Amerika na raskrsnici: Zašto rušenje iranskih vlasti prijeti da zapali region

Uklanjanje Saddama Husseina dovelo je do sektaškog haosa, pojave Islamske države i dugogodišnjeg sukoba u kojem su stradali civili, dok su međunarodne snage morale provoditi dugotrajne operacije protiv terorizma.

Određene analize ukazuju da bi eventualno rušenje iranske vlasti moglo ukloniti jednu od rijetkih država u regiji koja aktivno sprječava širenje radikalnih i terorističkih grupa, čime bi se povećao prostor za djelovanje Islamske države i drugih ekstremističkih organizacija. Takav scenarij mogao bi izazvati regionalnu destabilizaciju, humanitarnu krizu i gubitak ključnog saveznika u borbi protiv terorizma, dok bi nova prijetnja mogla biti opasnija od postojećeg režima.

U posljednje vrijeme raste zabrinutost da bi SAD mogao pokrenuti novi krug vojnih napada na Iran s ciljem rušenja ajatolaha i teokratskog poretka. Američki predsjednik Donald Trump putem društvenih mreža više puta je prijetio da bi “sljedeći napad bio mnogo ozbiljniji” ukoliko Iran ne postigne dogovor o nuklearnom programu. Istovremeno, američke snage pojačale su vojnu prisutnost u regiji, premjestivši nuklearni nosač aviona USS Abraham Lincoln, rasporedivši raketne razarače i sisteme proturaketne odbrane u Sredozemlju, Crvenom moru i Arapskom moru.

Iran je odgovorio da je spreman “odmah i snažno” reagirati na bilo kakvu agresiju, upozoravajući da bi napad mogao pokrenuti regionalni rat. Pregovori između SAD-a, Irana i posredničke Turske i dalje traju, ali iranski čelnici djeluju spremno na mogući sukob.

Iran, iako rival SAD-u, predstavlja ključni faktor stabilnosti u regiji. Kao većinski šiitska država, ideološki je protivnik Islamske države i njezine afilijacije u Afganistanu (ISK). Iranska vojska sprječava prelazak pripadnika ISIL-a preko granica i koordinira kontra-terorističke operacije s Rusijom, Kinom i Pakistanom. Rušenje iranskog režima moglo bi stvoriti vakuum moći, omogućavajući ISIL-u da se proširi iz Afganistana u Iran i poveže s ograncima u Iraku i Siriji.

Primjer Iraka nakon 2003. jasno pokazuje rizik intervencija usmjerenih na rušenje režima. Uklanjanje Saddama Husseina dovelo je do sektaškog haosa, pojave Islamske države i dugogodišnjeg sukoba u kojem su stradali civili, dok su međunarodne snage morale provoditi dugotrajne operacije protiv terorizma. Slični scenariji prijete i Iranu: uklanjanje režima moglo bi zamijeniti jednog rivala drugim, opasnijim neprijateljem, dok bi civilno stanovništvo bilo dodatno ugroženo.