(…) nastavljaju da zapošljavaju radnike po stranačkom ključu.
U Bosni i Hercegovini je u 550 javnih preduzeća zaposleno 80.000 radnika. Ukupni prihodi godišenje iznose skoro sedam miijardi maraka, a gubici više od devet milijardi.
Uprkos gomilanju gubitaka, nastavljaju da zapošljavaju radnike po stranačkom ključu, naročito pred izbore.
U Centru civilnih inicijativa ističu da je neophodno preduzeti korake prije ove reforme, koja bi trebalo da rezultira radom direktora u interesu preduzeća, a ne stranaka. Većina javnih preduzeća čak nema ni internet stranicu i zatvorena je za javnost.
HASAN KAMENJAKOVIĆ, portparol Centra civilnih inicijativa
“Moralo bi se riješiti povećanje transparentnosti u javnim preduzećima. Povećanje odgovornosti za rezultate poslovanja na rukovodećim pozicijama u javnim preduzećima. S druge strane, potrebna je određena kontrola nad poslovanjem. Većina javnih preduzeća ne podnosi izvještaje o poslovanju nadležnim organima”.
U “Transparency Internationalu” nisu optimisti kada je riječ o depolitizaciji javnih preduzeća. Kažu da se stranke neće lako odreći ovog dijela koalicionog kolača. Više se ni ne krije da se direktori i niži rukovodioci postavljaju isključivo po stranačkoj liniji, čak i u službama revizije.
SRĐAN TRALJIĆ, “Transparency International”
“Pojedina javna preduzeća služe kao rezervni fond političkim partijama iz kojih izvlače resurse i služe za popravljanje izbornih rezultata, s obzirom na imaju veliki broj zaposlenih. Njihov rad se subvencioniše iz budžeta poput ‘Pošta Srpske’ koje su do te mjere povećale broj zaposlenih u posljednjih nekoliko godina da su premašili ‘BH Poštu’ koja ima 30 miliona veće prihode”.
Ni urednik BIRN-a ne očekuje da će doći do stvarne depolitizacije, već da će vlasti donijeti nekoliko zakonskih rješenja i stvoriti privid da je ispunjen jedan od prioriteta za članstvo u Evropskoj uniji. Dio izbornog plijena su i javna preduzeća, iz kojih se kroz javne nabavke isisavaju milioni maraka.
SEMIR MUJKIĆ, urednik BIRN-a
“Javne kompanije čine dobar dio kolača javnih nabavki u toku jedne godine koji vrijedi između dvije i tri milijarde maraka. Tako da interes političara što su im zanimljive javne kompanije je što kraj njih mogu da prejudiciraju svoju moć i pristup ogromnim količinama novca”.
Sagovornici napominju da mnogo direktora osvaja mandate u entitetskim i kantonalnim parlamentima upravo zato jer koriste resurse javnih preduzeća i vrše pritisak na zaposlene da zajedno sa članovima porodice glasaju za stranku koja ih je imenovala, za što ne snose nikakvu odgovornost.
(BHRT)
Related posts:
Drmać osuo po kolegi: Ja bih trebao biti ministar, a ne Kurić koji je…
KO S BAKIROM TIKVE SADI… Propala blokada SBB-a, uspostavljena nova ad hoc većina sa DF-om i SDP-om!
Zašto se sportski objekat ne zove po heroju Goranu Čengiću? Ponos veći i od dvorane
Vandali uništili spomenik Davorinu Popoviću, legendarnom pjevaču Indexa (FOTO)
Suljkanović obraćanje počeo Bismillom, pa vrijeđao vijećnike: ”Smiješ se k’o droljica” (VIDEO)
Ovo su mladići koji su bacili kamen s natpisom “Don't forget ‘93” u rijeku Neretvu
Muke stanara u Titovoj br. 11: Od bahatosti Vakufske banke više ne možemo da živimo!
Fizički obračun ekipe bh. Eurosonga: Pijani Almir Ajanović Jali razbio nos, a Šaćir Ameti dobio flašu u glavu
Nezgodan kad popije: Opšta makljaža na Vlašiću, i Dalal završila u bolnici!
FOTO/ ZAVIRITE U RAČUNE I GOZBE NA RAČUN PORESKIH OBVEZNIKA
