SARAJEVO I BANJA LUKU ČEKA SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU: Ustaše više 'ne stanuju' u Mostaru - Sarajevograd.CLICK

Davne 1994. godine Općinsko vijeće Mostara, s većinom HDZ-a BiH, donijelo je odluku o preimenovanju mostarskih ulica te je formirana Komisija za izmjenu ulica i trgova u Mostaru. Već 1995. preimenovane su čak 72 ulice i trga u Mostaru. Nestale su ulice zaslužnih Hrvata, Bošnjaka i Srba komunističkog sustava ali i hrvatskog vođe seljačke bune Matije Gupca, hrvatskog pjesnika i političara, prvog predsjednika Narodne Republike Hrvatske Vladimira Nazora.

Mostarski vijećnici preimenovali su šest ulica koji su nosile nazive nekadašnjih ustaških dužnosnika.

Od međunarodne zajednice u BiH, specijalnog predstavnika EU u BiH Johanna Sattlera, visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, američke ambasade, mostarske jevrejske zajednice, za vijećnike, gradonačelnika Mostara Maria Kordića i predsjednika Gradskog vijeća Salema Marića stižu pohvale i čestitke, ali i poruke da isto moraju učiniti i Sarajevo i Banja Luka.

Za podsjetiti je da su upravo veleposlanici EU-a, UK-a, OSCE-a, SAD-a i visoki predstavnik u BiH, krajem juna u svom pismu prema mostarskim vlastodršcima apelirali da se izmjene nazivi spornih ulica čime bi se, kako su naveli, dao “snažan primjer pomirenja, želje za oslobađanjem od prošlosti, ali i primjera ostalima”.

Ustaše više ‘ne stanuju’ u Mostaru

Mile Budak, Vokić i Lorković, Rafael Boban, Đuro Spužević, Jure Francetić i Ivo Zelenika, svi visoki politički i vojni dužnosnici ustaškog režima – više ne “stanuju” u Mostaru. Mostarske ulice koje su nosile njihovo ime sada su preimenovane: umjesto ulice Mile Budaka sada je Šantićeva ulica, Ulica Vokića i Lorkovića mijenja ime u Ulicu Tina Ujevića, Ulica viteza Rafaela Bobana u Ulicu fra Ljudevita Laste, Ulica župana Đure Spuževića u Ulicu Ice Voljevice, Ulica Јure Francetića u Humsku, a Ulica tabornika Ive Zelenike u Ulicu Ciglana.

Iako je u mostarskom vijeću opozicija negodovala jer njihovi prijedlozi za nove nazive ulica nisu usvojeni te su ostali suzdržani pri izglasavanju novih naziva, svi vijećnici su smatrali da je preimenovanje više nego potrebno.

Čini se, najviše od svih vijećnici HDZ-a BiH, čije su nove generacije političara time ispravile nevjerovatne poteze stranačkih kolega iz 1995. godine. U tome “skidanju anatema” pomogli su im partneri iz njihove vladajuće koalicije, SDA i SNSD.

“Niko od gradskih vijećnika nije bio protiv, bilo je osam ‘suzdržanih’, a 25 vijećnika ‘za’. Donesena je povijesna odluka ne samo za Mostar nego i za BiH, i žao nam je što se od ovoga pokušala napraviti tolika medijska politizacija onih koji ne misle dobro Gradskom vijeću, a mnogi su na ovom pitanju željeli priskrbiti političke bodove”, komentirao je predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić (SDA).

„Mostar kao primjer drugima”

Mostarski gradonačelnik Mario Kordić ima vrlo sličan stav – da se ovo pitanje nepotrebno politiziralo.

“Moj poziv bio je da iz Vijeća pošaljemo jednoglasno usvojenu odluku, međutim očito nije bilo dovoljno ni mudrosti ni hrabrosti od strane oporbenih vijećnika da stanu s nama i pokažu kako je Grad Mostar jedinstven kada su ovakvi problemi u pitanju, a politiziranje ovakve stvari bilo je katastrofalno gledati. Unatoč tome, Mostar ide u pravom smjeru i postaje primjer kako se rješavaju problemi”, rekao je mostarski gradonačelnik.

Rekao je kako to može biti poticaj i za druge.

“Mostar bi svojim primjerom mogao potaknuti druge ljude na slične poteze i puno odgovornije vođenje politike. Politika u ovoj državi iznimno je komplicirana sa svojom ne tako davnom, ružnom prošlošću, koja nas još opterećuje. Ali ako Mostar, kao možda jedan od najkompliciranijih gradova, može donijeti ovakve odluke, možda i drugi pokažu malo hrabrosti i krenu naprijed”, poručio je gradonačelnik Kordić.

Međutim, prozivana opozicija u Gradskom vijeću Mostara nije se slagala s predloženim imenima ulica, imali su svoje prijedloge koji nisu usvojeni.

Vijećnica Naše stranke, Irma Baralija, negodovala je zbog činjenice da se među novim imenima mostarskih ulica ne nalazi niti jedna žena, dok su vijećnici opozicione Hrvatske republikanske stranke (HRS) smatrali kako se ovim “ispravlja pogreška HDZ-a” te su imali i druge prijedloge, između ostalog i o ukidanju imena Titove ulice kao, kako su ustvrdili, simbola totalitarnog, komunističkog režima. No, niti jedan prijedlog opozicije nije dobio potrebnu podršku, a protiv preimenovanja Titove ulice glasali su i svi vijećnici bošnjačke nacionalnosti, pa i vladajućeg SDA.

1995. u Mostaru je ‘pao’ i Gubec

Davne 1994. godine Općinsko vijeće Mostara, s većinom HDZ-a BiH, donijelo je odluku o preimenovanju mostarskih ulica te je formirana Komisija za izmjenu ulica i trgova u Mostaru. Već 1995. preimenovane su čak 72 ulice i trga u Mostaru. Nestale su ulice zaslužnih Hrvata, Bošnjaka i Srba komunističkog sustava ali i hrvatskog vođe seljačke bune Matije Gupca, hrvatskog pjesnika i političara, prvog predsjednika Narodne Republike Hrvatske Vladimira Nazora.

Preimenovanje je potpisao tadašnji predsjednik Općinskog vijeća Općine Mostar Mijo Brajković i bivši direktor Aluminija za kojeg se često kaže da je tog industrijskog giganta “digao iz ratnog pepela”.

Da se povijest poigrala Mostarcima pokazuje i činjenica da je nakon jučerašnjeg preimenovanja šest mostarskih ulica reagirao Amir Gross Kabiri, Izraelac čija je kompanija preuzela, tačnije, unajmila pogone mostarskog Aluminija nakon njegovog gašenja, a danas je i predsjednik Jevrejske općine Mostara.

„Izvršena povijesna pravda”

“Izvršena je povijesna pravda. Želim zahvaliti Gradskom vijeću Mostara i gradonačelniku Mariju Kordiću, koji su donijeli moralnu i pravednu odluku da se zatre sjećanje na zločince koji su aktivno sudjelovali u istrebljenju Židova i drugih bespomoćnih manjina u najcrnjem vremenu u povijesti čovječanstva. Uklanjanje njihovih imena iz bilo kakvog javnog i službenog spominjanja čvrsta je izjava koja prenosi jasnu poruku da ovi kriminalci i stavovi koje zastupaju neće biti prihvaćeni”, rekao je Kabiri.

Čini se da je u Mostaru ova tema završena. No, ne i u Sarajevu i Banja Luci.

“Visoki predstavnik Schmidt pozdravlja odluku Gradskog vijeća Mostara o uklanjanju kontroverznih naziva ulica povezanih sa ideologijom NDH iz Drugog svjetskog rata, te utvrđivanju novih, prikladnih naziva, kojima se prevazilaze podjele i potiče osjećaj ponosa među svim građanima Mostara. Pozivamo i druge lokalne zajednice u BiH gdje također postoje kontroverzni nazivi ulica ili javnih ustanova da slijede primjer Mostara i postupe na isti način”, reakcija je iz OHR-a i visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

Gdje je Sarajevo i Banja Luka?

Sarajevo i Banja Luku, kako izgleda, čeka suočavanje s prošlošću, s ustašama i četnicima, jer mnoge ulice nose ime saradnika nacističkog i četničkog pokreta.

U Sarajevu je javnosti najzvučnije ime ulice nazvane po bošnjačkom antisemitu Mustafi Busuladžiću, ali i pukovniku i zapovjedniku SS muslimanske policije Sulejmanu Pećarizu, kao i Osmanu efendiji Rastoderu također nekadašnjem pripadniku muslimanske policije, potom bojniku 13. SS divizije Huseinu efendiji Đozi, reisu Fehimu Spahi kao otvorenom simpatizeru ustaškog režima.

Pred Banja Lukom su odluke o imenima ulica po sljedbenicima četničkog pokreta, Stevana Moljevića, Uroša Drenovića, Rade Radića, Dragiše Vasića…

“Moj srpski narod najveća je žrtva režima po čijim ideolozima su mostarske ulice nosile ime. Nadam se da je ovo znak bolje budućnosti Mostara i svih njegovih građana. Iz, do jučer ‘grada sučaja’ šaljemo odličnu poruku kako smo spremni napraviti odstupanje od određenih politika i krenuti naprijed”, kazao je Velibor Milivojević (SNSD), zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara i predsjednik Kluba Srba u vijeću.

Ostaje za vidjeti hoće li se ovakva poruka uskoro poslati i iz Sarajeva i Banja Luke. Prema stavu mostarske vijećnice Naše stranke, političke partije koja je u koalicijskoj vlasti u Sarajevu i koja tek treba odlučivati o ukidanju imena spornih ulica, bh. društvo još nije sazrijelo.

“Kao narodi i kao zemlja još nismo sazrijeli za ovakve velike poteze jer se i dalje u ovoj priči prožima politika, a ne istinska katarza i razumijevanje onoga što činimo, pa i kada je u pitanju nerazumijevanje za imenovanje Ulice velikog Tina Ujevića” zaključila je vijećnica Boška Ćavar, piše DW.