Na izbore, prema važećem zakonu, sankcionisani bh. funkcioneri mogu izaći bez prepreka. Centralna izborna komisija ima mogućnost kažnjavanja kršenja pravila igre u izbornoj kampanji.
Nove sankcije bh. funkcionerima koje su uvele Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija, proširile su postojeće “crne liste”. I dok se priča da bi im se moglo pridružiti više zemalja Evropske unije, postavlja se pitanje može li i Bosna i Hercegovina sankcionisati sankcionisane? Imena sa spiskova godinama su na pozicijama u vlasti, a većina njih planira da se oproba i na predstojećim izborima.
Na izbore, prema važećem zakonu, sankcionisani bh. funkcioneri mogu izaći bez prepreka. Centralna izborna komisija ima mogućnost kažnjavanja kršenja pravila igre u izbornoj kampanji. Među sankcijama je novčana kazna, skidanje kandidata sa liste i poništavanje ovjere političkih stranaka, koalicija ili kandidata. Iz CIK-a poručuju da je prerano govoriti o konkretnim potezima.
“Centralna izborna komisija BiH će postupiti u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH u trenutku kada bude faza ovjere kandidatskih listi. To se dešava najkasnije 65 dana prije dana izbora”, saopćeno je iz CIK-a BiH.
CIK je ranije imao više opcija, ali je, zbog osiguranja građanskih prava, sve to na kraju otpalo.
“Izborna komisija kada je u Zakonu o sukobu interesa imala pravo da izrekne četiri godine zabrane učešća u vlasti, odnosno na izborima, po meni je i tad bilo protivustavno. Samo odlukom sudova se mogu oduzimati određena građanska prava i zato je to izmjenama kasnije i ukinuto”, kaže bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić.
Mogućnosti koje CIK nema, na raspolaganju stoje visokom predstavniku. U prošlosti su visoki predstavnici suspendovali 180 političara na kraći ili duži period. “Uklonjenim” zvaničnicima bilo je zabranjeno obavljanje funkcije u stranci, kao i izbor ili imenovanje na neku poziciju. Među njima su i Mirko Šarović, Dragan Čović, Dragan Kalinić i mnogi drugi. Najsvježiji potez visokog predstavnika je upotreba bonskih ovlaštenja u slučaju suspenzije Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske.
Velika Britanija nedavno je sankcionisala predsjednicu Republike Srpske Željku Cvijanović i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Sjedinjene Države su na crnu listu dodale i Asima Sarajlića, delegata u Domu naroda BiH kao i bivšu glavnu državnu tužiteljku, Gordanu Tadić. No, međunarodne sankcije nerijetko donose nagradu na domaćem terenu. Ne za građane, nego za političare. Oni koji su sankcionisani u javnosti se predstavljaju žrtvama i borcima za nacionalne interese. To im obezbjeđuje predizborne poene, a umiješanost u korupciju zbog koje su i dospjeli na crne liste, pada u drugi plan.
Više u prilogu BHRT-a.
(SB)
Related posts:
NESVAKIDAŠNJI PRIZOR U ZENICI: “Zar treba da me ubiju da biste povjerovali” (FOTO)
Tužilaštvo izdalo nalog za pretres objekata i računa predsjednika RS (VIDEO)
ČEGA SE PLAŠI SVJEDOK RADONČIĆ: Detalji optužnice sa suđenja Naseru Kelmendiju
PRITVORNA JEDINICA SUDA BIH: Evo kako izgleda pritvor u kojem je smješten Fahrudin Radončić (VIDEO)
Ne stišava se bura oko zabrane hidžaba u sudskim organima: Kako je marama došla u sukob sa zakonom?!
Kriminal u Sarajevu: Evo koliko je (ne)sigurno živjeti u glavnom gradu BiH i ko su oni koji ugrožavaju mir građana
Obilježena 74. godišnjica Igmanskog marša: Rekordan broj gostiju iz cijele bivše Jugoslavije (FOTO)
KAD POBRKAŠ GEOGRAFIJU: Dodik i Vučić u Bosanskom Šamcu otvorili novoizgrađenu školu ‘Srbija’
SVI IZNENAĐENI KAD SU ČULI KO JE MLADIĆ koji je juče pronađen mrtav u autu na zapadnom izlazu iz Sarajeva
Ef. Fejzić se obratio Bakiru Izetbegoviću: Predsjedniče, ovo tvoj babo ne bi dopustio!
