Igrokaz Trojke i HDZ-a: Nakon Vukoje, slučaj Matešić?

Iza zatvorenih vrata traje borba vladajućih stranaka u vezi sa najvišim pravosudnim funkcijama u državi.

Zvanično, intervjui Radne grupe za provođenje postupka izbora dvoje sudija Ustavnog suda Federacije BiH koje bira Zastupnički dom Parlamenta FBiH s kandidatima za nove sudije Ustavnog suda BiH bit će obavljeni 19. i 20. maja. Iza kulisa, iako još uvijek bez bodovanja, razgovora i utvrđene liste, stranke aktuelne vlasti u Federaciji na relaciji Trojka – HDZ BiH vode politički rat oko nominiranja onih kandidata koji su im bliski.

Kao da to nije dovoljno poražavajuće i nastavak prakse slučaja Vukoja, gdje se meritokratija dominantno podređuje političkoj volji, a sudije najvišeg suda postaju oni bez čak i pripravničkog iskustva unutar pravosudnih institucija, sada se skoro javno zna da se sjednice Parlamenta FBiH ne održavaju zbog nepostojanja volje HDZ-a da podrži kandidata Naše stranke kao čelnu osobu rukovodstva federalnog Zastupničkog doma, sve dok se ne postigne dogovor oko podrške kandidatima za Ustavni sud BiH.

Suočeni s kritikama javnosti zbog izbora Vukoje, čini se da Trojka, uprkos vlastitim unutrašnjim neslaganjima, u ovom slučaju na relaciji SDP-NiP, ipak ne želi podršku za kandidata bez pravosudnog iskustva.

Kada je u pitanju SDP, dvije struje te stranke podržavaju različite kandidatkinje. Aktuelna savjetnica predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića Dženeta Omerdić uživa podršku jedne, dok Lejla Konjić-Dragović ima podršku druge struje. Za razliku od Omerdić, Konjić-Dragović je sudija.

HDZ-ov prijedlog je Ivan Matešić, šef Odjela za ratne zločine državnog Tužilaštva. Mediji u našoj zemlji prethodnih su nekoliko godina pisali o raznim kontroverzama koje se vežu uz njegovo ime, te o disciplinskim postupcima s kojima je navodno suočen zbog postupanja u predmetima protiv pripadnika Armije BiH. Podaci o ovim navodima javnosti nisu dostupni.

Dakle, maj 2024. godine slučaj Vukoja, maj 2026. godine, slučaj Matešić?

Iako blago drugačiji, nekoliko je jednakih modaliteta djelovanja u obje verzije. Prvo, barem deset od ukupno trideset prijava za izbor novih sudija Ustavnog suda BiH iz kvote federalnih sudija politički je opterećeno i njihova nominacija je direktan rezultat pokušaja trgovine zamišljenom raspodjelom pozicija kroz tajne dogovore u kuloarima Parlamenta FBiH.

Drugo, pristajanje stranaka Trojke (SDP, NiP, Naša stranka) da trguju još jednom pozicijom u Ustavnom sudu BiH pogubna je praksa koja tu instituciju lišava kapaciteta da radi u najboljem interesu države i ustavnog poretka te projicira donošenje odluka u interesu političkih stranaka kojima jedinstvenost državnog sistema nije visoko na ljestvici prioriteta već je to isključivo partikularitet njihovih interesnih zona.

Izborna je godina. Trojka je ponovno s onu stranu dobra. Zlo koje se krije iza trgovine pozicijama uvijek nadmašuje bilo kakvu zamišljenu političku poentu.

Činjenica da se kompletan Klub Naroda i pravde nije pojavio na sjednici Zastupničkog doma FBiH pokazuje apsolutno ništa. Ne radi se o zauzimanju stava, naučenim lekcijama iz prošlosti odnosa s HDZ-om ili inim razlozima, već pokušaju da se kontrolira šteta zbog pogubnog djelovanja te stranke vertikalno u vlasti.

Ako pak svi iz Trojke misle da je fer trampa par mjeseci imenovanja za kadar Naše stranke na poziciji predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta FBiH za imenovanje podobnog sudije u Ustavni sud BiH do sedamdesete godine (njegovog) života, onda uredu. To ima smisla svima koji su proteklih godina gledali djelovanje tih stranaka na vlasti na svim nivoima, od kantonalnog do državnog gdje su se strateški važne pozicije mijenjale za par godina personalnih pozicioniranja unutar sistema vlasti.

Najveći problem sada je činjenica da je model političke kontrole nad pravosuđem postao potpuno normaliziran i prihvatljiv. Poslije slučaja Marina Vukoje, svako novo dogovaranje oko sudija kao, očigledno, dijela koalicionog dogovora dodatno urušava državu, povjerenje građana u sistem i potvrđuje da su za aktuelnu vlast funkcije vežnije od nezavisnosti institucija i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.

(Stav)