Profesor Delić upozorava za “SB” i na sve izraženiji utjecaj Dodikovog narativa na međunarodnoj sceni.
U jeku sve intenzivnijih političkih potresa u Bosni i Hercegovini, jučerašnji sastanak u Doboju ponovo je ogolio političku realnost – predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nastavlja da, prema ocjeni univerzitetskog profesora Amela Delića, “vrlo vješto manipuliše postojećom situacijom”.
Na sastanku u Doboju, koji je sazvao Dodik, a na kojem se nije pojavio niko od lidera važnijih političkih stranaka, izostanak lidera HDZ-a Dragana Čovića izazvao je najveću pažnju, ali ne i jasne političke poruke. Umjesto toga, prisustvo potpredsjednika HDZ-a Davora Pranjića koji se danas susreo s Dodikom, prema Deliću, govori o “mudroj toleranciji” koju HDZ upražnjava prema političkim manevrima lidera SNSD-a.
„Nije dobro prihvatiti poziv za bilo kakve pregovore u ovom kontekstu. Druga stvar je protupravno ponašanje – sastajati se s bjeguncem od pravde. Treba stvari nazvati realnim imenom. Međutim, nisu toliko izričiti ni državni ministar pravde, koji je član HDZ-a, niti neki drugi politički predstavnici HDZ-a, pa ni sam Dragan Čović, koji nekako mudro tolerišu poteze Milorada Dodika, lažno se pozivajući na određene kompromise i dogovore”, rekao je profesor Delić za “Slobodnu Bosnu”.
Dodik selektivno tumači prava
Profesor Delić za precizira cjelokupnu situaciju:
„Dodik vrlo vješto manipuliše postojećom situacijom i pokušava ono što je vrlo jasno – sudska presuda – ili, evo, u drugom predmetu, poziv da se da izjava, od nekih formalno-pravnih radnji svesti na nivo političkih špekulacija i pregovora, čime naravno degradira i institut vladavine prava i temelje ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine i Dejtonskog sporazuma, na koji se toliko poziva, a koji selektivno tumači na način kako njemu odgovara.“
Opozicija ima stavove slične SNSD-u
Podsjetimo, Narodna skupština Republike Srpske jučer je izglasala podršku vetu koji je u Predsjedništvu BiH uložila Željka Cvijanović, članica iz reda srpskog naroda. Iako su opozicione partije, uključujući SDS i PDP, u više navrata kritikovali Dodikove postupke i ukazivali na njihovu štetnost, ipak su glasali u njegovu korist, pravdajući to „zaštitom entitetskih interesa“.
Željka Cvijanović iskoristila je mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa nakon što su Denis Bećirović i Željko Komšić, na vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH sazvanoj na Bećirovićev zahtjev, preglasali njen stav o „protivustavnom djelovanju vlasti Republike Srpske“ tokom posjete njemačke ministrice Anne Lührmann, koju su entitetske vlasti proglasile nepoželjnom. Bećirović i Komšić ocijenili su postupke rukovodstva RS-a kao protivpravne, te donijeli zaključke kojima su pozvali EUFOR da pomogne domaćim organima u eventualnim hapšenjima Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića. Cvijanović je potom pokrenula veto, tvrdeći da su zaključci štetni po entitet.
O tome Delić za ističe:
„Opozicija u proteklih nekoliko sedmica diskutovala je u suštini protiv Milorada Dodika i njegovih saradnika koji su bjegunci od pravde, pa su govorili kako će to stvoriti lošu međunarodnu reputaciju, ekonomsku reputaciju i druge štetne posljedice po entitet Republika Srpska. Ali ipak, kada je bilo potrebno podržati veto, onda su i SDS i PDP – sve značajnije političke partije, s izuzetkom liste Nebojše Vukanovića – ipak prihvatile argument SNSD-a, odnosno Milorada Dodika. Što govori da njihove namjere i istupi nisu iskreni i da oni samo koriste trenutni politički trenutak kako bi eventualno profitirali u smislu svog pozicioniranja u vlasti, ali da suštinski imaju iste ili vrlo slične stavove sa SNSD-om o ključnim političkim pitanjima.“
Dodikova lobiranja negdje uspješna
Profesor Delić upozorava za “SB” i na sve izraženiji utjecaj Dodikovog narativa na međunarodnoj sceni:
„Simptomatično je da čak i neke svjetske sile – vidjeli smo na nedavnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a – slijede narativ Milorada Dodika. To što je lobirao ili prezentovao na određeni način informacije, dovelo je do toga da mnoge svjetske države počinju prihvatati taj narativ i svode stvari na nivo političkih pregovora, zanemarujući presude Evropskog suda za ljudska prava, domaćih sudova i generalno obavezu poštovanja i primjene različitih važećih propisa.“
Delić smatra da takav pristup nije samo štetan, već i opasan.
U političkoj stvarnosti BiH, gdje se linije između prava i politike sve češće brišu, istupi poput onog profesora Delića predstavljaju poziv na buđenje – kako za građane, tako i za međunarodnu zajednicu, koja, čini se, sve češće bira udobnost neutralnosti naspram principijelnosti i zakona.
(SB)