Uključeni su u sukobe u Libiji, Etiopiji, Sudanu, Somaliji i Jemenu

 

 

 

Ujedinjeni Arapski Emirati tvrde kako su prošlog petka spriječili novi iranski napad raketama i bespilotnim letjelicama – makar je teoretski bio dogovoren prekid vatre Irana i SAD-a.

 

 

Ministarstvo odbrane Ujedinjenih Arapskih Emirata upozorilo je stanovnike neka ne prilaze, ne fotografiraju i ne dodiruju “krhotine i dijelove koji su pali nakon uspješnog obaranja projektila”.

 

 

I ove sedmice je ambasador UAE-a pri Ujedinjenim nacijama Mohamed Abušahab optužio Iran za napad na naftni terminal u Fujairahu, i to da ga je gađao s 12 balističkih projektila, tri krstareće rakete i četiri bespilotne letjelice. Službeni Teheran negira tu optužbu, piše Deutsche Welle.

 

 

Iako su napadi očito sporni, te optužbe pokazuju rastuću zabrinutost u Abu Dhabiju da su baš Ujedinjeni Arapski Emirati sve češća meta iranskih napada. Od početka napada SAD-a i Izraela na Iran u UAE-u je zabilježeno više od 2.800 napada dronovima i projektilima.

 

 

Sjedinjene Države su 2020. posredovale u uspostavi diplomatskih odnosa između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela, poznatih kao Abrahamski sporazumi.

 

 

– Odnos Emirata s Izraelom jedan je od ključnih razloga zbog kojih, kao neka vrsta kazne, Iran nastavlja napadati UAE – smatra Michael Stephens, viši savjetnik za sigurnost Bliskog istoka pri londonskom institutu Royal United Services Institute (RUSI).

 

 

Kao odgovor na iranske napade Ujedinjeni Arapski Emirati sve bliže sarađuju s Izraelom na vojnom, sigurnosnom i obavještajnom području. Kako javlja američki portal Axios, po prvi puta je Izrael u UAE poslao i dijelove svog sistema protuzračne obrane Iron Dome i to zajedno s operativnim osobljem.

 

 

Što su Emirati i Izrael bliži, to Iran vidi više razloga za napade na UAE – kaže Stephens.

 

 

A tu je i stari spor u vezi otoka Abu Musa i Tunb koje nadzire Iran, ali na koje pravo polažu i Emirati.

 

 

Nakon iranske blokade Hormuškog moreuza, čime je potpuno prekinut izvoz nafte iz Bahreina, Kuvajta i Katara te značajno otežan iz Omana, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, upravo je Abu Dhabi odlučno zatražio ne samo ponovno otvaranje tjesnaca nego i snažnije međunarodno djelovanje.

 

 

Riječi koje su se čule od dužnosnika Emirata protiv Teherana su bile znatno oštrije nego iz većine drugih pogođenih zaljevskih država kao što su Saudijska Arabija, Oman ili Katar.

 

 

– To ih je dodatno približilo SAD-u i Izraelu – ukazuje Stephens.

 

 

Cinzia Bianco, analitičarka pri Evropskom vijeću za vanjske odnose, smatra da Iran pokušava Emiratima nanijeti dovoljno štete kako bi ih natjerao da politički pritisnu američkog predsjednika Donalda Trumpa i traže prekid rata.

 

 

Međutim, iranski napadi proizveli su suprotan učinak, što je bila ozbiljna strateška pogreška – kaže Bianco za DW.

 

 

Prema njezinim riječima, napadi su za Emirate poprimili gotovo egzistencijalni karakter.

 

 

Zvaničnici Emirata mi kažu kako Iran pokušava potkopati temeljni model njihove države, zasnovan na pretpostavci da Zaljev može ostati siguran i vrlo prosperitetan unatoč regionalnoj nestabilnosti – naglasila je.

 

 

Posljednjih godina Ujedinjeni Arapski Emirati sve snažnije provode svoju vanjsku politiku u skladu s ekonomskim ciljem diversifikacije, odnosno smanjenjem ovisnosti o nafti.

 

 

Emirati žele postati regionalno središte digitalne infrastrukture, turizma, poslovanja i ulaganja sažete u strategiji nazvanoj “UAE 2031.”

 

 

Istovremeno, njihova politika se sve više razlikuje od one koje vodi znatno veći susjed – Saudijska Arabija. Dok su UAE i Bahrein normalizirali odnose s Izraelom, Saudijska Arabija je prekinula pregovore nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i rata u Gazi koji je uslijedio.

 

 

Ujedinjeni Arapski Emirati 1. maja također su napustili Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) i širi savez OPEC+, koji i dalje predvodi Saudijska Arabija kao najveći svjetski izvoznik nafte.

 

 

Dvije zemlje podržavaju suprotstavljene strane i u nizu sukoba širom Afrike.

 

 

Ujedinjeni Arapski Emirati postali su jedan od najagresivnijih vanjskih aktera u afričkim sukobima – kaže Wolfram Lacher, viši saradnik za Afriku i Bliski istok pri Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne poslove.

 

 

Prema njegovim riječima, Emirati su posljednjih godina bili uključeni u sukobe u Libiji i Etiopiji, a trenutno najprije u Sudanu, Somaliji i Jemenu.

 

 

To je ključno za Emirate jer ti koridori osiguravaju dugoročan pritup strateškim resursima i važnim trgovinskim rutama. Vojne intervencije u tom se kontekstu mogu posmatrati kao sredstvo zaštite tih ekonomskih interesa – navodi se u nedavnoj analizi čiji je suautor i Lacher.

 

 

Ipak, vojnika Emirata na terenu gotovo da i nema.

 

 

Osnovna značajka angažmana Emirata jest da rijetko šalju vlastite jedinice, nego utjecaj ostvaruju putem lokalnih partnera. To su često nedržavni oružani akteri, poput Halife Haftara u Libiji ili komandanta sudanskih Snaga za brzu podršku Mohameda Hamdana Dagala, poznatog kao Hemedti – kaže Lacher.

 

 

Emirati finansiraju i opskrbljuju oružjem strane borce i plaćenike, uključujući sudanske borce u Libiji te, u novije vrijeme, kolumbijske plaćenike u Sudanu. Zvaničnici Emirata kategorično odbacuju optužbe o takvim aktivnostima.

 

 

Međutim, za to postoje brojni dokazi – zaključuje Lacher.

 

(Deutsche Welle)

Nova sila na Bliskom istoku: Partner su Izraela, finansiraju plaćenike, bave se i Afrikom