Najjasnija slika trenutno dolazi iz bošnjačkog i hrvatskog političkog korpusa, dok u entitetu RS još ni iz SNSD-a, niti iz opozicije nisu objavili imena svojih kandidata.

 

 

 

Političke stranke u Bosni i Hercegovini koje ispune uvjete za učešće na oktobarskim općim izborima kandidatske liste Centralnoj izbornoj komisiji BiH moći će podnositi od 24. juna do 6. jula, ali i prije formalnog početka tog procesa, bh. politička scena već je u punom izbornom zamahu. Najveća pažnja javnosti, očekivano, usmjerena je na utrku za tročlano Predsjedništvo BiH i o kandidatima za te pozicije raspravlja se već mjesecima.

 

 

Najjasnija slika trenutno dolazi iz bošnjačkog i hrvatskog političkog korpusa, dok u entitetu Republika Srpska još ni iz SNSD-a ni iz opozicije nisu objavili imena svojih kandidata.

 

 

Za sada je jedino Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, najavio svoju kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz RS.

 

 

Bećirović i Izetbegović glavni rivali u bošnjačkom korpusu

 

 

U Federaciji BiH, nakon potvrde SDA da je Bakir Izetbegović njihov izbor za člana Predsjedništva BiH na oktobarskim izborima, praktično je zaokružen krug političkih protivnika Denisa Bećirovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH koji je još ranije najavio da će u oktobru ići u utrku po još jedan mandat na toj poziciji.

 

 

Ovo će biti drugi direktni izborni duel Izetbegovića i Bećirovića za istu poziciju. Na prethodnim općim izborima Izetbegović je osvojio 214.412 glasova, dok je Bećirović ostvario značajnu prednost sa 330.238 glasova.

 

 

Bećirović i Izetbegović imaju i trećeg protivnika u Semiru Efendiću, predsjedniku Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH).

 

 

U ovom trenutku sve upućuje na to da će se ključna politička bitka za bošnjački član Predsjedništva BiH voditi između Bećirovića i Izetbegovića.

 

 

Izetbegović je mjesecima vagao hoće li još jednom izaći na ‘megdan’ Bećiroviću koji ga je ubjedljivo pobijedio na prošlim izborima, a sada kada je ‘prelomio’ jasno je da će mobilizirati sve snage i pokrenuti sve mehanizme da slavi u oktobru.

 

 

Kakve su šanse Filipović, Lučića i Kovačevića

 

 

U hrvatskom političkom korpusu također se očekuje zanimljiva i neizvjesna utrka. Za sada su potvrđena tri imena koja ulaze u izborni proces. Darijana Filipović kao kandidatkinja HDZBiH, Zdenko Lučić kao zajednički kandidat pet hrvatskih stranaka(HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS) i Slaven Kovačević, kandidat DF-a.

 

 

Međutim, za razliku od ranijih izbornih ciklusa, moguće je da na oktobarskim izborima dođe do promjene u strukturi biračkog ponašanja. Ključna promjena je u tome što se očekuje znatno manji ‘prijenos’ bošnjačkih glasova prema DF-ovom kandidatu, jer će glasačko tijelo bošnjačkih stranaka biti fokusiranije na izbornu borbu prije svega na relaciji Bećirović–Izetbegović.

 

 

To automatski Slavena Kovačevića stavlja u znatno uži politički prostor u odnosu na ranije izborne cikluse, gdje je DF kroz Željka Komšića kao kandidata imao koristi od šireg presjeka biračkog tijela.

 

 

Podsjećamo, Željko Komšić je na izborima 2022. godine osvojio 227.540 glasova, dok je Borjana Krišto iz HDZBiH kao jedina njegova protivkandidatkinja osvojila 180.255 glasova.

 

 

U novom političkom kontekstu očekuje se znatno drugačija raspodjela glasova, prije svega zbog promijenjenih prioriteta i mobilizacije biračkog tijela unutar bošnjačkog korpusa koji je sve više polariziran, ali i zbog činjenice da se hrvatski glasovi sve jasnije grupišu između dva realna bloka i to HDZBiH i široke opozicione koalicije koja stoji iza Lučića.

 

 

Nije tajna da izbor Filipović za kandidatkinju nije dočekan s potpunim zadovoljstvom ni u širem članstvu HDZBiH, što dodatno otvara prostor Lučiću, koji je u prvim javnim istupima potencirao svoje snažne veze s HDZ-om i sam sebe smatra politički bliskim toj strukturi.

 

 

Upravo zbog toga, on se profilira kao ozbiljan rival Filipović u ovoj utrci.

 

 

Također, ne treba ni zanemariti činjenicu da je HDZ1990 na ranijim izborima, doduše prije desetak godina i u koaliciji s jednim političkim partnerom imao kandidata koji je u dva izborna ciklusa u utrci za kolektivnog šefa države osvajao između 60.000 i 94.000 glasova, što su brojke zbog kojih je HDZBiH i ranije ‘boljela glava’.

 

 

Taktička šutnja u SNSD-u

 

 

U konačnici, najveća nepoznanica i dalje ostaje izbor člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda.

 

 

Iako se Željka Cvijanović ponovo spominje kao potencijalna kandidatkinja SNSD-a, iz same stranke još uvijek nema konačne potvrde, što ostavlja prostor i za alternativna unutrašnja rješenja ili taktičko zadržavanje imena zbog veće neizvjesnosti.

 

 

Podsjećamo, Cvijanović je na izborima 2022. godine osvojila 327.720 glasova, dok je njen glavni protivkandidat Mirko Šarović dobio 224.912 glasova.

 

 

Opozicija u RS trenutno je ‘u borbi’ oko svojih kandidata prije svega za predsjednika RS, pa se je još uvijek nepoznanica ko će biti kandidat za člana Predsjedništva BiH i hoće li Vukanović, ako ustraje u svojoj kandidaturi koju je najavio pri tome i ostati i hoće li na izbore sa ili bez podrške drugih opozicionih stranaka.

 

(Raprot)

Izborna slagalica za Predsjedništvo BiH: Poznata imena šest kandidata iz FBiH, u RS-u još taktiziraju