Niko dosad nije kombinirao Trumpovu odlučnost da marginalizira Kongres, zaobiđe sudove, provede neograničenu kontrolu nad izvršnom vlašću…

 

 

 

Iz dana u dan, drugi mandat Donalda Trumpa često se čini kao rimska svijeća za pritužbe, s administracijom koja napada u svim smjerovima institucije i pojedince koje predsjednik Sjedinjenih Američkih Država smatra neprijateljskima.

 

 

Gotovo da ne prođe dan, a da Trump ne pritisne neku novu metu – eskalirajući svoju kampanju protiv Harvarda pokušavajući zabraniti Univerzitetu upis stranih studenata; ismijavajući muzičare Brucea Springsteena i Taylor Swift na društvenim mrežama i izdavanje jedva prikrivenih prijetnji Walmartu i Appleu oko odgovora poznatih komlanija na njegove tarife, nabodi CNN u analizi.

 

 

Smio pokušaj

 

 

Mnogim stručnjacima, sukobi koje je Trump izazvao od povratka u Bijelu kuću usmjereni su prema zajedničkom i smjelom cilju – potkopavanju podjele vlasti koja predstavlja temeljno načelo Ustava SAD.

 

 

Dok rasprave o pravilnim granicama predsjedničke vlasti traju generacijama, mnogi historičari i ustavni stručnjaci vjeruju da se Trumpov pokušaj centralizacije moći nad američkim životom razlikuje od pokušaja njegovih prethodnika ne samo po stepenu, već i po vrsti.

 

 

U raznim tačkama američke historije, predsjednici su se bavili pojedinačnim aspektima Trumpovog plana za maksimiziranje predsjedničkog utjecaja.

 

 

Međutim, nijedan nije kombinirao Trumpovu odlučnost da marginalizira Kongres, zaobiđe sudove, provede neograničenu kontrolu nad izvršnom vlašću i mobilizira punu moć savezne vlade protiv svih onih koje smatra preprekama svojim planovima – državnih i lokalnih vlasti i elemenata civilnog društva poput advokatskih firmi, univerziteta i neprofitnih grupa, pa čak i privatnih lica.

 

 

“Sam nivo agresije i brzina kojom se administracija kretala“ je bez presedana.

 

 

“Oni se upuštaju u cijeli niz ponašanja za koja mislim da očito probijaju konvencionalna shvatanja onoga što zakon kaže i onoga što Ustav kaže“, rekao je Paul Pierson, politolog na Univerzitetu Kalifornija u Berkeleyju.

 

 

Yuval Levin sa konzervativnog Američkog instituta za poduzetništvo, također vjeruje da Trump slijedi najopsežniju viziju predsjedničke moći od Woodrowa Wilsona prije više od stoljeća.

 

 

Obit će se o glavu

 

 

No Levin vjeruje da će se Trumpova kampanja obiti o glavu tako što će prisiliti Vrhovni sud da se odupre njegovim ekscesima i eksplicitnije ograniči predsjedničke ovlasti.

 

 

“„Mislim da je vjerobatno da će predsjedništvo kao institucija izaći iz ove četiri godine slabije, a ne jače“, navodi Levin.

 

 

„Reakcija koju će Trumpova pretjerana asertivnost izazvati od Suda dugoročno će se obiti o glavu izvršnoj vlasti, dodaje on.

 

 

Drugi analitičari, blago rečeno, manje su optimistični da će ovaj Vrhovni sud, sa svojom većinom od šest članova koju imenuju republikanci, spriječiti Trumpa da poveća svoju moć do te mjere da destabilizira ustavni sistem.

 

 

Ostaje neizvjesno može li ijedna institucija u složenom političkom sistem koji su osmislili osnivači nacije to učiniti.

 

 

Marginalizirao je Kongres praktički ukidajući agencije ovlaštene zakonom, tvrdeći da ima pravo zaplijeniti sredstva koja je Kongres odobrio.

 

 

Otvoreno je objavio da neće provoditi zakone kojima se protivi (poput zakona koji američkim tvrfirmama tkama zabranjuje podmićivanje stranih zvaničnika) i proveo je ogromne promjene u politici (kao što su carine i imigracija) putem hitnih naredbi umjesto zakonodavstva.

 

 

Utvrdio je apsolutnu kontrolu nad izvršnom vlašću masovnim otpuštanjima, erozijom zaštite državnih službenika, masovnim otpuštanjem glavnih inspektora i otpuštanjem komesara u nezavisnim regulatornim agencijama (potez koji ujedno predstavlja napad na autoritet Kongresa, koji je strukturirao te agencije kako bi ih izolirao od izravne predsjedničke kontrole).

 

 

Osveta neistomišljenicima

 

 

Nezapamćene su i Trumpove akcije vršenja pritiska na civilno društvo.

 

 

Pokušao je kazniti advokatske kompanije koje su zastupale demokrate ili druge ciljeve koje ne voli.

 

 

Ukinuo je savezne pdrške za istraživanje i ugrozio status oslobođenja od poreza univerzitetima koja provode politike kojima se protivi.

 

 

Također, naredio je Ministarstvu pravosuđa da istraži ActBlue, glavnu organizaciju za prikupljanje sredstava za demokrate na lokalnom nivou, pa čak i naredio Ministarstvu pravosuđa da istraži pojedinačne kritičare iz njegovog prvog mandata.

 

 

Sudovi su već odbacili neke od ovih radnji kao kršenje osnovnih ustavnih prava poput slobode govora i pravičnog postupka.

 

 

Teško je zamisliti gotovo bilo kojeg prethodnog predsjednika da radi bilo što od toga, a kamoli sve to.

 

 

Test otpornosti

 

 

Hoće li Trump uspjeti prevladati podjelu vlasti i koncentrirati moć u predsjedništvu – potencijalno do te mjere da potkopava američku slobodu i samu demokratiju?

 

 

Samo postavljanje tih pitanja znači razmišljati o mogućnostima koje Amerikanci rijetko trebaju zamišljati.

 

 

Prvi mjeseci Trumpovog povratka otkrili su njegovu odlučnost da razbije odbranu koju je sisrtm izgradio protiv zlouporabe predsjedničke moći.

 

 

Manje je sigurno hoće li zvaničnici iz drugih grana vlasti, čelnici civilnog društva, pa čak i obični Amerikanci, pokazati istu odlučnost da ih brane.

 

(Raport)

Donald Trump grabi prema neograničenoj predsjedničkoj moći. Može li ga neko zaustaviti?