Sud je odredio da se Dodik redovno mora javljati vlastima. U suprotnom će biti izdat novi nalog za hapšenje.
Milorad Dodik želi otcjepljenje Republike Srpske od bosanske države. Njemu se predbacuju protivustavne aktivnosti. Sada je pristao na ispitivanje.
Pravosuđe u Bosni i Hercegovini ukinulo je nalog za hapšenje protiv bosanskog srpskog vođe Milorada Dodika pod uslovima. Dodik je pojavio se kod generalne državne tužiteljice zemlje i dao se tamo ispitati, saopćile su istražne vlasti i državni sud u zajedničkoj izjavi. Time je nalog za hapšenje protiv Dodika postao nevažeći, a srpski vođa je privremeno pušten.
Sud je odredio da se Dodik redovno mora javljati vlastima. U suprotnom će biti izdat novi nalog za hapšenje. Televizijskom kanalu RTRS Dodik je nakon toga rekao: „Ne osjećam se kao pobjednik, nego sam jednostavno sit stvari.“
66-godišnjak je predsjednik dijela zemlje Republika Srpska (RS) unutar Bosne. Tužilaštvo sumnja Dodika za protivustavne aktivnosti. Pošto nije postupio po pozivu tužilaštva, sud je u martu ove godine izdao nalog za hapšenje, piše Die Zeit.
Ranije je Dodik jednostrano proglasio nadležnost pravosuđa i policije bosanske centralne države za Republiku Srpsku kao završenu. Time je srpski vođa reagovao na sudsku presudu koja nije povezana s istragama zbog protivustavnih aktivnosti.
Dodik je navodno ignorisao mirovni sporazum
U februaru ove godine Dodik je zbog ignoriranja visokog predstavnika UN-a za Bosnu, Nijemca Christiana Schmidta, osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu i šestogodišnju zabranu političkih funkcija. Presuda još nije pravosnažna. Dodikovi advokati su podnijeli žalbu. Također, Dodik je pozvao bosanske Srbe u institucijama centralne države da napuste svoja mjesta i umjesto toga pristupe institucijama Republike Srpske.
Dodik već godinama sprovodi otcjepljenje RS od bosanske države i redovno se usklađuje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Bosanski Srbin također odbija priznati masakr u Srebrenici, u kojem je 1995. ubijeno više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka, kao genocid. To je također kažnjivo prema bosanskom zakonu.
Bosna i Hercegovina je od mirovnog sporazuma u Daytonu podijeljena na pretežno od bosanskih Srba nastanjenu Republiku Srpsku i hrvatsko-muslimansku Federaciju Bosne i Hercegovine. Ta dva poluautonomna dijela zemlje povezana su slabom centralnom vlašću.