Ako evropske vlade ranije nisu shvatile ozbiljnost prijetnji Donalda Trumpa da prisvoji Grenland, sada su sigurno shvatile. Kreatori politika više ne ignorišu pojačanu retoriku američkog predsjednika i očajnički traže plan kako ga spriječiti, piše POLITICO.

 

 

 

„Moramo biti spremni na direktan sukob s Trumpom. On je u agresivnom modu i moramo biti spremni“, rekao je jedan diplomat EU, upućen u aktuelne razgovore.

 

 

Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je u srijedu da planira razgovarati s danskim zvaničnicima o mogućoj američkoj akviziciji Grenlanda naredne sedmice. Bijela kuća je naglasila da Trump preferira pregovore za kupovinu teritorije, ali da nije isključena ni vojna intervencija.

 

 

Kako su diplomatski napori u Evropi jačali, francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot rekao je da su on i njegovi kolege iz Njemačke i Poljske razgovarali o zajedničkom evropskom odgovoru na Trumpove prijetnje.

 

 

„Na kocki je pitanje kako Evropa, EU, može biti ojačana da odvrati prijetnje i pokušaje ugrožavanja sigurnosti i interes. Grenland nije na prodaju i nije za zauzimanje… prijetnje se moraju zaustaviti“, rekao je Barrot novinarima.

 

 

POLITICO je razgovarao sa zvaničnicima, diplomatama, ekspertima i NATO-insajderima kako bi mapirao kako Evropa može spriječiti američkog predsjednika da ode tako daleko i koje su njene opcije ako to učini. Sagovornici su govorili pod uslovom anonimnosti.

 

 

„Svi su zapanjeni i ne znaju šta sve zapravo imamo na raspolaganju. Niko stvarno ne zna šta učiniti, jer Amerikanci mogu raditi šta god žele. Ali odgovori na ova pitanja trebaju odmah. Ne mogu čekati tri, pet ili sedam godina”, rekao je bivši danski poslanik.

 

 

U srijedu je POLITICO predstavio korake koje Trump može poduzeti da prisvoji Grenland. Sada slijedi druga strana priče: šta Evropa može učiniti da ga zaustavi.

 

 

Opcija 1: Pronaći kompromis

 

 

Trump tvrdi da je Grenland ključan za sigurnosne interese SAD-a i optužuje Dansku da ne čini dovoljno da ga zaštiti od sve veće kineske i ruske vojne aktivnosti u Arktiku.

 

 

Pregovaračko rješenje, gdje Trump izlazi iz razgovora sa nečim što može predstaviti kao uspjeh, a Danska i Grenland sačuvaju obraz, možda je najbrži izlaz iz problema.

 

 

Bivši visoki NATO zvaničnik predložio je da bi savez mogao posredovati između Grenlanda, Danske i SAD, kao što je to učinjeno s Turskom i Grčkom oko njihovih sporova.

 

 

Ambasador SAD pri NATO-u Matthew Whitaker rekao je da Trump i njegovi savjetnici smatraju da Grenland nije adekvatno osiguran:

 

 

„Kako se led topi i kako se otvaraju rute u Arktiku i Visokom Sjeveru… Grenland postaje veoma ozbiljan sigurnosni rizik za kopno Sjedinjenih Američkih Država.“

 

 

Saveznici u NATO-u također razmatraju nove prijedloge kako bi ojačali sigurnost Grenlanda, iako mnogi smatraju da prijetnja od ruskih i kineskih brodova nije pretjerana.

 

 

Među prijedlozima je ubrzanje izdvajanja za odbranu Arktika, više vojnih vježbi u regionu i raspoređivanje trupa radi osiguranja Grenlanda, kako bi se po potrebi umirile SAD, prema trojici NATO diplomata.

 

 

Savez bi također trebao razmotriti osnivanje „Arctic Sentry“ programa – premještanje vojnih snaga u region – slično inicijativama Eastern Sentry i Baltic Sentry, rekli su diplomati.

 

 

„Sve što može biti učinjeno“ da se ojača prisustvo saveza oko Grenlanda i ispune Trumpovi zahtjevi „treba maksimalno iskoristiti“, rekao je jedan od NATO diplomata.

 

 

Trump takođe želi Grenland zbog bogatih mineralnih nalazišta i potencijalnih naftnih i gasnih rezervi, ali izuzetno teško i skupo je eksploatisati resurse u nepristupačnom terenu, što ih čini manje konkurentnim od kineskih uvoza.

 

 

Danski predstavnici kažu da su godinama pokušavali privući investicije u Grenland, ali da evropski partneri nisu bili zainteresorani – iako diplomat EU tvrdi da se taj stav polako mijenja.

 

 

Opcija 2: Dati Grenlandu velike finansijske podsticaje

 

 

Trumpova administracija podržava pokret za nezavisnost Grenlanda. Ideja je da, ako se arktički teritorij odvoji od Danske i potpiše sporazum sa SAD, bit će preplavljen američkim novcem.

 

 

Iako Trump više puta nije isključio vojnu silu, također je naglašavao da želi da Grenland „dobrovoljno“ pristane.

 

 

EU i Danska pokušavaju uvjeriti Grenlanđane da im mogu ponuditi bolji dogovor.

 

 

Brisel planira više nego udvostručiti izdvajanja za Grenland od 2028. godine u okviru dugoročnog budžeta, pripremljenog nakon što je Trump počeo izražavati zahtjeve prema danskom teritoriju.

 

 

Prema planu, EU bi skoro udvostručila sredstva za Grenland na 530 miliona eura u sedmogodišnjem periodu od 2028. godine, uz dodatna sredstva koja Danska šalje Grenlandu u okviru postojećeg sporazuma.

 

 

Grenland bi također mogao aplicirati za dodatnih 44 miliona eura iz EU fondova za udaljena teritorija povezana s evropskim zemljama.

 

 

Trenutno danska i evropska pomoć fokusira se na socijalnu zaštitu, zdravstvo, obrazovanje i zelenu tranziciju teritorija. Novi planovi uključuju i razvoj sposobnosti Grenlanda za eksploataciju mineralnih resursa.

 

 

„Mnogo ljudi živi ispod granice siromaštva, infrastruktura kasni, a naši resursi uglavnom idu Danskim kompanijama, dok Grenland ne profitira dovoljno“, rekao je Kuno Fencker, poslanik pro-nezavisnosti Grenlanda.

 

 

Atraktivna ponuda iz Danske i EU mogla bi biti dovoljna da Grenland ostane izvan američkog utjecaja.

 

 

Opcija 3: Ekonomski odgovor

 

 

Od Trumpovog prvog mandata, postojali su napori da se osigura evropska, nordijska i arktička sigurnost bez aktivnog uključivanja SAD-a, rekao je Thomas Crosbie, američki vojni stručnjak iz Kraljevske danske vojne škole.

 

 

„Teško je, ali moguće. Ne znam da li je iko ozbiljno razmatrao kako osigurati evropsku sigurnost protiv Amerike. To je ludo“, rekao je Crosbie.

 

 

EU ipak ima moćan politički alat: Instrument protiv prisile („trade bazooka“) stvoren nakon prve Trumpove administracije, koji omogućava EU da odgovori na trgovinsku diskriminaciju.

 

 

EU ga je prijetila koristiti nakon što je Trump uveo tarife na blok, ali je odložila primjenu u julu nakon dogovora.

 

 

„Izvozimo u SAD oko 600 milijardi eura, a za trećinu tih proizvoda imamo tržišni udio veći od 50 posto, što je također moć u našim rukama“, rekao je Bernd Lange, predsjednik odbora Evropskog parlamenta za trgovinu.

 

 

Ali Trump bi morao vjerovati da EU ozbiljno misli, jer prethodna „oštra retorika“ nije dala rezultate.

 

 

Opcija 4: Vojna prisutnost

 

 

Ako SAD odluče vojno zauzeti Grenland, Evropa ima malo mogućnosti da ih spriječi.

 

 

„Neće napasti Amerikance prije nego što oni zahtijevaju Grenland, jer bi to bio čin rata“, rekao je Crosbie. „Ali odgovor na prvi potez ovisi o situaciji. Ako su Amerikanci mali tim, mogli biste pokušati uhapsiti te osobe, jer bi to bio kriminalni čin.“

 

 

Situacija je drugačija ako SAD krenu odlučno.

 

 

Prema zakonu, Danska bi mogla biti prisiljena vojno reagovati. Prema naredbi iz 1952. godine, trupe trebaju „odmah započeti borbu bez čekanja ili traženja naredbi“ u slučaju napada na danski teritorij.

 

 

Evropske zemlje trebaju razmotriti mogućnost raspoređivanja trupa u Grenland – ako Danska to zatraži – kako bi povećale troškove američke vojne akcije, rekao je diplomat EU.

 

 

Iako te trupe vjerovatno ne bi mogle zaustaviti američku invaziju, djelovale bi kao odvraćajući faktor.

 

 

„Mogao bi se stvoriti efekt ‘tripwire’, gdje bi grupe ljudi fizički bile na putu, kao situacija na Trgu Tiananmen, što bi potencijalno prisililo američku vojsku na upotrebu sile ili povlačenje“, rekao je Crosbie.

 

 

No, ta strategija dolazi s velikim rizikom: „Potpuno je neistražena, ali moguće je da će životi ljudi biti izgubljeni u pokušaju da se odbije ameriški zahtjev za Grenland.“

 

(Politico)

Četiri scenarija: Kako će Evropa pokušati spasiti Grenland od Trumpa