“Dao sam Iranu priliku za dogovor, ali oni ga jednostavno nisu mogli postići”, objavio je jutros Trump.

 

 

 

Američki pregovori s Iranom trebali su dovesti do ograničavanja nuklearnog programa Teherana, i smatrani su najboljim načinom očuvanja mira u regiji. Umjesto toga, pokazalo se kako su bili savršen paravan za iznenadni izraelski napad.

 

 

Šesti krug pregovora Trumpovog predstavnika Stevea Witkoffa i njegovih iranskih kolega trebao se održati u nedjelju u Omanu. Izraelski i američki dužnosnici upozoravali su na vojnu akciju ne bude li Iran prestao s proizvodnjom materijala koji se može koristiti u izradi nuklearnog oružja.

 

 

Izrael je danas napao i tako postigao taktičko iznenađenje nizom razornih napada u kojima su ubijena tri visoka iranska generala i ključni nuklearni naučnici. Osim toga, pogođeni su ciljevi povezani s iranskim nuklearnim programom, piše The Wall Street Journal.

 

 

Dvije strane s potpuno različitim pogledima na rješenje

 

 

“Dao sam Iranu priliku za dogovor, ali oni ga jednostavno nisu mogli postići”, objavio je jutros Trump. Ustvrdio je da su izraelski napadi izvedeni zbog nepopustljivosti Teherana i pozvao Irance na postizanje dogovora “prije nego što više ništa ne ostane”.

 

 

Trump je mjesecima isticao kako želi dati priliku diplomaciji prije nego što se okrene vojnoj sili, a nedjeljni sastanak u Omanu trebao je biti još jedan korak na tom putu. Očekivalo se da će Iran odgovoriti na Witkoffov prijedlog rješenja situacije oko iranskog nuklearnog programa.

 

 

Dvije strane imale su potpuno drugačije poglede na rješenje – SAD je inzistirao da Iran mora zaustaviti obogaćivanje uranija, a Teheran je to odbijao. Unatoč naznakama da je napad Izraela sve vjerojatniji, pretpostavljalo se da će pregovori biti nastavljeni.

 

 

Trump je od Irana tražio dodatne kompromise

 

 

U četvrtak je Trump rekao kako ne misli da je izraelski napad neizbježan, “ali to je nešto što se itekako može dogoditi”. Dodao je i da su Washington i Teheran “prilično blizu vrlo dobrom sporazumu”, ali da Iran mora učiniti dodatne kompromise kako bi izbjegao sukob.

 

 

Nekoliko sati kasnije, Izrael je lansirao stotine ratnih aviona u više valova u napadu na ciljeve širom Irana.

 

 

“Nema sumnje da je Witkoffova misija uvelike pridonijela elementu iznenađenja”, rekao je Dennis Ross, bivši visoki dužnosnik za Bliski istok u administracijama demokratskih i republikanskih predsjednika. “Iranci su pretpostavili da Izrael neće napasti dok su pregovori u toku i dok se sastanak tek treba održati”, dodao je.

 

 

Premijer Izraela Benjamin Netanyahu je u ponedjeljak tokom razgovora s Trumpom spomenuo mogućnost napada na Iran, navode dva američka dužnosnika. Ubrzo nakon toga, SAD je počeo premještati dio diplomata i članove porodice vojnog osoblja s Bliskog istoka.

 

 

Dužnosnici Trumpove administracije rekli su u četvrtak za The Wall Street Journal da je Izrael spreman napasti Iran u roku od nekoliko dana.

 

 

U četvrtak navečer se iz Trumpove administracije i dalje moglo čuti da Witkoff dolazi na nedjeljne pregovore. No, taj sastanak je sada otkazan jer je Teheran obećao osvetu Izraelu, a dio iranskih radikalnijih članova vlasti optužio je Washington da je sudjelovao u izraelskom napadu, prenosi Telegram.hr.

 

 

Bijela kuća bez odgovora o tome – kad su saznali za napad

 

 

Američki dužnosnici u četvrtak navečer nisu odgovarali na pitanja o tome kada je Bijela kuća prvi put doznala da Izrael planira napad prije planiranog nedjeljnog sastanka u Omanu.

 

 

Državni sekretar Marco Rubio izjavio je da SAD nije sudjelovao u izraelskom napadu. Ali nije isključio mogućnost da bi SAD mogao pomoći Izraelu u odbrani od iranske odmazde, što je scenarij u kojem bi Washington mogao biti uvučen u sukob, što će prisiliti Pentagon da pošalje dodatne snage na Bliski istok.

 

 

Iranska infrastruktura velikim dijelom ukopana i raštrkana

 

 

Mogućnost izraelske vojne akcije protiv Irana već dugo zabrinjava američku administraciju. No, prisutna je i zabrinutost Izraelaca zbog sve naprednijeg iranskog nuklearnog programa, te zbog mogućnosti da bi Teheran jednog dana mogao razviti nuklearno oružje.

 

 

Jedna od glavnih briga bila je da bi izraelski zračni napadi mogli nanijeti određenu štetu, ali ne i uništiti iranski nuklearni program, jer je velik dio infrastrukture dobro ukopan i raštrkan. To bi Iranu omogućilo nastavak provođenja nuklearnog programa u dubokoj tajnosti.

 

 

Drugi razlog za strah bila je mogućnost da Iran odgovori na izraelski napad odmazdom koja bi bila usmjerena na američke baze u regiji, arapske saveznike Washingtona ili tankere s naftom u Perzijskom zaljevu. To bi u sukob uvuklo i američku vojsku.

 

 

Kada je početkom godine poticao nuklearne pregovore s Iranom, Trump je prvo predložio da razgovor traje najviše dva mjeseca. Taj je rok istekao u četvrtak. Naime, Izraelci su strahovali da bi se pregovori mogli nastaviti unedogled dok iranski nuklearni program napreduje.

 

 

Dvije strane vrlo udaljene i nakon pet rundi pregovora

 

 

Sedmicama je postojala nada da bi prijetnja izraelskom ili američkom vojnom akcijom mogla dati dodatnu težinu Witkoffovoj diplomaciji u prisiljavanju Teherana da popusti i smanji svoj nuklearni program te zaustavi obogaćivanje uranija.

 

 

No, nakon pet rundi pregovora tokom kojih su se dvije strane činile vrlo udaljenima u svim stavovima i ciljevima, upravo je diplomatski proces omogućio izraelsku vojnu kampanju.

 

 

Po uzoru na svoju kampanju protiv Hezbolaha u Libanonu, Izrael je posebnu pažnju posvetio napadima usmjerenima na ubijanje vojnog vodstva protivnika, istovremeno ciljajući ključne nuklearne objekte. Iznenađenje je bilo ključno za uspjeh tog plana. Bio je to izazov za izraelske dužnosnike, koji su već godinama najavljivali udar na Iran. Mogućnost da napad izvedu uoči Witkoffova sastanka u Omanu ponudio im je izlaz.

 

 

Trump je u više navrata rekao da daje prednost diplomatskom rješenju iranskog nuklearnog pitanja. No, iranski radikalniji članovi vlasti skloni teorijama zavjere već su govore o američkoj ruci u današnjim izraelskim vojnim operacijama. I neki bivši američki dužnosnici ističu da će Trumpu biti teško distancirati se od izraelske vojne akcije.

 

 

Aaron David Miller, bivši američki pregovarač za Bliski istok, izjavio je kako nema naznaka da je Bijela kuća bila toliko protiv izraelskog napada da bi bila spremna dovesti u pitanje američko-izraelske odnose. Po njegovim riječima, Izraelu je dano “zeleno svjetlo”.

 

(SB)

THE WALL STREET JOURNAL ANALIZIRA: Kako su američko-iranski pregovori poslužili kao paravan za iznenadni napad