Ukazuje i na problem djelovanja entitetskih institucija bez saglasnosti distrikta.

 

 

 

Svi putevi vode u Brčko distrikt. Od kockarnice do ‘Srpske kuće’. Da li se vlasti Republike Srpske ponovo kockaju i je li kocka bačena međunarodnoj zajednici? Zašto je sporni naziv više od simbolike i jesu li od imena opasnije namjene i namjere? Je li na sceni tiha entitetizacija Brčko distrikta i rušenje konačne arbitražne odluke? Ko će povući crvenu liniju, a ko je, navodno, ne vidi?

 

 

Gosti emisije Plenum FTV-a bili su Mirsad Đapo i Osman Mulahalilović.

 

 

Govoreći o stanju u Distriktu, Mirsad Đapo, bivši gradonačelnik Brčkog ističe da, uprkos političkim tenzijama, vlast funkcioniše.

 

 

„U Brčko distriktu ima i dosta pozitivnih stvari kada je riječ o funkcionisanju vlasti. Nije bilo blokada kao na državnom nivou. Drugo je pitanje koliko je to efikasno i koliko su građani zadovoljni, ali vlast funkcioniše.“

 

 

Ipak, upozorava da je spor oko „Srpske kuće“ ozbiljan problem.

 

 

„Ovo što se sada pojavilo traje već izvjestan period i mislim da je pokušaj entiteta da upisuje imovinu u Brčko distriktu kontraproduktivan. Nepotrebno se unosi nemir među građane i stvara teret vlastima u Distriktu. To je crvena linija.“

 

 

Naglašava da problem, kako kaže, nije samo u nazivu.

 

 

„Nije stvar samo u imenu ‘Srpska kuća’, iako je i to izazvalo polemike. Namjena i upis imovine su suština. To je početak procesa koji se u korijenu mora zaustaviti.“

 

 

Smatra da predstavnici Brčkog mogu sami rješavati otvorena pitanja, ali uz manje miješanja entiteta.

 

 

„Apel je da se predstavnici entiteta suzdrže. Brčko distrikt može sam rješavati krupna pitanja, kao što je to bilo 2006. godine sa trasom autoputa. Tada se moglo dogovoriti, može i sada.“

 

 

Komentarišući poređenja sa poslovanjem BH Telecoma, Đapo odbacuje paralelu.

 

 

„BH Telecom je pravno lice, sa mješovitom vlasničkom strukturom. To se ne može porediti sa upisom imovine entiteta u Distriktu. To su potpuno različite stvari.“

 

 

Uvjeren je da će, ukoliko ne dođe do dogovora, reagovati međunarodni faktor.

 

 

„Na kraju sam ubijeđen da će supervizor morati intervenisati i svojim nalogom ovo riješiti. Što prije to uradi, to je bolje.“

 

 

Upozorava i na moguće dugoročne posljedice.

 

 

„Ako se sada dozvoli upis imovine, to može postati proces – kupovati, preuzimati, mijenjati stanje i status. To ne smije biti pravac kojim će Distrikt ići.“

 

 

Govoreći o značaju Brčkog, Đapo podsjeća na njegov specifičan model.

 

 

„Model Brčko distrikta je drugačiji od entitetskih modela. Ovdje nijedan narod nije većinski na način da dominira. To je dobro izbalansiran model i upravo takav model treba njegovati.“

 

 

Zaključuje da je stabilnost Distrikta ključna za cijelu državu.

 

 

„Na vlastima u Brčkom je da to čuvaju i razvijaju, a na entitetima da ga podržavaju, a ne da unose nemire. Stabilnost Brčko distrikta je temelj BiH i kost u grlu secesionista.”

 

 

Mulahalilović: Ne može se mijenjati konačna arbitražna odluka – o njoj nema kompromisa
Osman Mulahalilović, advokat i član Foruma intelektualaca Brčko distrikta BiH, ističe da je uknjižavanje imovine na entitet Republika Srpska u suprotnosti s konačnom arbitražnom odlukom za Brčko distrikt, kojom je jasno definisano da javnom imovinom upravlja isključivo distrikt, a ne entiteti.

 

 

„Ja kao advokat kategorički tvrdim da se radi o kršenju konačne arbitražne odluke iz 1999. godine, konkretno paragrafa 12, kojim je propisano da javnom imovinom upravlja Brčko distrikt, dok entiteti nemaju pravo sticanja takve imovine.“

 

 

Naglašava da su odluke arbitražnog tribunala konačne i obavezujuće, te da ih nijedan nivo vlasti ne može mijenjati niti dovoditi u pitanje.

 

 

„Odluke arbitražnog tribunala su konačne i obavezujuće i o njima nema rasprave. Niti zakonodavna, niti izvršna, niti sudska vlast nemaju ovlasti da ih mijenjaju – to može isključivo arbitražni tribunal.“

 

 

Ukazuje da odgovornost za nastalu situaciju postoji na više nivoa, ali da je rješenje jasno definisano.

 

 

„Propust postoji na više strana, ali jedini koji može poništiti ovakav upis jeste supervizor, koji ima ovlaštenje da naloži brisanje vlasništva i poništavanje same transakcije.“

 

 

Mulahalilović ističe da u ovakvim pitanjima ne može biti kompromisa jer bi to značilo narušavanje pravnog poretka.

 

 

„Ne može biti kompromisa kada je riječ o provođenju međunarodne arbitražne odluke. Ona je dio Dejtonskog sporazuma i kao takva mora biti u potpunosti poštovana, bez ikakvih pregovora ili odstupanja.“

 

 

Posebno upozorava na šire posljedice ovakvih poteza po funkcionisanje distrikta.

 

 

„Ako bismo dozvolili ovakvu praksu, otvorila bi se mogućnost stvaranja enklava unutar distrikta, čime bi se potpuno izgubio njegov smisao kao jedinstvene administrativne cjeline.“

 

 

Dodaje da je uloga supervizora ključna i da on nema prostora za izbjegavanje odgovornosti.

 

 

„Supervizor je dužan da nadzire provođenje arbitražne odluke i nema mogućnost da izbjegne tu obavezu. On mora reagovati i donijeti konkretne mjere.“

 

 

Ukazuje i na problem djelovanja entitetskih institucija bez saglasnosti distrikta.

 

 

„Ne može niko vršiti izvršnu vlast na teritoriji distrikta bez odobrenja njegovih institucija. Otvaranje kancelarija bez saglasnosti vlasti distrikta predstavlja ozbiljno pravno pitanje.“

 

 

Naglašava da je suština problema upravo u pitanju vlasništva, a ne u simboličkim aspektima.

 

 

„Suština nije u nazivima ili formi, nego u pitanju sticanja imovine, koje je ovdje potpuno jasno definisano i ne ostavlja prostor za različita tumačenja.“

 

 

Zaključuje da je zadatak stručne i akademske zajednice da ukazuje na kršenja prava, ali da je odgovornost za djelovanje na institucijama.

 

 

„Mi kao pravnici i intelektualci možemo ukazivati na problem i tražiti odgovore, ali odgovornost za konkretne poteze je na institucijama koje imaju nadležnost da djeluju.“

 

 

 

(SB)

BURNA DEBATA PRED KAMERAMA: “Upis imovine entiteta u Brčkom je crvena linija i mora se zaustaviti…”