Ministrica vanjskih poslova Bisera Turković gostovala je sinoć u programu Federalne televizije…

Na početku razgovora je prokomentarisala današnje pregovore ukrajinske i ruske delegacije.

“Od današnjih pregovora se nije ni očekivalo mnogo više. Naravno, oni ljudi koji su očekivali da će ti pregovori urodili plodom su sigurno razočarani. Mnogi Ukrajinci su razočarani. To me podsjeća na ‘93., na samit OSCE-a u Budimpešti kad smo mi imali rat i kad je agresija bila izvršena. Naši ljudi su očekivali da će se donijeti odluke koje će BiH dovesti u stanje, u najmanju ruku, primirja. Međutim ono što je bilo odobreno su bili humanitarni koridori za dopremu humanitarne pomoći u region Bihaća. Mi smo imali jedno strašno razočaranje. Mnoge diplomate koje su sjedile oko tog stola su bile jako razočarane i mnogi su napustili pregovarački stol zato što su smatrali da je to urušavanje elementarnih principa ljudskih prava. Danas ponovo to svjedočimo u jednom drugom obliku. Koridor je ugovoren, sve ostalo nije ugovoreno. Dogovoreno je da će se pregovori nastaviti u neko dogledno vrijeme, nemamo čak ni specificirano kada će to biti. U isto vrijeme imamo i najavu pogoršanja situacije. Imamo i jedan veliki strah da bi moglo doći i do nuklearne opasnosti koja bi mogla ugroziti mnogo šire područje. Nažalost ja sam došla jučer s puta, rekli su mi u Austriji, u Beču gotovo da je nemoguće naći tablete joda jer je pušten glas da su one te koje mogu preventivno da djeluju. Dakle to pokazuje na jednu strašnu dozu straha, ne samo u Ukrajini nego i mnogo šire. Nadati se da neće doći do najgoreg, da će razum prevladati. Svi mi na izvjestan način imamo mogućnost da učestvujemo u tome, pogotovo oni koji imaju političke uloge i mislim da je jako važno jedinstvo koje osuđuje bilo kakvu agresiju, da do njega dođe, da se ispoštuje integritet, suverenitet jedne zemlje i mislim da niko nema pravo u ovom trenutku da bude neutralan.”

Smatra da ono što se desi sa Kijevom može da utiče na buduća dešavanja u BiH.

“Ukoliko Kijev uspije da se odbrani, ukoliko Ukrajina uspije da se odbrani, a ja čvrsto vjerujem da su dobre šanse za to jer oni brane svoju zemlju, a kad se brani svoja zemlja onda je sigurno snaga i otpor koji se pruža mnogo nadmoćniji od onoga na strani agresora. Dakle, ako se uspije završiti ta borba u korist Ukrajinaca onda mislim da će biti posve jasno da su negativne snage poražene i vrlo teško bi se bilo ko odlučio u takvom kontekstu balansa snaga da krene u neke nove lude aktivnosti. Međutim, u slučaju da Kijev iz nekog razloga padne i da odbrambene snage izgube svoju požrtvovanost, svoje potencijale onda zaista se otvara pitanje sigurnosti, ne samo BiH, Balkana, Zapadnog Balkana nego i mnogo šire.”

BiH je stala na jedinu moguću stranu, a to je strana odbrane nevinih

Turković ističe da je čitav civilizirani svijet osudio i nasilje i invaziju koja je izvršena i da se to reflektiralo kroz rezolucije koje su podržane.

“BiH je stala na jedinu moguću stranu, a to je strana odbrane nevinih, odbrane prava ljudi na samoopredjeljenje, odbrane nezavisnosti i teritorijalnog integriteta bilo koje zemlje.to je odbrana principa. Naravno, ti principi se primjenjuju i na Ukrajinu, ali je zaista pitanje principa. Ako BiH ne bi zauzela takav stav onda je zaista pitanje da li smo išta naučili iz ovog rata, iz agresije koja je ostala iza nas. Rane su još uvijek vrlo svježe kod mnogih. Mnogi ljudi još uvijek traže kosti svojih najmilijih, još uvijek imamo negdje blizu 7.000 ljudi koji nemogu da se pronađu. BiH nema pravo da šuti. Ako neko treba jasno da se izjasni onda su to ljudi koji su prošli kroz golgotu stradanja.”

Kaže da imamo jako puno negativne retorike kojoj svjedočimo svaki dan.

“Mislim da ovo sad stvarno nije vrijeme niti da se dijelimo niti da pokušavamo da se nametnemo da različitim političkim stavovima. Mislim da bi trebalo snage ujediniti i trebalo bi se boriti za ovu zemlju, za sve njene narode, za sve njene građane da prvo sačuvaju sebe od mogućih stradanja koja nisu tako daleka. Potrebno je da vidimo šta možemo napraviti bolje, kako možemo sebe etablirati u okviru onih koji nam najviše pomažu i najviše daju, a to je naravno EU. Mi imamo 73% izvoza prema EU. Naši mladi ljudi kad nažalost napuštaju BiH oni idu u EU, ne idu prema istoku. Dakle pomoć koja dolazi, ove 3,2 milijarde sredstava koje su u petak najavljene za Zapadni Balkan dolaze iz sredstava EU. Prema tome naša odrednica je sasvim jasna. Naravno nećemo se svi i uvijek složiti o svim detaljima, ono što mene ohrabruje jeste i jučerašnja izjava člana Predsjedništva BiH koji, iako je demonstrativno napustio sjednicu, je isto tako rekao da on stoji iza zahtjeva BiH da dobije kandidatski status. Mislim da to treba podržati i treba zažmiriti na neka razmimoilaženja i treba zaista vidjeti da li će biti na tome fonu.”

Svi vidimo ko radi protiv države

O optužbi Milorada Dodika za soliranje, kršenje Ustava, nepoštivanje odluke Predsjedništva BiH, kaže:

“Mislim da niko nije ni lud ni slijep. Svi vidimo ko radi protiv države, u kolikoj mjeri, ko krši Ustav a ko radi upravo onako kako to zakoni nalažu. Ova država ne postoji od jučer i svi ovi procesi koji se dešavaju, zakonski okvir ove države, zakoni koji se donose, ne primjenjuju se samo za jedan dan ili za mandat jednog Predsjedništva. Mi imamo tu jedan pravni slijed koji postoji, kao u svakoj državi. Dakle, pojedincu ili jednom članu Predsjedništva može se nešto svidjeti ili ne, međutim mi imamo zakone koje smo usvojili, npr. Zakon o stabilizaciji i pridruživanju koji nas obavezuje da se pridružujemo stavovima EU, da povećamo stepen našeg pridruživanja. Imamo strategiju vanjske politike BiH koja je vrlo jasna, koja nas nedvosmisleno upućuje kojim putem treba ići u donošenju vanjskopolitičkih odluka i naravno u radu svakog ministra. Naravno da se tu desi i nekakav otpor, ja to razumijem, ne mislimo svi jednako. Nekada to prevazilazi granice dopuštenog i normalnog, ali jako mi je drago da u Predsjedništvu imamo i dva pravnika koji apsolutno dobro poznaju zakonske norme, ustrojstvo države i znaju kako da se postave u odnosu na optužbe koje su zaista neosnovane, totalno neutemeljene i ako iko krši Ustav u ovoj zemlji onda je to evidentno i malom djetetu. Ali evo, ja sam protiv negativnih retorika. Mislim da treba dati svakome šansu da uperi svoje snage prema prosperitetu ove države, pa i dotičnom gospodinu. Dajte da vidimo šta možemo napraviti za BiH, a sve ostalo da stavimo na stranu.”

Turković pojašnjava da je Ruska Federacija bila vrlo rana u priznavanju BiH, jedna od relativno prvih zemalja.

“Isto tako je podržala naš Zakon o odbrani, podržala je reformske procese koji su se dešavali, podržala je i potpisala naše opredjeljenje da idemo prema partnerstvu za mir i ako gledamo taj period rada onda moramo da kažemo da je on bio mnogo konstruktivniji nego ovo što se dešava sada. U razgovorima koje sam ja imala sa ministrom Lavrovom koji je definitivno dobar ministar, godinama je bio dobar ministar, ovo sad što radi iskače iz tog poimanja dobrog ministra, ali godine su rada iza njega. On je jasno rekao da ne stoje i ne daju podršku našem članstvu u NATO-u, ali i da se ne bi suprotstavljali našem putu prema EU. Nisu neko ko će aplaudirati, ko će gurati, ali ostavljaju to na izbor nama. Naravno i ovo prvo i drugo, neće odlučiti on nego ćemo odlučiti mi u BiH šta ćemo i kako ćemo. Iznio je svoje stavove i kad sam ja bila u Moskvi 20. decembar. I tada smo razgovarali i ja sam mu, s obzirom da je bila tada najava povlačenja iz institucija na nivou države od strane jednog političkog lidera iz manjeg entiteta, prenijela ta događanja i rekla sam mu: “Ali molim vas, zakoni na osnovu kojih su te institucije osnovane su doneseni u redovnoj parlamentarnoj proceduri, ne govorimo o nečemu što je nametnuto”. I na kraju krajeva, upravo ti ljudi koji danas negiraju i njihovi predstavnici su potpisali te zakone. Znamo da je predsjedavajući Parlamentarne skupštine bio gospodin Špirić, dakle on je jedan od potpisnika zakona koji su bili osnov osnivanja institucija na nivou države, koja su se onda konsekventno u decembru počela narušavati. Prebacivanje institucija na entitet je totalno neustavno i totalno nelegalno jer ne može niže tijelo poništavati odluke višeg tijela. Čak ako je postojala takva tendencija onda je to trebalo raditi na drugom nivou i na drugi način. Dakle on je to potpuno uvažio i rekao je da, ja to znam, ja se slažem s vama. Nije on rekao ne, vi nemate pravo. S druge strane, ono što je on meni rekao, a mislim da je to važno i da je bilo iskreno s njegove strane,  vi ne možete da se poredite sa nekim drugim događanjima, vi imate pravni okvir koji je međunarodno priznat i prema tome, mi se ne moramo složiti o unutrašnjem uređenju, ali vaš pravni okvir i vaša država, ona je mimo bilo kakvog pitanja za nas. Naravno, u politici vrlo često ljudi govore jednu stvar, a onda sa protokom vremena promijene. Ja sam sigurna, ukoliko dođe u bilo kome času pitanje opstojnosti BiH, čak i unutrašnjeg aranžmana koji bi bio na silu uspostavljen ili pokušan da bude uspostavljen, sigurna sam da će velika većina Bosanaca i Hercegovaca se boriti do zadnje kapi krvi za ovu zemlju. To su radili njihovi preci, to je činjeno hiljadama godina unazad i to će biti u budućnost ako zatreba.”

Ako je jednom zakonom usaglašen stav, onda nema potrebe da svaki put kad se pojedinačno donosi bilo kakva odluka se traži saglasnost tri člana Predsjedništva

Na pitanje da li će se BiH pridružiti sankcijama za Rusiju, odgovara:

“Da, naravno. Mi imamo obaveze da se pridružimo. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nas obavezuje, mi smo taj sporazum potpisali. Imamo različite rezolucije koje su usvojene, a primjenu ćemo dalje vidjeti kako ćemo razrađivati. Od onih finansijskih, od SWIFT-a, od zabrane preleta itd. Imamo zakon koji je vrlo jasan kada se govori prvo o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, a onda ukoliko pričamo o preletima opet je vrlo jasan zakon koji nas obavezuje da postupimo onako kako naši evropski partneri postupaju. Predsjedništvo BiH nije tijelo koje treba da počne razmatranje o zabrani letenja za ruske avione u zračnom prostoru BiH. Odluku o pokretanju procedure u krajnjoj liniji donosi Vijeće ministara. Međutim treba imati u vidu da zakon kojim se određuje djelovanje određenih institucija bez prethodne odluke Vijeća ministara postoji i primjer toga je Zakon o zrakoplovstvu BiH koji definiše zabranu letova za avione kojima je zabranjeno letenje po osnovu propisa EU. Uredba EU o zabrani letova ruskim avionima je vrlo jasna. Ako je jednom zakonom usaglašen stav, onda nema potrebe da svaki put kad se pojedinačno donosi bilo kakva odluka se traži saglasnost tri člana Predsjedništva. To je prosto stvaranje haosa i sužavanje prostora za djelovanje.”

O bh. državljanima u Ukrajini Turković kaže da je 41 osoba koja je radila u misiji OSCE-a u Ukrajini tamo bila u vrijeme početka agresije.

“Plus javio se još jedan određeni broj državljana BiH ili ljudi porijeklom iz BiH koji su u međuvremenu prihvatili drugo državljanstvo itd. Taj broj nije bio velik, oko 60 ljudi. Imamo 50 ljudi koji su do danas uspjeli da se vrate, odnosno da napuste Ukrajinu. Neki su na putu prema BiH, neki su još uvijek u Moldaviji i imamo trenutno nekih osam ljudi koji su nam se javili ali nisu ostavili ni brojeve telefona ni kontaktne adrese. Išli smo sa jednim apelom da nam jave gdje se nalaze. Ukoliko porodice znaju za njih gdje se nalaze i kuda s ekreću, mogu nam se i one javiti.”

Imamo vrlo realnu šansu da dođemo do kandidatskog statusa

Ističe da postoje jasno određene procedure kako postupiti da bi mogli pružiti pomoć Ukrajincima.

“Jedan od uslova je da nam dotična zemlja koja želi da joj se pomogne diplomatskom notom uputi zahtjev za tu pomoć. Ukrajina je to učinila već 28. i potrebno je da ta odluka dođe na Vijeće ministara, odnosno prijedlog o pomoći, bilo finansijski, bilo u robama i da se donese odluka u kojoj količini će pomoći biti stavljeno na raspolaganje. Mi smo odmah 28. djelovali. Išli smo prema Vijeću ministara, baš kao što smo išli i sa zahtjevom za zabranu preletanja. Sada je do Vijeća ministara. Do sada nema odgovora na naš zahtjev da se održi vanredna sjednica, ali se nadam da će stići.”

“Naravno da vidim izlaz iz kirize u kojoj se BiH nalazi i mislim da je vrlo jasno kojim putem treba da idemo. Mi smo usaglasili svoj stav da je naš put put ka EU. Danas smo poslali i zahtjev kojim molimo ubrzani postupak za dobivanje kandidatskog statusa za BiH. Imali smo od strane Evropske komisije usaglašen stav o ispunjavanju 14 prioriteta. Po mojoj slobodnoj ocjeni, da je postojala politička volja to smo mogli učiniti u roku tri, maksimum šest mjeseci. Očigledno politička volja je nedostajala. Ono što se hitno traži jeste vraćanje u institucije i početak ozbiljnog rada. Mi imamo vrlo realnu šansu da dođemo do kandidatskog statusa ukoliko se pokaže zaista dobra namjera da idemo tim pravcem. Ispunili smo određeni dio prioriteta. Ako se vidi s naše strane da postoji ozbiljnost i usaglašenost prema našem putu ka EU, onda mislim da će biti dovoljno političke volje na strani EU da dobijemo zeleno svjetlo za kandidatski status”, zaključila je Turković.

(federalna.ba)

Related posts:

NESVAKIDAŠNJI PRIZOR U ZENICI: “Zar treba da me ubiju da biste povjerovali” (FOTO) Tužilaštvo donijelo odluku zbog koje je Fahrudin Radončić pobjesnio! MOJA AZRA TO JE NAJGORE: Zašto se vlasnica “Avaza” ne oglašava povodom hapšenja bivšeg supruga? Radončić: Za ubistvo Ćele odgovorni Bakir Izetbegović i Osmica VRHOVNI SUD POTVRDIO: Očuhu i majci po 40 godina robije zbog ubistva dječaka Smaje Ćesira BAKIR IZETBEGOVIĆ: „Sad mi je Osmica javio za Dautbašića,Tužilaštvo nam rastura koaliciju“ Uhapšeni očevi ubijenih beba, jedan od njih djevojku obljubio na školskom igralištu… Tužilaštvo izdalo nalog za pretres objekata i računa predsjednika RS (VIDEO) SAMO KOD NAS: Pljačkaš se izvinio kolegama MUP-a RS ČEGA SE PLAŠI SVJEDOK RADONČIĆ: Detalji optužnice sa suđenja Naseru Kelmendiju

MINISTRICA TURKOVIĆ BACILA DODIKA U OČAJ: “Da, pridružujemo se sankcijama. Mi imamo tu obavezu!”