je Prusac počeo da se bavi zaštitarskim poslom, ali u svakom slučaju, ukoliko je podnio zahtjev da pristupi obuci za zaštitara u vrijeme kada je imao taj dosije već, kantonalno ministarstvo koje mu je izdalo rješenje da pristupi obuci to nije trebalo uraditi, ali pod uslovom da je bilo obaviješteno od strane suda da je on krivično tretiran i da je presuđen. Drugo, ukoliko je već bio zaštitar kada je uslovno presuđen, sud ima obavezu da obavijesti i kantonalni MUP, odnosno federalni MUP u ovom slučaju, i agenciju. Ukoliko je to uradio, s tim čovjekom se prekinuo rad. Očigledno kada pristupa agenciji da mu se traži uvjerenje o nekažnjavanju. Sada je pitanje je li to propust agencije? Ako je brisana presuda, onda ga nema u evidenciji – rekao je.

 

 

Na pitanje o odgovornosti agencije s obzirom na to da zaštitar nakon radnog vremena mora razdužiti oružje, Mioković je bio izričit:

 

 

To nema veze sa vašim prvim pitanjem. To je apsolutni propust. Zakon o agencijama određuje obavezu agencije. Agencija ima pravo da raspolaže određenim brojem kratkog vatrenog oružja. To vatreno oružje zadužuju zaštitari, ali zakonska je odredba – zaštitar duži oružje ujutro, to se evidentira u agenciji i on je dužan da ga razduži nakon završetka radnog vremena. Da, to je direktno propust agencije. U tom kontekstu, apsolutno – kaže Mioković

 

 

Mjere zabrane prilaska i kontrola nasilnika

 

 

Za Prusca su postojale i mjere zabrane prilaska njegovoj supruzi, međutim, ni to ga nije spriječilo da počini ovako svirepo ubistvo. Mioković je konstatovao da ovo nije prva žena koju je nasilnih ubio, a bile su mu izrečene takve mjere zabrane.

 

 

Smatram da činjenica da zakon propisuje mjeru zabrane, da je to dobro. Također dobrim smatram praksu da kada se ta mjera izrekne, nadležno kantonalno ministarstvo unutrašnjih poslova u terminima koje oni odrede obilazi potencijalnu žrtvu i provjerava. Sada je pitanje koliko se to radi. Pazite, to se radi i to se evidentira i to se može provjeriti. Ali šta nije dobro i šta apsolutno imperativno zahtijeva da se nešto po tome uradi? Kada nasilnik protiv koga je izrečena mjera zabrane približavanja, ja ću to uslovno reći, krene i dođe na vrata žrtve i počne da lupa na vrata žrtve – žrtva nema ništa drugo osim da pozove 122 – policiju, što može da uradi i ukoliko nisu propisane mjere zabrane. Taj segment se mora riješiti – jasan je Mioković.

 

(N1)

Mioković o zabrani prilaska: Kad nasilnik dođe na vrata, žrtva samo može pozvati 122, to se mora riješiti

About The Author
-