Trumpov tarifni udar mijenja svijet: Čak će i pobjednici platiti skupu cijenu

Jedva šest mjeseci nakon što se vratio u Bijelu kuću, predsjednik SAD je srušio stari globalni ekonomski poredak.

Carinski napad Donalda Trumpa ostavio je mnogo gubitnika – od malih, siromašnih zemalja poput Laosa i Alžira do bogatih američkih trgovinskih partnera poput Kanade i Švicarske.

Sada se suočavaju s posebno visokim tarifama (carinama) na proizvode koje izvoze u Sjedinjene Američke Države, počevši od 7. augusta.

Najbliže pobjednicima mogle bi biti zemlje koje su popustile Trumpovim zahtjevima – i izbjegle još veću bol.

No, nije jasno hoće li iko moći proglasiti pobjedu na duge staze – čak i SAD, ciljani korisnik Trumpove protekcionističke politike.

Postavlja svoja pravila

„U mnogim aspektima, svi su ovdje gubitnici“, rekao je Barry Appleton, direktor Centra za međunarodno pravo na Pravnom fakultetu u New Yorku.

Jedva šest mjeseci nakon što se vratio u Bijelu kuću, Trump je srušio stari globalni ekonomski poredak. Nestao je onaj izgrađen na dogovorenim pravilima.

To je sistem u kojem Trump postavlja pravila, koristeći ogromnu američku ekonomsku moć kako bi kaznio zemlje koje ne pristaju na jednostrane trgovinske sporazume i izvlačio ogromne ustupke od onih koje pristaju.

„Najveći pobjednik je Trump“, rekao je Alan Wolff, bivši američki trgovinski zvančnik i zamjenik glavnog direktora Svjetske trgovinske organizacije.

„Kladio se da može dovesti druge zemlje za pregovarački stol na temelju prijetnji i uspio je – dramatično.’

Sve se vraća na ono što Trump naziva „Dan oslobođenja“ – 2. aprila – kada je predsjednik najavio „recipročne“ poreze do 50 posto na uvoz iz zemalja s kojima su SAD imale trgovinske deficite i deset posto „osnovnih“ poreza na gotovo sve ostale.

Trgovinski deficit

Pozvao se na zakon iz 1977. kako bi proglasio trgovinski deficit nacionalnom vanrednom situacijom koja je opravdala njegove velike poreze na uvoz.

To mu je omogućilo da zaobiđe Kongres, koji je tradicionalno imao ovlasti nad porezima, uključujući carine – a sve se to sada osporava na sudu.

Trump se privremeno povukao nakon što je njegova najava “Dana oslobođenja” izazvala slom na finansijskim tržištima i obustavio recipročne carine na 90 dana kako bi zemljama dao priliku za pregovore.

Na kraju su neki od njih to i učinili, popustivši Trumpovim zahtjevima da plate ono što bi se prije četiri mjeseca činilo nezamislivo visokim carinama za privilegiju nastavka prodaje na ogromnom američkom tržištu.

Velika Britanija pristalo je na 10% carina na svoj izvoz u SAD – u odnosu na 1,3% prije nego što je Trump pojačao svoj trgovinski rat sa svijetom.

SAD su zahtijevale ustupke iako su 19 godina zaredom imale trgovinski suficit, a ne deficit s Britanijom.

Europska unija i Japan prihvatili su američke carine od 15%.

To je mnogo više od niskih jednocifrenih stopa koje su plaćali prošle godine – ali niže od carina kojima je prijetio (30% za EU i 25% za Japan).

Sklopili dogovore

Pakistan, Južna Koreja, Vijetnam, Indonezija i Filipini također su sklopili dogovore s Trumpom i pristali na visoke tarife.

Čak i zemlje kojima su tarife snižene od aprila bez postizanja dogovora i dalje plaćaju mnogo veće carine nego prije Trumpov dolaska na dužnost.

Tako je tarifa Angole pala je s 32% u aprilu na 15%, ali 2022. bila je manja od 1,5%.

I dok je Trumpova administracija smanjila tarifu Tajvana na 20% sa 32% u aprilu, bol će se i dalje osjećati.

Zemlje koje se nisu predale – i one koje su pronašle druge načine da izazovu Trumpov gnjev – jače su pogođene.

Čak ni neke siromašnije zemlje nisu bile pošteđene. Godišnji privredni učinak Laosa iznosi 2.100 američkih dolara po osobi, a Alžira 5.600 dolara.

Uprkos tome, Laos je pogođen carinom od 40%, a Alžir carinom od 30%.

Trump je oštro napao Brazil carinom na uvoz od 50% uglavnom zato što mu se nije svidio način na koji se vlast odnosi prema bivšem brazilskom predsjedniku Jairu Bolsonaru, koji se suočava sa suđenjem zbog pokušaja da preokrene svoj izborni poraz 2022.

Nije važno što SAD izvoze u Brazil više nego što uvoze svake godine od 2007.

Trumpova odluka da uvede carinu od 35% na dugogodišnjeg američkog saveznika Kanadu djelomično je bila osmišljena kako bi se zaprijetilo Ottawi zbog izjave da će priznati palestinsku državu.

Trump je čvrsti pristaša izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Švicarci na udaru

Švicarska je pogođena uvoznom carinom od 39% – čak i većom od 31% koju je Trump izvorno najavio 2. aprila.

“Švicarci vjerojatno žale što nisu kampirali u Washingtonu.

Očito uopće nisu sretni” kako bi postigli dogovor, rekao je Wolff, sada viši saradnik na Petersonovom institutu za međunarodnu ekonomiju.

No, sudbina bi se mogla promijeniti ako se Trumpove carine ponište na sudu.

Pet američkih firmi i 12 država tuže predsjednika, tvrdeći da su njegove carine za “Dan oslobođenja” prekoračile njegove ovlasti prema zakonu iz 1977. godine,

U maju je Američki sud za međunarodnu trgovinu, specijalizirani sud u New Yorku, pristao i blokirao carine, iako je vladi dopušteno da ih nastavi naplaćivati dok se njena žalba ne probije kroz pravni sistem.

Vjerovatno bi mogla završiti na Vrhovnom sudu SAD.

Na saslušanju u četvrtak, asdije Američkog žalbenog suda za Savezni okrug zvučali su skeptično prema Trumpovim opravdanjima za carine.

„Ako se carine ukinu, onda je možda Brazil pobjednik, a ne gubitnik“, rekao je Appleton.

Domaće firme podnijele teret

Trump svoje carine prikazuje kao porez stranim zemljama, prenosi AP.

Međutim, njih zapravo plaćaju uvozne firme u SAD koje pokušavaju prenijeti troškove na svoje američke kupce putem viših cijena.

Istina, carine mogu naštetiti drugim zemljama prisiljavajući njihove izvoznike da smanje cijene i žrtvuju profit – ili riskiraju gubitak tržišnog udjela u SAD.

Međutim, ekonomisti Goldman Sachsa procjenjuju da su inozemni izvoznici apsorbirali samo jednu petinu rastućih troškova od carina, dok su Amerikanci i američke firme podnijeli najveći dio računa.

“Američki potrošač je veliki gubitnik“, rekao je Wolff.

(Raport)