„KLJUČAN JE 3. JANUAR“: Puljić otkrio zašto je ovaj datum presudan, a nakon fijaska na Floridi predlaže Dodiku novu destinaciju

Puljić o haosu u SAD-u, propalim lobistima i Dodikovom plaćanju VIP statusa

Dugogodišnji dopisnik iz Washingtona Ivica Puljić gostovao je u emisiji „Face to Face“ kod Senada Hadžifejzovića, gdje je analizirao rezultate američkih međuizbora, previranja unutar administracije Donalda Trumpa, ali i lobističku turneju Milorada Dodika na Floridi te najavljeni dolazak Željke Cvijanović u SAD.

Ključan je 3. januar: Prijeti li novi haos u Kongresu?

Iako su međuizbori završeni, Puljić upozorava da Donald Trump još uvijek nije zatvorio poglavlje s izbornim rezultatima. Kao najvažniji trenutak koji slijedi istakao je 3. januar, datum kada se u američkom Kongresu moraju zvanično potvrditi rezultati ovih kongresnih izbora, podsjećajući na nasilni upad u Kongres iz 2021. godine prilikom tadašnje ovjere rezultata i poručujući da se s Trumpom nikada ne zna šta se sprema.

Na ovakav zaključak upućuje i poruka potpredsjednika JD Vancea iz Ovalnog ureda, koji je zaprijetio progonom svih koje administracija smatra prevarantima. Puljić je ironično prokomentarisao da nije jasno je li Vance pritom mislio na sebe i Trumpa ili na birače koji su glasali protiv njih, dodajući kako Vance očigledno gaji ambicije za predsjedničku kandidaturu 2028. godine.

Govoreći o glasinama da se Trumpov kabinet osipa i da bi Marco Rubio mogao podnijeti ostavku, Puljić navodi da je Washington prepun čaršijskih priča. Ipak, ističe da je šefica kabineta Susie Wiles sigurna, dok su prvi na udaru arhitekti lošeg republikanskog izbornog rezultata James Blair i Chris LaCivita – dvojac koji je u samom finišu američke kampanje boravio na Balkanu kod Milorada Dodika kako bi zaradio novac, da bi po povratku u SAD izgubio izbore.

Dvije haotične godine, Iran i korupcija kao okidač za birače

Sjedinjene Američke Države, prema Puljićevim riječima, ulaze u veoma turbulentan dvogodišnji period jer demokrate planiraju pokrenuti niz istraga o neregularnostima u dosadašnjem dijelu Trumpovog mandata. Poseban fokus biće na korupciji, uz moguće pokušaje opoziva ministra odbrane Petea Hegsetha, pa čak i samog Trumpa, što će vratiti ulogu Kongresa u fokus uprkos Trumpovim najavama o korištenju veta.

Analizirajući mehanizam međuizbora na polovini predsjedničkog mandata, Puljić je podsjetio da se njima mijenja čitav Zastupnički dom od 435 zastupnika, trećina Senata i oko trećine guvernera, što biračima služi kao sredstvo kontrole izvršne vlasti. Američki građani su ovog puta po prvi put značajnije reagovali na vanjsku politiku zbog situacije s Iranom.

Razlog nije zabrinutost za stradanja u bombardovanju, već lančana ekonomska reakcija koja je dovela do skoka cijena goriva i namirnica te rasta inflacije. Uz ekonomiju i zdravstvo, ogroman procenat birača bio je direktno motivisan korupcijom u Trumpovoj administraciji, shvatajući da se radi o njihovom novcu.

Pobjeda raznolikosti i pitanje predsjednika Jevreja

Komentarišući izborne pobjede kandidata islamske i hinduističke vjeroispovijesti, potomaka američkih starosjedilaca te pripadnika LGBTQ+ zajednice, Puljić je ocijenio da je riječ o odgovoru građana na pretjerani rasizam, kršćanski nacionalizam i korupciju.

Naglasio je da pristojni Amerikanci dugo trpe, ali kada im prekipi daju završnu riječ, čime su uz otpor sudova i medija pokazali da demokratija u SAD-u nije umrla i da država ne može počivati na rasizmu, nacionalizmu i lažnim optužbama.

U razgovoru je otvoren i fenomen senatora Jona Ossoffa iz Georgije, kojeg zbog elokvencije, obrazovanja i karizme mnogi već porede s Johnom F. Kennedyjem. Na Hadžifejzovićevo pitanje može li Jevrej postati predsjednik SAD-a, Puljić je odgovorio potvrdno, podsjetivši da je Kennedy kao prvi katolik u Bijeloj kući trpio optužbe da je „vatikanski predsjednik“, te zaključio da nakon izbora Baracka Obame nema prepreke ni za kandidata jevrejskog porijekla.

Dodik na „paradi kiča“ na Floridi i dolazak Željke Cvijanović u New York

Osvrćući se na boravak Milorada Dodika na Floridi, koji je umjesto na slavlje stigao na izborni poraz republikanaca, Puljić je konferenciju u organizaciji bračnog para Schlapp opisao riječima Đorđa Balaševića kao „paradu pijanstva i kiča“ namijenjenu isključivo zgrtanju novca. Za VIP status i fotografisanje potrebno je izdvojiti 95.000 dolara, dok ulaznica od 2.000 dolara osigurava tek hamburger i polusatni boravak.

Dodikov lobi u SAD-u, dodaje Puljić, sada se oslanja na plaćene desničarske influensere poput Laure Loomer, koju je uporedio s Jelenom Karleušom u Srbiji, ističući da ona za novac promoviše Dodika kao navodnog zaštitnika kršćanstva pred radikalnom publikom.

Puljić je ekskluzivno otkrio i da članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović od 9. do 12. novembra stiže u New York, gdje bi 11. novembra trebala učestvovati na jednoj konferenciji u sklopu istog lobističkog paketa pod pokrićem institucije Predsjedništva. Pritom je izrazio čuđenje što se građani u Republici Srpskoj i BiH ne pobune, budući da se svi ti milionski lobistički računi i fotografisanja plaćaju iz njihovih džepova.

Na Hadžifejzovićevo pitanje gdje poslati „baksuza“ Dodika nakon ovakve turneje na kojoj njegovi partneri gube, Puljić je ironično poručio da bi mogao otići u Sjevernu Koreju kako bi obišao tamošnjeg predsjednika koji nije najboljeg zdravlja.

Bivše američke diplomate i lobistički interesi

Na kraju razgovora Puljić se osvrnuo i na istupe bivših američkih diplomata na Balkanu. Za Jonathana Moorea je kazao da je za 30.000 dolara „prodao dušu vragu“ lobirajući u korist Željke Cvijanović kako bi u penziji zadržao pažnju i dodatno zaradio. Dok je za Matthewa Palmera naveo da je uvijek bio nedorečen uz napomenu da mu je supruga iz Beograda, kao svoje najveće razočarenje izdvojio je nekadašnju desnu ruku Richarda Holbrookea, Christophera Hilla, koji uprkos potpunom znanju o dešavanjima i genocidu u BiH danas zastupa prosrpsku politiku kroz angažman u Pupinovom institutu i Atlantskom vijeću.

(SB)