ČUDO U TURSKOJ: Erdogan priprema još jedan megalomanski projekt vrijedan milijarde eura, kraj Istanbula niče novi grad, ali nije očekivao ove probleme

Turski predsjednik Erdogan želi stvoriti još jedan prolaz paralelno sa Bosporom. Za investitore je ovaj megaprojekt san, za brojne stanovnike noćna mora.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan je poznat po svojoj ljubavi prema gigantskim građevinskim projektima. Nova zračna luka, najveća džamija u Turskoj ili tunel koji prolazi ispod Bospora – sve te megaprojekte je pokrenuo u trenu.

Ipak naredni projekt – Kanal Istanbul – pripada sasvim drugoj ligi. Turska vlada planira ništa manje od stvaranja drugog prolaza kroz Bospor, jednu vrstu kopije tjesnaca koji vijuga kroz ovu metropolu, koja broji 16 miliona stanovnika.

Na Zapadu grada treba nastati vještački izrađen 45 kilometara dugi kanal paralelno s Bosporom i spojiti Crno more s Mramornim morem.

Strah od štete za prirodu

Ono što su brojni stanovnici Istanbula dugo vremena odbacivali kao čisti san o budućnosti sve više poprima konture. Unatoč tome što se brojni žale na projekt prema navodima Ankare uskoro bi trebalo doći do prijelomnog trenutka. Već u martu 2020. godine počela je faza raspisivanja tendera – među investitorima bi trebali biti brojni zainteresirani sa Srednjeg i Bliskog istoka.

Ipak istanbulski gradonačelnik Ekrem Imamoglu, veći dio stanovništva i naučnika kritiziraju ovaj projekt žestoko. Njihov najvažniji argument protiv gradnje kanala je zabrinutost da bi moglo doći do ozbiljne štete za okoliš, piše Deutsche Welle.

Doduše tursko Ministarstvo za zaštotu okoliša i urbanizam je koncem 2019. godine je napravilo procjenu utjecaja projekta na okoliš i označilo je „pozitivnom”. Ipak neovisno naučnici prognosticiraju zastrašujuće posljedice u slučaju da zaista i dođe do gradnje.

Rezervoar za pitku vodu mora popustiti

Generalni sekretar istanbulske Komore za urbanizam, Medat Güney, rekao je DW-u da svaki dan pristižu nove žalbe u komoru. “Cijela brana Sazlidere, najvažnijeg rezervoara pitke vode na europskoj strani, ustupit će mjesto kanalu (…) Prema izvještaju CED-a i jezero Terkos također treba biti integrirano u kanal”, kaže on.

Voda koja bi se izgubila kroz kanal nadoknadit će se planiranom izgradnjom brane Melen – još jednog megaprojekta koji treba biti izgrađen 200 kilometara istočno od Istanbula. “To će značiti da će troškovi vode naglo porasti”, predviđa Güney. To bi s druge strane osjetili porezni obveznici.

Ekosustav na kanalskoj ruti ima bogatu floru i faunu s velikim brojem biljnih i sisavskih vrsta. Iskopavanje bi također ugrozilo rijetke i ugrožene vrste od istrebljenja. Ptice koriste područje oko jezera za uzgoj i zimovanje.

Ekolozi također ističu da bi šume na sjeveru grada morale biti očišćene zbog izgradnje kanala. Prema studiji gradske uprave Istanbula (Canal Istanbul Calistay Raporu), za novi kanal moralo bi se srušiti više od 200 000 stabala – uz to bi bilo uništeno 136 četvornih kilometara poljoprivredne površine i 13 četvornih kilometara površine pašnjaka.

Prostor za 1,2 miliona stanovnika

Šumarski znanstvenik Doganay Tolunay sa Sveučilišta u Istanbulu rekao je za DW da je izvještaj CED-a nedovoljan. On kaže da je istraženo samo neposredno područje na kojem je iskopavan kanal. “Postoje nedostaci u najmanje deset tačaka. Učinci na faunu, obalu, zrak i klimu nisu kvantitativno provjereni”, rekao je Tolunay.

Projekt također uključuje planiranje novih stambenih jedinica. Prema izvještaju CEP-a, duž kanala stvorit će se životni prostor za oko 1,2 miliona ljudi. U tu svrhu građevinskim tvrtkama treba staviti na raspolaganje 83 kvadratna kilometra prostora.

Gradonačelnik Istanbula Imamoglu želi spriječiti gradnju kanala

Za inženjera zaštite okoliša Güneya ovaj se kanal uglavnom odnosi na zaradu za investitore. “Projekt izgradnje mogao bi generirati dobit od 800 milijardi američkih dolara,” procjenjuje. Međutim, od ovoga će imati koristi samo visoko kvalificirani dijelovi stanovništva. “Radnička klasa će biti protjerana s ovog područja. Uz to, životinje će biti pro tjerane sa svojih staništa”.

Gradonačelnik Istanbula želi spriječiti izgradnju

Sljedeća su tačka prijepora visoki troškovi gradnje: službeno se govori o protuvrijednosti od 11,5 milijardi eura. No, stručnjaci predviđaju znatno veće troškove za novi kanal. Projekt će se izvoditi “na leđima poreznih obveznika”, kritika je gradske uprave Istanbula koja pripada Erdoganovoj opoziciji.

Gradonačelnik Ekrem Imamoglu, čelnik gradske riznice Istanbula, socijaldemokrat i član najveće opozicione stranke CHP, opire se umjetnom plovnom putu.

“Borit ćemo se protiv Istanbulskog kanala”, rekao je Imamoglu u izjavi. Projekt prijeti i okolišu i vodnoj politici. Gradonačelnik je najavio da će informacije o projektu davati “transparentno svaki dan i svaki trenutak”.

Pristup koji stanovništvo Istanbula može upotrijebiti – ali za njega je bio koban: budući da je imao ptampane plakate s riječima “Ili kanal ili Istanbul” koji su ukazivali na rizike gradnje, vlada u Ankari provela je istragu protiv njega.