PICULA RAZOČARAO DODIKA I ČOVIĆA: “Međunarodna zajednica neće podržati nijedno rješenje koje odstupa od načela jedinstvene BiH”!

Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj za odnose EU sa Sjedinjenim Američkim Državama, u intervjuu za Dnevnik.ba govorio je o angažmanu Europske unije u BiH, geopolitičkom položaju naše zemlje, dolasku novog visokog predstavnika Christiana Schmidta…

 

 

Nakon pobjede na izborima, Joe Biden, novi američki predsjednik, povukao je, ističe Picula, nekoliko poteza koji su pokazali kako planira SAD vratiti u multilateralni međunarodni poredak kojeg su Amerika i EU gradili zajedno proteklih 75 godina.

 

 

“Teško je procijeniti koliko će se SAD baviti Bosnom i Hercegovinom”

 

 

“To su prije svega ponovno pristupanje Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i Pariškom sporazumu o klimi. To su jasni znakovi radikalnog zaokreta u odnosu na djelovanje bivšeg predsjednika Trumpa i njegove kapriciozne i destruktivne poteze prema međunarodnim obvezama”, kazao je Picula za Dnevnik.ba.

 

 

Biden je EU jasno signalizirao, smatra, kako imamo puno dodirnih točaka na pitanjima koje i jedni i drugi vidimo kao izazove, poput pandemije i klimatskih promjena te odnosa prema Kini i Rusiji.

 

 

“Što se tiče Bosne i Hercegovine, vjerujem kako su riječi iz njegove čestitke povodom 25. godišnjice Daytonskog sporazuma odjeknule, jer su u malo riječi sažele ključne probleme funkcioniranja današnje BiH. To je prije svega kritika vladajućih politika koje zemlju drže u zamrznutom stanju ne dopuštajući reforme na korist svih njezinih građana”, izjavio je.

 

 

Biden je poručio i kako će SAD rado s međunarodnom zajednicom surađivati na izgradnji funkcionalne, sigurne i prosperitetne BiH.

 

 

“Hoće li to pak uroditi nekom inicijativom u najskorijem vremenu, teško je ipak procijeniti, obzirom na unutarnje političke nestabilnosti u SAD-u”, istaknuo je.

 

 

Nestabilnost nije samo u SAD-u nego i u Europskoj uniji koja, smatra Picula, zbog bremenitih vremena, otežano zadržava focus na temama koje nisu direktno vezane uz aktualnu pandemiju i njene duboke posljedice.

 

 

EU treba pojačati intenzitet djelovanja na zapadnom Balkanu

 

 

“Ipak, EU je dosad mobilizirala vrijednu pomoć cijeloj regiji jer je pomogla i materijalno i financijski, s preko 3,3 milijardi eura za zapadni Balkan, od kojih u BiH ide više od 300 milijuna eura. Kao koordinator Socijalista i demokrata za vanjsku politiku u EP, kontinuirano ukazujem na potrebu da se Unija i njezina vanjska politika prvenstveno moraju afirmirati u njezinom najbližem susjedstvu”, kazao je.

 

 

Realno je očekivati, ističe Picula, kako će se, s rješavanjem sadašnjih problema Unije, pojačavati i intenzitet njenog djelovanja u neposrednom susjedstvu.

 

 

Picula smatra da međunarodna zajednica ne može napustiti BiH, premda u posljednje vrijeme ne doprinosi osobito rješavanju suštinskih problema, ali si ne može ni dopustiti produbljivanje neizvjesnosti.

 

 

“Pretpostavljam kako su se neki predstavnici međunarodne zajednice zaista umorili od pokušaja da, bez da dubinski razumiju odnose u BiH, pokušaju biti posrednici u dogovorima koji se uvijek vraćaju na nultu točku. BiH i dalje puno više toga drži na okupu nego razdvaja”, kazao je.

 

 

Priprema se teren za dolazak Christiana Schmidta, novog visokog predstavnika u BiH

 

 

Christian Schmidt, navodno je, novi visoki predstavnik u BiH koji je ovih dana obavljao razgovore i s nekim bh. političarima kao kandidat za tu dužnost.

 

 

“Priprema se teren za njegov dolazak koji se često tumači kao jačanje utjecaja njemačke politike u BiH. Nakon što je prošli mjesec Njemačka istaknula tu kandidaturu, sad je na Vijeću za provedbu mira u BiH da odluči o toj kandidaturi. Ona se potom mora potvrditi i u UN-u”, kazao je Picula.

 

 

Ured visokog predstavnika prolazio je, ističe Picula, tokom proteklih 25 godina kroz različite faze, koje su ovisile o fokusu međunarodne zajednice i samoj političkoj snazi predstavnika, ali i krizama u kojima se BiH nalazila.

 

 

“Unatoč dojmu oktroiranja zakonskih rješenja u BiH, dok god ne postoji volja političkih vodstava da konstruktivno dogovore tijek reformi koje će BiH učiniti funkcionalnijom, a njene građane ravnopravnijim, Ured zadržava određeni prostor za djelovanje”, smatra.

 

 

BiH, napominje Picula, predstavlja geopolitički interesantno područje gdje se povijesno, ali i dan danas, prelamaju različiti interesi.

 

 

“ To se vidi npr. i pri isporuci cjepiva i političkom lobiranju vezanom za tzv. vakcina diplomaciju. Utjecaji se šire na razne načine, soft power nije samo limitiran na ekonomske investicije ili financiranje religijskih i kulturnih objekata”, kazao je.

 

 

Zbog toga, smatra, Evropska unija mora razvijati znatno aktivniju ulogu i prisutnost u BiH, jer će u suprotnom drugi akteri nastaviti promovirati svoje interese koji najčešće nisu u skladu s temeljnim vrijednostima EU.

 

 

“Ti akteri svakako ne nude BiH europsku perspektivu”, ocijenio je.

 

 

Pojedine političke strukture u BiH koriste Hrvatsku za ostvarivanje plitkih političkih efekata

 

 

Picula podsjeća kako je Hrvatska potpisnica Daytona i ima legalnu obvezu brinuti se o implementaciji tog sporazuma.

 

 

“Nažalost, često svjedočimo kako pojedine političke strukture u BiH koriste Hrvatsku za ostvarivanje plitkih političkih efekata i skretanja pozornosti s vlastitih problema. S druge strane, Hrvatska treba u svom odnosu prema BiH zadržati pozitivan interes uz političku odmjerenost, vodeći računa da promovira ono što BiH potiče na njenom europskom putu”, kazao je.

 

 

Picula se osvrnuo i na trakavicu vezanu iz izmjene Izbornog zakona BiH koju predvode Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

 

 

“Na najodgovornijim političkim akterima u BiH je da dogovore promjene koje bi bile u skladu sa smjernicama koje je dala EU, dakle da se izbori provode u skladu s relevantnim preporukama OESS-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, uz osiguranje transparentnosti financiranja političkih stranaka”, rekao je.

 

 

EU može pomoći i dati podršku, navodi, ali ključ je u dogovoru političkih lidera.

 

 

Ključ dogovor političkih lidera oko izmjena Izbornog zakona BiH

 

 

“Na rješenje problema utječe i davno donesena, ali nikad provedena presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci”, ističe Picula.

 

 

Osvrnuo se i na izbore u Mostaru održane nakon 10 godina kazavši kako su izbori u tom gradu bili jedan od 14 ključnih prioriteta Evropske Komisije.

 

 

“Nadam se da je to uvod u neke druge pozitivne pomake u BiH. Drago mi je što su izbori održani i što je izabran novi gradonačelnik”, kazao je Picula.

 

 

Naglasio je i kako su izbori u Mostaru provedeni zahvaljujući pritisku ECHR koji je iskomunicirao HDZ-u i SDA kako se trebaju dogovoriti oko pravila, inače će ih oni donijeti.

 

 

“Zatim su izbori bez problema provedeni u tajnosti. Činjenica što je takva vrsta pritiska opet došla izvana dovoljno govori o nepostojanju kritične mase za dogovore samih BiH protagonista o ključnim političkim problemima zemlje”, istaknuo je.

 

 

Budućnost BiH, smatra Picula, uvelike ovisi o političkoj odgovornosti ključnih aktera da napokon anuliraju postojeći status quo.

 

 

“Prošlo je već punih pet godina od posljednjeg većeg iskoraka BiH prema EU. Bilo je to podnošenje kandidature za članstvo. U međuvremenu su u BiH uglavnom izostale krupnije političke, gospodarske i socijalne reforme. To je produkt programirano loših međustranačkih odnosa i ciljanog blokiranja rada institucija“, istaknuo je.

 

 

BiH ima puno pravo na svoje mjesto u evropskoj političkoj arhitekturi 21. stoljeća

 

 

Međutim, prema Piculi, BiH ima puno pravo na svoje mjesto u evropskoj političkoj arhitekturi 21. stoljeća.

 

 

“O njoj samoj najvećim dijelom ovisi kakvo će to mjesto biti. Bilo bi idealno da svoje europske ambicije potvrdi unutarnjim harmoniziranjem političkih odnosa kako je to uspjelo itekako ranije sukobljenim europskim državama u okviru projekta EU. Sve ostalo će je držati na europskom začelju“, kazao je.

 

 

Picula će se, napominje, zalagati za BiH u kojoj će svi njezini građani moći konzumirati svoja ustavom i zakonom zajamčena kolektivna i individualna prava.

 

 

“Očito je kako dosadašnja rješenja iz Daytonskog sporazuma ne omogućavaju napredak zemlje, no međunarodna zajednica neće podržati nijedno rješenje koje odstupa od načela jedinstvene Bosne i Hercegovine”, zaključio je Tonino Picula u razgovoru za Dnevnik.ba.

PICULA RAZOČARAO DODIKA I ČOVIĆA: “Međunarodna zajednica neće podržati nijedno rješenje koje odstupa od načela jedinstvene BiH”!

About The Author
-