Bisera Turković je nedavno otkrila detalje o sebi od djetinjstva – o svojoj porodici: majci Katarini rođenoj u dvorcu, ocu Muharemu, baki Blanki, djedu Mehmedaliji, jednom od prvih Bošnjaka koji je prije 111 godina brodom iz Rijeke stigao u Ameriku… – do uspomena -kolekcionarstva, naslijeđenih šešira i broševa od nane i none.

Njen bogat diplomatski put manje-više je poznat, biografski dostupan na internetskim pretraživačima. Kruna profesionalne karijere svakako joj je ambasadorska pozicija u Sjedinjenim Američkim Državama od 2005. do 2009., no ono što mnogi ne znaju jeste da su počeci njenog rada bili u novinarstvu. U Australiji je vodila radijski program, a u Sarajevu bila prva glavna i odgovorna urednica Televizije “Hayat”. Javnosti još nepoznatiji detalji o Turković odnose se na njeno porijeklo.

Rođeni ste 1954. godine u Sisku. Otkud u Hrvatskoj ili, bolje možda pitati, otkud u BiH i Sarajevu?

-Moja majka Katarina Kraus rođena je u dvorcu Januševacnadomak Zagreba 21. maja 1930. Dvadeset i nešto godina kasnije upoznala je mog oca Muharema Rešića na putu vozom iz Osijeka za Zagreb, gdje je on bio na školovanju. A, kada je riječ o porodici moga oca, on mi je pričao kako je njegov djeda imao 32 sina i dvije kćerke od četiri žene. Jedan od tih sinova, moj djed Mehmedalija bio je jedan od prvih Bošnjaka koji su 21. marta 1909. godine brodom “Panonija” iz Rijeke (Fiume) stigli u SAD. Imao je 29 godina.Na Eliis Islandu, gdje su evidentirani migranti u SAD, njegov rekord se vodi pod brojem10154506000.

Baka Bisere Turković zvala se Blanka Korez: Na vjenčanju sa Stefanom Krausom prije stotinu godina

U toku moga rada u SAD-u, kao ambasadora BiH, uz ljubaznu pomoć State departmenta dobila sam podatke o radu moga djeda u Harmar Mine, Allegheny Co., u Pensilvaniji, njegovu američku vojnu knjižicu iz Prvog svjetskog rata, kao i popis stanovništva Pensilvanije iz 1910. godine u kome je registrovan. Dodatne podatke o njemu pronašli smou knjizi Muharema Zulfića “100 godina Bošnjaka u Čikagu” u kojoj je navedeno da je 1915. u Wilpernu, u Pensilvaniji, bio jedan od 68 osnivača bosanskog udruženja “Džemijetul Hajrije”. Prema njegovoj priči, bio je vlasnik farme pilića u Pensilvaniji. Bio je prisutan i u Chicagu 1923. godine na skupu udruženja “Džemijetul Hajrije”.

Djed se vratio u Prijedor 1926.godine, kupio nekoliko kuća, koje je iznajmio,te se oženio Bahtom Mušić, mojom nanom. Nanina porodica je poslije seobe iz Užica u Srbiji našla utočište u mjestu Bosanska Kostajnica na granici s Hrvatskom. Dijelu Kostajnice gdje su živjeli dali su naziv Užice, da ih podsjeća na grad u Srbiji koji su prisilno napustili. Djed je ostao upamćen po stranim novinama koje su redovno pristizale na njegovu adresu i okupljanjima mještana koji su dolazili da saznaju šta piše u svjetskoj štampi i šta se priča na stranim radijskim programima. Govorio je pet stranih jezika i bio je izvor informacija o događanjima u svijetu.

Dedo Mehmedalija Rešić, u prvom redu, prvi s lijeva 1923. godine u Čikagu

Djetinjstvo sam provela između Zagreba i Bosanske Kostajnice. Moji roditelji suse razveli kad sam bila vrlo mala i majka je život nastavila u Australiji. Živjela sam s očevom majkom do polaskau školu, a potom s ocem u Zagrebu, uz redovno posjećivanje bake Blanke i povremene odlaske u Australiju u posjetu majci. Udala sam se 1973.godina u Sarajevo, gdje završavam pravni fakultet i tu živim do mog konačnog preseljenja u Australiju, 1984.godine.

Ono što je manje u javnosti poznato jeste da ste bili glavna i odgovorna urednica “Hayat” televizije u Sarajevu. Otkud u novinarskim vodama?

-Poslije preseljenja u Australiju od 1985. godineu Melbourneu sam vodila radijski program jugoslavenskih Muslimana, koji je bio izvor informacija o političkim zbivanjim u Bosni i Hercegovini.Uoči ratavratila sam se u Bosnu i Hercegovinu.Po mom povratku iz Australije radila sam na pripremi i pokretanju TV “Hayat” i bila prvi glavni i odgovorni urednik te televizije. U produkciju smo krenuli s limitiranim sredstvima i opremom. Prvu kancelariju smo dobili u Općini Stari Grad. TV “Hayat” je počeo emitovati program mojim obraćanjem gledaocima 24. februara 1992. godine.

(Azra)

Related posts:

Zašto je Aleksandar Vučić citirao Izetbegoviću u Mostaru Mešu Selimovića? Kolumna publiciste i urednika portala „ The Bosnia Times“ : Sebijini snovi / Latić: Komšić je definitivno razbio san o ujedinjenju opozicije i ispunio Sebijine snove Paganski, balijski, mali, nerazvijeni, bijedni mozak ne može da shvati da postoje ljudi koji vole svoj posao! KO JE DRAŠKO STANIVUKOVIĆ: Nesvršeni student, TRN U OKU Dodiku, bogataško dijete koje su ZAVOLJELI SIROMASI Kako Homo Sarajevoensis poima ljudska prava, ili izvinjenje Emiru Kusturici MACRONOVA “MOŽDANA SMRT”: Ako do predsjednika Francuske stigne Vaskovićeva poruka, pamtit će je dovijeka… Vrijeme je za drugačiji dijalog Sarajeva i Beograda: Ćamil Duraković iznio viziju novih odnosa u regiji MA LJUDI MOJI, JE LI TO MOGUĆE: Čovićevi portali napali Dodika i Vučića! MA, NE BI ONI, ALI MORAJU: Hrvatska decenijama gospodari našim morem OVOME SE NIKO NIJE NADAO: Atraktivna influenserica koju prati 170.000 ljudi, kandidatkinja na predstojećim izborima u BiH

Ko je ustvari Bisera Turković koja je razbjesnila RS?