“Bilo dobro i da građani Bošnjaci koji žive u RS-u izađu na ponovljenje prijevremene izbore, u što većem broju, nego prvi put, i da glasaju za Blanušu”, kaže Lazović.

 

 

 

Kandidatura Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda je i legalna i legitimna. Ona je izraz opredjeljenja da se BiH gradi kao država punih ljudskih prava i sloboda na cijelom prostoru. Ona se istovremeno suprotstavlja etnič̣kim izbornim jedinicama i etničkom inžinjeringu jer takav model nas svrstava u etničke kaveze u kojima se guše individualna prava i slobode, kaže u intervjuu za “Slobodnu Bosnu” Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine i član Demokratske fronte.

 

 

Sa Lazovićem smo razgovarali o aktuelnoj političkoj situaciji u našoj zemlji.

 

 

Razgovarala: Sanela Gojak

 

 

Za Opće izbore 2026., po svemu sudeći, najviše kandidata se očekuje u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva. Denisa Bećirovća su podržale mnoge političke partije. Najavljena je kandidatura Semira Efendića iz SBiH, možda se i aktuelni ministar MUP-a BiH Ramo Isak kandiduje. Nije isključeno da bude još kandidata npr. iz SDA. Koliko je to dobro, te može li dovesti do podjela koje dugoročno slabe političku poziciju Bošnjaka?

 

 

Interesantno je da su kandidature za izbore za članove Predsjedništva BiH istaknute veoma rano. Očito da je kandidatura Slavena Kovačevića iz reda Hrvatskog naroda podstakla i pretendente za vrh države iz reda bošnjačkog naroda. Pored Denisa Bećirevića i Semira Efendića očekuju se još neka imena. Ime kandidata iz SDA još nemamo, a moguća je i kandidatura lidera SBB-a Fahrudina Radončića.

 

 

Za razliku od drugih etničkih zajednica kod Bošnjaka postoji izražen politički pluralizam različitih ideoloških orijentacija ali sa jedinstvenim opredjeljenjem za izgradnju BiH kao stabilne, funkcionalne i demokratske države. Stoga ne mislim da broj kandidata iz reda bošnjačkog naroda može dovesti do podjela na način da se dugoročno slabi pozicija bošnjačkog naroda.

 

 

U nakaradnom izbornom sistemu koji afirmira entitetske i etničke podjele, a po kojem se biraju članovi Predsjedništva BiH, za državu i njene građane važnije je ko će biti izabran iz reda hrvatskog i srpskog naroda.

 

 

S druge strane, Slaven Kovačević je kandidat ispred Demokratske fronte za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Nedavno je uzburkao javnost u TV gostovanju pozivom Efendiću da odustane od kandidature za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i da podrži njegovu kandidaturu”. U međuvremenu, HSP je pisao OHR-u o “ozbiljnom ugrožavanju međunacionalnih odnosa”. Kako komentarišete kandidaturu Kovačevića i reakcija koja je ona izazvala u domaćoj javnosti?

 

 

Politička partija DF je prva istaknula Slavena Kovačevića kao kandidata iz reda hrvatskog naroda. Njegova kandidatura je prozvela različite reakcije. Od podrške građana do neprimjerene kritike od strane političkih partija sa hrvatskim predznakom.

 

 

Ne razumijem nervozu koju pokazuju a pogotovo optužbe da ta kandidatura vodi..”ozbiljnom ugrožavanju međunacionalnih odnosa” kako to tvrde u HSP-u. Slavenova kandidatura je i legalna i legitimna.

 

 

Ona je izraz opredjeljenja da se BiH gradi kao država punih ljudskih prava i sloboda na cijelom prostoru. Ona se istovremeno suprostavlja etnič̣kim izbornim jedinicama i etničkom inžinjeringu jer takav model nas svrstava u etničke kaveze u kojima se guše individualna prava i slobode. Da sam imao mogućnost rekao bih Slavenu da ne pominje druge kandidate. Pa tako i Semira Efendića.

 

 

Njegov uspjeh zavisi od njega i DF-a. Ukoliko uspijemo u izbornoj kampanji uvjeriti građane da je BiH kao država punih ljudskih prava i sloboda garant naše sigurne budućnosti i jedini put koji nas vodi ka Evropskoj uniji onda sam optimista i za uspjeh Slavena Kovačevića.

 

 

Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH prošle sedmice prekinuta je jer se nakon tražene pauze na sjednicu nisu vratili delegati iz SNSD-a (Nikola Špirić i Sredoje Nović), ali ni HDZ-a (Dragan Čović, Marina Pendeš i Zdenko Ćosić), čime je onemogućen kvorum. Na sjednicu se nije vratio ni delegat Ilija Cvitanović (HDZ 1990). Još jednom je izbjegnuta rasprava o ključnim pitanjima koji se tiču građana Bosne i Hercegovine. Čemu ove opstrukcije vode?

 

 

– Kompleksnost našeg ustavnog sistema najbolje se prepoznaje u radu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Umjesto da su njegove ingerencije omeđene samo onim pitanjima koja se tiču ravnopravnosti i zaštite etničkih interesa, Dom naroda se postavlja iznad Predstavničkog doma blokirajući već donešene odluke na Predstavničkom domu.

 

 

Blokade i opstrukcije su stalne, a njih dogovorom provode HDZ i SNSD. Jasno se vidi da je za HDZ važnija podška destruktivnoj politici SNSD-a nego evropski put BiH.

 

 

Ponašanje poslanika HDZ-a u Domu naroda, kao i njihovog lidera na najbolji način kompromituje njihove javne izjave da su oni prvi u …” promicanju evropskih vrijednosti”. Trenutno, BiH nema konzistentnu vlast. Prije bi se moglo reći da se suočavamo sa imitacijom vlasti.

 

 

Sa ovim, trenutno vladajućim politikama, uz složene i opominjuće političke promjene na međunarodnoj sceni, naša država ulazi u težak i neizvjesan period.

 

 

Da li aktuelni politički odnosi u BiH, uključujući protivljenje SNSD-a i HDZ-a, uopće ostavljaju prostor za usvajanje Zakona o sudu BiH i Zakona o VSTV-u kao ključnih uslova za otvaranje pregovora s EU?

 

 

Vjerujem da će se trakavica sa usvajanjem reformskih zakona otegnuti jer ne vidim političku volju kod tandema Dodik – Čović.

 

 

Dva zakona iz pravosuđa su davno trebala biti usvojena.

 

 

Zbog neusvajanja tih i drugih uslova iz Plana rasta izgubili smo stotinu miliona eura, a otvaranje pregovora sa EU prolongirali za proljeće. Nisam siguran da će Parlament BiH do marta usvojiti potrebne zakone čime rizikujemo gubljenje i druge tranše od stotinjak miliona, a put ka EU skrećemo u slijepu ulicu.

 

 

Lider SNSD-a Milorad Dodik presudu sutkinje Sene Uzunović, kojom je Miodrag Malić osuđen na tri godine zatvora zbog isticanja tri prsta i fotografija Radovana Karadžića i Ratka Mladića, nazvao je “skandaloznom” i pozvao na održavanje svenarodnog mitinga. Kako komentarišete ove izjave, imajući u vidu da je izrečena minimalna kazna za ovakvu vrstu krivičnog djela?

 

 

Građanin Milorad Dodik, trenutni lider SNSD-a nikako da shvati da mu je stolica predsjednika RS-a izmaknuta. Izigravajući glavnog “baju” na putovanjima u Izrael i Mađarsku vodi neustavnu v.d predsjednice RS-a, a u pauzama stigne da prijeti protestima zbog presude Miodragu Maliću jer je veličao presuđene ratne zloćince.

 

 

Ukoliko bi ostao dosljedan i organizovao miting podrške osuđenom Maliću onda bi sam sebe kandidovao za tužilaštvo. Uostalom ne bi mu bilo prvi put.

 

 

Da li ponovljeni prijevremeni izbori u Republici Srpskoj (8. februara) otvaraju realnu šansu da kandidat SDS-a Branko Blanuša pobijedi?

 

 

Rezultat ponovljenih izbora, na izbornim mjestima gdje je CIK utvrdio nepravilnosti, odraziće se na ukupnu političku atmosferu u RS-u a posredno i na BiH i njene institucije.

 

 

Želim da vjerujem da će doći do promjene i da će kandidat opozicije pobijediti. Pobjeda prof. Branka Blanuše bila bi pozitivna promjena za RS-u, a vjerujem i za ukupne odnose u BiH.

 

 

Stoga bi bilo dobro i da građani Bošnjaci koji žive u RS-u izađu na izbore, u što većem broju, nego prvi put, i da glasaju za Blanušu. Neka ne nasjedaju na konstatacije da je svejedno ko je na čelu RS-a. Nije svejedno, jer svaka promjena, nakon Dodikove vlasti, mora značiti napredak. I za RS i za BiH.

 

 

Spomenik Veležovim igračima ubijenim u Drugom svjetskom ratu u Mostaru je srušen. Na fotografijama vidimo da mu je bila dodana i šahovnica. Ostaje gorčina nakon ovog vandalizma. Ova vijest u javnosti je procurila kao rušenje “fontane” – tačnije “kultna fontana na stadionu Zrinjski koja je otišla u zaborav.” Šta reći na sve ovo, kad se sagleda i na sramotan odnos prema Partizanskom groblju koje se svako malo devastira?

 

 

 Nažalost, prelijepi grad Mostar još uvijek je taoc podjela ćije se izvorište crpi iz pogubnih etnič̣kih politika koje ne rade na ujedinjenju grada i njegovih građana već svoju moć grade na zadržavanju postojećeg stanja.

 

 

Devastacija Partizanskog groblja juće, a danas rušenje spomenika fudbalerima Veleža koji su položili svoje živote u borbi protiv fašizma predstavlja ideološki obračun sa antifašizmom i vrijednostima slobodarskog Mostara. Multietnički spisak poginulih fudbalera Veleža na najbolji naĉin simbolizuje vrijednosti zajedništva koji danas ruše poklonici poraženih ideologija iz drugog svjetskog rata.

 

 

Šutnja HDZ-a i njegovog lidera, nekada strastvenog navijača Veleža, kao i gradonačelnika nije ništa drugo do prećutno odobravanje rušenju spomenika….

 

(SB)

MIRO LAZOVIĆ: “HDZ-u važnija podrška destruktivnoj politici SNSD-a od evropskog puta BiH; šutnja Čovića i Kordića nije ništa drugo do…”