Tokom proteklih mjeseci desetine maloljetnika, neki stari svega 14 godina, uhapšeni su širom Evrope zbog sumnje da su planirali napade na muzičke dvorane, trgovačke centre i vjerske objekte.

 

 

 

Četrnaestogodišnja djevojčica iz Crne Gore uhapšena je u Austriji u maju prošle godine zbog sumnje da je planirala napad na “nevjernike”. Policija je u njenom domu pronašla sjekiru, nož i propagandne materijale Islamske države. Još jedan četrnaestogodišnjak uhapšen je u februaru pod optužbom da je planirao napad na željezničku stanicu, objavile su austrijske vlasti.

 

 

Tri koncerta Taylor Swift u Beču prošle godine otkazana su nakon što su trojica mladića u dobi od 17 do 19 godina uhapšena zbog sumnje da su planirali napad koji je, prema ocjeni američke CIA-e, bio “dobro razrađen” i mogao rezultirati stotinama žrtava.

 

 

Mladi sve češće ulaze u online zajednice koje šire ekstremističke stavove, teorije zavjere i nasilje. Dok se SAD već dugo suočava s problemom napada u školama, prijetnja koju u Evropi predstavljaju maloljetnici najčešće dolazi iz islamističkih krugova, piše Wall Street Journal.

 

 

Korijeni krize maloljetničkog ekstremizma

 

 

U pozadini vala radikalizacije tinejdžera nalazi se kombinacija faktora: širenje ekstremističke propagande kao nikada prije, dijelom potaknuto umjetnom inteligencijom; snažan utjecaj društvenih mreža poput TikToka, koje sve bolje zadržavaju pažnju mladih te događaji poput rata u Gazi, koji je za generaciju u političkom sazrijevanju postao presudan, ali i bolan trenutak.

 

 

Tinejdžeri su činili dvije trećine od ukupno 60 islamističkih ekstremista uhapšenih zbog terorističkih djela širom Evrope u prvih osam mjeseci nakon početka rata u Gazi u oktobru 2023., navodi Peter Neumann, profesor sigurnosnih studija na londonskom King's Collegeu, koji je to razdoblje istraživao za knjigu.

 

 

I mladi pripadnici krajnje desnice sve češće predstavljaju prijetnju. Belgijska policija u januaru je uhapsila 14-godišnjeg dječaka s neonacističkim stavovima, osumnjičenog da je planirao napad na džamiju. U Belgiji je od 2022. do 2024. trećina svih slučajeva terorizma uključivala maloljetnike. U Velikoj Britaniji gotovo svaki peti osumnjičenik za terorizam je dijete. Tokom pandemije broj hapšenja zbog terorizma opao je u svim dobnim grupama, osim među djecom.

 

 

“Ono što je novo jest broj mladih koji su direktno uključeni u planiranje nasilnih napada, uključujući i vrlo mlade pojedince”, rekao je Thomas Renard, direktor Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma u Haagu.

 

 

Radikalizacija preko ekrana

 

 

Prema riječima stručnjaka, gotovo svi mladi ekstremisti radikaliziraju se putem interneta, što ih čini znatno težima za otkriti. U posljednjih pet godina čak 93% smrtonosnih terorističkih napada na Zapadu počinili su pojedinci koji djeluju sami, navodi Institut za ekonomiju i mir. Internet je ubrzao proces radikalizacije – dok je 2002. za to bilo potrebno prosječno 16 mjeseci, 2015. to je vrijeme bilo skraćeno za 40%. Danas je dovoljno samo nekoliko sedmica.

 

 

Na internetu su ideološke granice često nejasne, a ekstremistički svjetonazori koji dijele slične stavove, poput mizoginije i totalitarizma, često se isprepliću. Mladi bijeli supremacisti oponašaju ideologiju Islamske države, dok se mladi džihadisti služe jezikom i estetikom krajnje desnice. Umjesto da izdaju naredbe, terorističke grupe zatrpavaju društvene mreže propagandom koja mladima pruža ideološki okvir i poticaj za nasilje, kažu stručnjaci.

 

 

Ekstremist generacije Z

 

 

Primjer ekstremista kakvog se evropske vlasti boje trenutačno je pred sudom u Belgiji. Abdul Kerim Gadaev, 19-godišnji čečenski izbjeglica, još uvijek osjeća bijes zbog toga što mu je otac prije četiri godine deportiran iz Francuske u Rusiju. Nakon toga se otuđio u školi, a na internetu je počeo izražavati želju da ponovi napad na pariški Bataclan iz 2015., u kojem je ubijeno 90 ljudi. Belgijsko tužiteljstvo prošlog mjeseca tvrdilo je da je planirao “Bataclan 2.0”.

 

 

Belgijska policija prošle je godine uhapsila Gadaeva i još troje osumnjičenika u dobi od 15 do 17 godina. Na njegovom mobitelu pronađeni su dokazi da je istraživao napade na Bataclan i redakciju časopisa Charlie Hebdo, kao i slučaj Abdullakha Anzorova, 18-godišnjeg Čečena koji je 2020. odrubio glavu srednjoškolskom profesoru u Francuskoj. Pronađena je i fotografija profesorove odrubljene glave.

 

 

Na suđenju prošlog mjeseca, dok su mu postavljana pitanja o objavama s govorom mržnje na društvenim mrežama, Gadaev je djelovao nemirno. Imao je rijetku bradu bez brkova, nervozno je češkao zapešće i povlačio rukave preko ruku. “Nisam mislio da radim nešto loše”, rekao je.

 

 

Sve više slučajeva, sve više poginulih

 

 

Radikalizacija maloljetnika pridonosi sve većoj terorističkoj prijetnji Zapadu. Prema podacima Europola broj izvršenih, neuspjelih i spriječenih napada u Evropskoj uniji učetverostručio se s 2022. na 2023., bilo ih je ukupno 120.

 

 

Iako su mnogi napadi spriječeni, broj smrtnih slučajeva povezanih s terorizmom na Zapadu porastao je za 61% od 2023. do 2024., dok se broj uspješno izvedenih napada udvostručio i dosegao 67, pokazuje Global Terrorism Index. Američke vlasti ne objavljuju podatke o dobi osumnjičenih za terorizam, no stručnjaci tvrde da su trendovi radikalizacije krajnje desnice u SAD slični.

 

 

“Dok su Sirija, Irak i Afganistan donedavno bili glavni izvoznici džihadističke ideologije, SAD je danas jedan od glavnih izvoznika ideologije krajnje desnice”, rekao je Renard. “Online okruženje nudi brojne mogućnosti teroristima da se povežu s mladima putem naizgled bezopasnih aplikacija i platformi za videoigre”, izjavio je glasnogovornik FBI-ja.

 

 

Bez vođe i strukture

 

 

S površnim razumijevanjem ideologije, većinu mladih ekstremista u početku privlače nasilni narativi koji odgovaraju njihovim osobnim frustracijama – psihološkim problemima, usamljenošću, osjećajem isključenosti. Na internetu pronalaze zajednicu okupljenu oko kolektivnih trauma i globalnih kriza, poput straha od migracija ili rata u Gazi, koje povezuju s vlastitim problemima.

 

 

“Ljudi se poistovjećuju s tuđom patnjom. I žele nešto poduzeti”, rekao je Kevin Volon, glasnogovornik belgijske Jedinice za analizu prijetnji, vladinog centra koji analizira ekstremističke prijetnje. Grupe mladih radikala uglavnom se organiziraju online, bez vođe ili vjerskog autoriteta. “Ekstremistički pejzaž danas je izrazito decentraliziran”, kaže Volon.

 

 

U Chaudfontaineu, maloj belgijskoj općini u kojoj se Gadaev nastanio s pomajkom nakon deportacije oca, nije uspijevao u školi. Na internetu je pronašao zajednicu okupljenu oko sporta i vjere, osobito na TikToku, a njegovi su se interesi postupno politizirali.

 

 

“Bio sam stalno na mobitelu”, rekao je.

 

 

U februaru prošle godine priključio se “operativnom” kanalu na aplikaciji Signal, gdje su članovi – neki stari svega 13 godina – počeli planirati napad. Razgovarali su o nabavi oružja i dijelili fotografije cilja: koncertne dvorane Botanique u centru Brisela. Gadaev je rekao da je spreman učestvovati ako plan bude kvalitetno izveden.

 

 

“AI danas radi ono što su nekada radili karizmatični regruteri”

 

 

U martu 2024. belgijska savezna policija uhapsila je Gadaeva i još troje maloljetnika na različitim lokacijama u zemlji. Francuska policija pritom je privela još troje maloljetnika u povezanom slučaju. Šest maloljetnih osumnjičenika procesuirano je u sistemima za maloljetnike u obje zemlje, daleko od očiju javnosti. Belgijsko tužiteljstvo za Gadaeva traži sedam godina zatvora.

 

 

Gadaevi advokati tvrde da su njegove objave na društvenim mrežama bile “izvedbene prirode”. Ta tvrdnja pokazuje s čime se suočavaju zapadne sigurnosne službe: kako razlikovati govor mržnje od stvarne namjere za djelovanje.

 

 

“Već neko vrijeme upozoravamo da je složenost naših istraga neusporediva s ranijim slučajevima – širina i dubina onime što danas pratimo jednostavno je nevjerojatna”, rekla je Vicki Evans, glavna britanska koordinatorica protuterorističke policije. Pozvala je tehnološke kompanije da preuzmu veću odgovornost.

 

 

Algoritmi društvenih mreža mladima nude sve ekstremniji sadržaj i uvlače ih u digitalne “rupe bez dna”. Problem dodatno pogoršava umjetna inteligencija, tvrdi Julia Ebner, stručnjakinja za online radikalizaciju pri Institutu za strateški dijalog i Univerzitetu Oxford.

 

 

“AI generirani videi i slike prodiru duboko u emocije i ljudsku psihu”, kaže ona. “Umjetna inteligencija i algoritmi danas rade ono što su nekada radili karizmatični regruteri – samo sto puta učinkovitije.”

 

(Index)

U Evropi se rađa nova generacija terorista. Sve su mlađi, a vlasti ih teško otkrivaju