Izraelska vojska posljednjih dana provodi niz zračnih napada usmjerenih na ključne dijelove iranskog sigurnosnog aparata, koji vlasti u Tel Avivu smatraju stubom režima u Teheranu.

 

 

 

Prema navodima izraelskih zvaničnika, cilj je oslabiti strukture odgovorne za gušenje protesta i otvoriti prostor za moguće unutrašnje pobune protiv vlasti.

 

 

Kako prenosi Wall Street Journal, na meti su se našle različite sigurnosne i obavještajne strukture, od pripadnika paravojne milicije Basidž do visokorangiranih zvaničnika iranskih obavještajnih službi.

 

 

Izraelska vojska tvrdi da su upravo te institucije godinama bile ključni instrument za brutalno suzbijanje antivladinih demonstracija.

 

 

Meta sigurnosni aparat

 

 

U napadima su pogođene i pojedine institucije koje se dovode u vezu s Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC), moćnom vojnom organizacijom zaduženom za zaštitu političkog sistema u Iranu.

 

 

Sjedinjene Američke Države također su izvele udare na određene sigurnosne objekte, uključujući i kompleks IRGC-a u Teheranu.

 

 

Revolucionarna garda i milicija Basidž već godinama imaju centralnu ulogu u gušenju protesta širom zemlje.

 

 

Tokom velikih antivladinih demonstracija u januaru sigurnosne snage otvorile su vatru na okupljene građane, a prema procjenama organizacija za ljudska prava, u sukobima je poginulo na hiljade ljudi. Istovremeno su policija i obavještajne službe provodile masovna hapšenja i razbijale protestne skupove.

 

 

Cilj promjena režima

 

 

Izraelski zvaničnici otvoreno navode da je cilj ovih napada ozbiljno oslabiti represivni aparat države kako bi se građanima omogućilo djelovanje protiv vlasti. Nakon godina pokušaja da se Iran oslabi kroz vojne akcije i tajne operacije, pojedini analitičari smatraju da se sada sve otvorenije govori o promjeni režima u Teheranu.

 

 

Ipak, stručnjaci upozoravaju da takav scenarij nije jednostavan. Direktor iranskog programa u organizaciji International Crisis Group Ali Vaez smatra da je oslanjanje isključivo na zračne udare rizična strategija.

 

 

“Ako se računa na to da će zračni udari završiti posao odozgo, a Iranci ga dovršiti odozdo, riječ je o opkladi bez jasnog historijskog presedana”, upozorava Vaez.

 

 

Napadi na centre moći

 

 

Među ciljevima napada bilo je i sjedište baze Tharallah, strukture IRGC-a koja koordinira gušenje protesta u Teheranu. U periodima političkih nemira ova baza usklađuje rad policije, obavještajnih službi i milicije Basidž, uključujući i provođenje psiholoških operacija.

 

 

Izraelski borbeni avioni pogodili su i sjedište specijalnih policijskih jedinica Faraj, zaduženih za kontrolu nereda. Iran je kasnije potvrdio da je u napadima poginuo šef obavještajne službe Faraja Golamreza Rezaian.

 

 

“Između ostalog, te strukture bile su odgovorne za nasilno suzbijanje protesta i hapšenja civila”, navela je izraelska vojska.

 

 

Napetosti u Kurdistanu

 

 

Zajedničke američko-izraelske operacije usmjerene su i na sigurnosne strukture u kurdskim područjima zapadnog Irana, koja se već dugo smatraju jednim od centara otpora vlastima.

 

 

U kurdskom gradu Sanandaju zračni napadi pogodili su policijske stanice i pritvorske centre pod kontrolom obavještajnih službi i Revolucionarne garde, saopćila je organizacija Hengaw za ljudska prava. Iranske vlasti potvrdile su napade, ali tvrde da su pogođena stambena naselja.

 

 

Kurdska područja posebno su osjetljiva za Teheran jer se radi o zajednicama snažnog identiteta smještenim uz granicu, a dodatnu dimenziju predstavljaju i kurdske oružane grupe u susjednom Iraku koje bi, u slučaju slabljenja nadzora, mogle preći granicu.

 

 

Prema navodima američkih zvaničnika, predsjednik Donald Trump pokazuje spremnost da podrži grupe unutar Irana koje bi se mogle suprotstaviti režimu. U nedjelju je, kako se navodi, razgovarao i s kurdskim liderima.

 

 

Rastuće nezadovoljstvo

 

 

Iran se već mjesecima suočava s dubokim društvenim i ekonomskim nezadovoljstvom. Teška ekonomska situacija, dugotrajni politički pritisci i ogorčenje zbog nasilnog gušenja protesta doveli su do velikog broja demonstracija širom zemlje.

 

 

Prema podacima organizacije Human Rights Activists in Iran, u političkom nasilju posljednjih mjeseci potvrđeno je više od 7.000 mrtvih.

 

 

Ipak, analitičari upozoravaju da režim i dalje ima snažnu kontrolu nad oružjem i sigurnosnim aparatom u većem dijelu zemlje. Milicija Basidž i dalje patrolira ulicama, a mogućnost strane vojne intervencije mogla bi dodatno homogenizirati podršku vlastima.

 

 

U međuvremenu, humanitarne organizacije upozoravaju na rast civilnih žrtava. Iranski Crveni polumjesec navodi da je u ratu poginulo više od 555 civila, među kojima je i više od 165 djece.

 

 

Prema državnim medijima, veliki broj djevojčica stradao je u napadu na jednu osnovnu školu.

 

 

Poziv na predaju

 

 

U Washingtonu i Tel Avivu istovremeno se nadaju da bi masovni prelasci pripadnika iranskih sigurnosnih snaga na drugu stranu mogli promijeniti odnos snaga na terenu.

 

 

Američki predsjednik Donald Trump pozvao je pripadnike Revolucionarne garde, vojske i policije da polože oružje, tvrdeći da su se hiljade njih već obratile američkim vlastima.

 

 

“Pozivam IRGC, iransku vojsku i policiju da polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili će se suočiti sa sigurnom smrću”, poručio je Trump u nedjelju, prenosi Wall Street Journal.

 

(Fokus)

Obznanjen konačni plan: Šta Izrael i Amerika planiraju postići u Iranu?