Šaćirbegović: Fokus mora biti na članstvu BiH u EU, a ne na novim dejtonskim pregovorima

Zanimljivo je koliko se često govori samo o Dejtonu, a zaboravlja na Pariz. Upravo je evropska dimenzija bila sastavni dio vizije Bosne i Hercegovine još prije više od trideset godina, naglasio je.

Govoreći o aktuelnim političkim izazovima u Bosni i Hercegovini, uvjetovanim dešavanjima u OHR-u, pričama o “prekrajanju” Dejtona, bivši ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama i ratni ministar vanjskih poslova Republike BiH Muhamed Šaćirbegović jasno je naglasio da su Pariško-dejtonski sporazumi od samog početka bili zamišljeni kao okvir za postepenu integraciju Bosne i Hercegovine u euroatlantske institucije.

Šaćirbegović je bio jedan od najbližih saradnika prvog predsjednika Predsjedništva RBiH rahmetli Alije Izetbegovića, uz kojeg se pored predsjednika Izetbegovića našao u pregovorima o Dejtonu, uz Harisa Silajdžić u ime BiH.

Pariško-dejtonski sporazumi nisu bili zamišljeni kao trajno stanje, već kao tranzicioni proces koji je trebao mnogo ranije dovesti do pune integracije Bosne i Hercegovine u evropske i euroatlantske institucije. U tom kontekstu, i Ured visokog predstavnika trebao je prerasti u instituciju koja pomaže BiH na tom putu – kazao je Šaćirbegović.

Prema njegovim riječima, današnje rasprave o tome treba li OHR ostati ili otići često skreću pažnju sa suštine problema.

Postavljati pitanje opstanka OHR-a znači, svjesno ili nesvjesno, prebacivati sve veću odgovornost za stagnaciju na domaće političke aktere, dok se istovremeno zanemaruje odgovornost međunarodne zajednice, posebno euroatlantskih država koje su bile garant i pokretač mirovnog procesa – naveo je.

Šaćirbegović smatra da je jednako problematično promoviranje ideje takozvanog “Dejtona 2”.

Takve inicijative stvaraju lažnu nadu i mogu biti opasne, jer odvlače pažnju od onoga što je trebao biti prirodan nastavak Pariško-dejtonskog procesa – članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji i NATO-u, odnosno, uspostavljanje pune normalnosti kroz status ravnopravnog partnera u euroatlantskoj porodici – rekao je.

Govoreći o budućnosti zemlje, naglasio je da ključno pitanje mora biti opredijeljenost svih relevantnih aktera za evropski put Bosne i Hercegovine.

– Potrebno je jasno pitati sve ključne političke aktere u BiH, ali i institucije Evropske unije i države članice, da li su zaista spremni i posvećeni članstvu Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, čak i ukoliko bi za to bile potrebne određene izuzetne procedure. Evropske institucije i pojedine države predugo su odgovornost prebacivale na unutrašnje probleme BiH, izbjegavajući suočavanje s vlastitom ulogom i odgovornošću – smatra Šaćirbegović.

On podsjeća da su određeni politički akteri od samog početka koristili mehanizme blokade kako bi usporili evropske i euroatlantske integracije.

Bilo je jasno da će pojedini politički akteri pokušati koristiti pravo veta i institucionalne blokade kako bi jačali narativ o Bosni i Hercegovini kao neuspješnoj državi. Međunarodni kreatori Dejtonskog sporazuma bili su svjesni da takav razvoj događaja nije samo moguć nego i vjerovatan, upravo zbog ustavne arhitekture uspostavljene prije tri decenije. Zato se i tada računalo da će u određenim trenucima biti potrebni posebni mehanizmi kako bi se omogućio nastavak integracijskog procesa – istakao je.

Komentarišući aktuelne međunarodne okolnosti, Šaćirbegović ocjenjuje da Bosna i Hercegovina, danas prije svega, mora fokus staviti na evropske integracije.

Aktuelna administracija u Sjedinjenim Američkim Državama ne pokazuje veliko povjerenje u multilateralne institucije i diplomatiju. O opravdanosti takve politike može se raspravljati, ali realnost nalaže da prvi koraci Bosne i Hercegovine budu usmjereni prema Evropskoj uniji. Upravo će evropske integracije sve više određivati ekonomski, sigurnosni, politički i društveni razvoj zemlje nakon Dejtona. Ako želite, možemo to nazvati “Pariz – Dejton 2” – naveo je Šaćirbegović.

Dodaje da se često zanemaruje važan dio samog naziva mirovnog sporazuma.

Zanimljivo je koliko se često govori samo o Dejtonu, a zaboravlja na Pariz. Upravo je evropska dimenzija bila sastavni dio vizije Bosne i Hercegovine još prije više od trideset godina – naglasio je.

Govoreći o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, Šaćirbegović smatra da će oni u narednom periodu sve više biti zasnovani na bilateralnim interesima.

Sarajevo će morati graditi odnose s Washingtonom kroz konkretne bilateralne interese, barem dok je aktuelna administracija na vlasti. Nažalost, akteri koji rade protiv interesa Bosne i Hercegovine već dugo koriste upravo takav pristup. Istovremeno, sve značajniju ulogu dobija bosanskohercegovačka dijaspora koja ostaje snažno vezana za opstanak, razvoj i međunarodno pozicioniranje Bosne i Hercegovine – istakao je.

Na kraju je upozorio na širi geopolitički značaj Bosne i Hercegovine.

Dok Kremlj Ukrajinu posmatra kao sljedeću Bosnu i Hercegovinu, a Peking u podjelama vidi vlastitu priliku, Bosna i Hercegovina predstavlja nezaobilaznog partnera u očuvanju euroatlantske stabilnosti. Svojim vrijednostima, iskustvom i strateškim kapacitetima ona može dati važan doprinos sigurnosti i demokratskom razvoju Evrope i šireg euroatlantskog prostora – zaključio je Šaćirbegović.

(Preporod)