Trebalo je ono najkrupnije ostaviti kao krivično djelo, a ovo poput npr. nošenja majice staviti u okviru prekršaja, remećenje javnog reda i mira, kaže Adamović
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatrpano je hiljadama prijava za negiranje genocida i veličanje zločinaca, nakon što je umro ratni zločinac Ratko Mladić, pravosnažno osuđen na doživotni zatvor. Širom entiteta RS nastavljeno je njegovo veličanje, a što je krivično djelo.
Brojne objave na društvenim mrežama, javni skupovi, istupi političara i medijski sadržaji izazvali su reakcije javnosti, ali i niz prijava nadležnim institucijama.
Preširoko postavljen
Dok se prijave gomilaju, ključno pitanje ostaje šta se s njima dešava nakon što stignu pred tužioce i koliko postojeći zakonski okvir omogućava efikasno procesuiranje veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Advokat Vlado Adamović kaže za Raport da je zakon preširoko postavljen.
‘Naprimjer, nošenje majice s likom Ratka Mladića i davanje imena nekoj školi je izjednačeno i sad Tužilaštvo mora provesti istrage u oba slučaja. Sve te prijave idu Tužilaštvu BiH, a zapravo je napravljena greška, trebalo je ono najkrupnije ostaviti kao krivično djelo, a ovo poput npr. nošenja majice staviti u okviru prekršaja, remećenje javnog reda i mira i onda bi svi sudovi mogli suditi jer svaki ima prekršajno odjeljenje, Tako bi se postigla i efikasnost, a ovako sve ide na Tužilaštvo BiH. A neko se pametno sjetio, jer to je očigledno organizovano, da se podnese 55.000 prijava, zagušeno je Tužilaštvo, umjesto da sude ratne zločine, sude to i eto to mi sami sebi napravimo’, kaže Adamović.
Izmjenama Krivičnog zakona BiH iz 2021. godine koje je nametnuo viosoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, kriminalizirani su određeni oblici negiranja i opravdavanja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, ali i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Adamović kaže da je i tada upozoravao na nedostatak u Krivičnom zakonu.
‘Govorio sam nemojte to tako raditi i evo šta se sad desilo, tačno sam znao šta će se desiti. To se zove pravni nihilizam, znate da stotine ljudi nosi majice po RS-u i onda ćete zagušiti Tužilaštvo. To treba precizirati, da novi visoki predstavnik to hitno izmijeni da se prekršajno ljudi mogu goniti i da se osudi na stotine onih što nose majice, a da ono krupno ostane na Sudu BiH odnosno na Tuzilaštvu BiH’, kaže Adamović.
Kada se osuđenim ratnim zločincima crtaju murali, organiziraju skupovi, njihova imena i fotografije nose kao simbol ponosa, a presude međunarodnih i domaćih sudova relativiziraju ili otvoreno odbacuju, problem više nije samo u pojedincu nego u društvu. Porazno je da je veličanje ratnih zločinaca i dalje dio javnog prostora.
Problem nedostatka etike i morala
Adamović napominje da to više nije pravni nego problem nedostatka etike i morala.
‘To su sociološki problemi u društvu. Mi smo društvo koje je izgubilo donje granice u svemu, pa i u elementarnom i formalnom odnosu prema etici i moralu. To je užas, 100.000 ljudi napravi koreografiju s likom iznad potisa ‘Pravac Potočari’, što je kopiranje otvorenog poziva na genocid. Dakle, to graniči s ludilom, to je van pameti, ali to neće riješiti sudovi. Stanje u društvu se mora riješiti političkim inicijativama, pregovorima, smirivanjima situacije. Nikada presude, bez obzira kome, nisu uspjeli ta sociološka stanja u društvu riješiti, to politike moraju raditi, ljudi koji vladaju moraju naći načina da to spriječe’, zaključio je Adamović.
(Raport)










