VARNICE U GRADU NA NERETVI: Ustaški teret pritiska ulice Mostara, kakvu igru igraju HDZ i SDA…

U Mostaru 12 godina nije bilo ni izbora, jer se SDA i HDZ nisu mogle dogovoriti o novim izbornim pravilima. Tek 2020. su postigli sporazum, a i tada uz pomoć međunarodne zajednice.

 

 

Da li će ovog puta uspjeti? Pitanje se postavlja u Mostaru, nakon što je Gradsko vijeće, na međunarodni podsticaj, preduzelo još jedan korak sa ciljem da se promijene imena ulica nazvana po zvaničnicima ustaškog režima iz perioda Drugog svjetskog rata.

 

 

Ulice sa imenima ljudi koje istorija pamti kao predstavnike fašističkog terora sprovođenog nad drugim narodima i neistomišljenicima, 27 godina se nalaze u tzv. zapadnom dijelu grada u kojem pretežno žive građani hrvatske nacionalnosti.

 

 

Grad na jugu Bosne i Hercegovine (BiH) podijeljen je tokom devedesetih godina prošlog vijeka u sukobu Armije Republike BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

 

 

Dolaskom mira, vojne crte su izbrisane, ali su ostale političke i administrativne koje dijele grad na tzv. istočni i zapadni dio.

 

 

Jedna od ulica nazvana je po Mili Budaku, zvaničniku u vladi Nezavisne Države Hrvatske (NDH).

 

 

Mostarac koji živi u ovoj ulici, ali se nije želio predstaviti, mišljenja je da se naziv ulice treba promijeniti.

 

 

“Treba promijeniti nazive svih ulica. Ne Titovu ulicu [Josip Broz Tito, predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, SFRJ], to ne diraj, ali ostale sve treba promijeniti zato što su nacionalističke”, kaže on.

 

 

NDH bila je marionetska država fašističke Njemačke i Italije od 1941. do 1945. godine, koju su predvodili hrvatskih fašisti – ustaše. Na tlu NDH sprovođeno je sistemtsko ubijanje i progon Srba, Jevreja, Roma i Hrvata antifašista.

 

 

Inicijativa za promjenu spornih naziva ulica

 

Gradsko vijeće Mostara je 28. juna donijelo odluku da formira posebnu komisiju. Njen zadatak je da u roku od mjesec dana predloži izmjenu naziva pet spornih ulica u Mostaru.

 

 

Radi se o ulici Mile Budaka, Đure Spuževića, Ive Zelenike Tovarnika, Jure Francetića i ulici Vokića i Lorkovića.

 

 

Ova tačka dnevnog reda je uvrštena nakon što je u Gradsko vijeće stigao zahtjev kojeg su potpisali: visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, britanski ambasador u BiH Matthew Field, ambasador Sjedinjenih Država u BiH Michael Murphy, šef Delegacije Evropske Unije (EU) u BiH Johann Sattler i šefica Misije Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u BiH Kathleen Kavalec.

 

 

To neće biti prvi put da se neka komisija bavi pitanjem izmjena naziva ovih pet ulica.

 

 

Naime, u dva mandata, Gradsko vijeće Mostara je imalo posebnu komisiju za izmjenu naziva tih ulica, ali to nikada nije učinjeno.

 

 

Marko, koji, također živi u tzv. zapadnom dijelu grada, na pitanje zbog čega je potrebno toliko godina da se sporni nazivi promijene, kaže kako to važi ne samo za taj grad, već i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

 

 

“Kad čekate red u Gradskoj upravi, čekate dugo, tako da mi nije iznenađujuće ni frapantno to što smo ovoliko dugo čekali na promjenu ulica”, rekao je Marko za Radio Slobodna Evropa (RSE).

 

 

Šta kažu sa druge strane Neretve?

 

 

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u Mostaru je živjelo oko 105.000 stanovnika. Od tog broja, Bošnjaci čine oko 44 posto, Hrvati 42 posto, Srbi 18 posto, a Ostali 12 posto.

 

 

Mirza ima 26 godina i živi u tzv. istočnom dijelu grada, koji je većinski naseljen bošnjačkim stanovništvom. Za RSE kaže da je grad specifičan u svim segmentima, ali da se nada da će novoformirana Komisija promijeniti nazive pet ulica I naći rješenja prihvatljiva svima.

 

 

“Mislim da je stvarno vrijeme, tri decenije nakon rata, da se izmijene nazivi tih spornih ulica, pogotovo što se zovu po fašistima iz Drugog svjetskog rata”, izjavio je Mirza za RSE.

 

 

Njegov sugrađanin koji se nije želio predstaviti dodaje da je vrijeme “da se napokon mijenjaju sporni nazivi ulica”.

 

 

“Ipak nije lijepo da se po takvim imenima zovu ulice grada Mostara, jednog od najljepših gradova u Hercegovini”, kaže on.

 

 

Prijeratni nazivi ulica

 

Ulica koja danas nosi naziv po Mili Budaku, dio je nekadašnje ulice Alekse Šantića, jednog od najpoznatijih mostarskih i bosanskohercegovačkih književnika.

 

 

Nekadašnja Škrobića ulica je preimenovana u ulicu župana (Đure) Spuževića, dok je ulica Ante Zelenike, inače pripadnika komunističkog pokreta, preimenovana u ulicu Ive Zelenike, njegovog brata, koji je bio član ustaškog pokreta u Mostaru.

 

 

U prijeratnoj ulici koja nije imala ime trenutno je ulica Vokića i Lorkovića (Ante i Mladen), koji su bili ministri u NDH. Inače, u ovoj ulici se trenutno nalazi konzulat Mađarske u Mostaru.

 

 

Sve ulice su u centralnoj gradskoj zoni.

 

 

Jedna od prigradskih je nazvana po Juri Francetiću, jednom od ustaških vojnih komandanata.

 

 

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić (HDZ BiH) smatra da nema ništa sporno u izmjeni naziva ulica, te tvrdi da ih na takav potez nije prisilila međunarodna zajednica.

 

 

“U razgovoru sa svim vijećnicima se pokazalo da imamo dovoljno hrabrosti i mudrosti da krenemo i te probleme rješavati, tako da nema tu ništa spektakularno”, rekao je Kordić.

 

 

Za preimenovanje naziva ulica prijedlog su uputile opozicione stranke u Gradskom vijeću Mostara.

 

 

“Prijedlog je da se ulica Jure Francetića preimenuje u Ulicu dobrovoljnih davalaca krvi, Mile Budaka u Ulicu Svetozara Ćorovića, Đure Spuževića u Ulicu Sestara Bergmann (pripadnica jevrejske zajednice u Mostaru, koja je tokom Drugog svjetskog rata skoro istrijebljena, op. RSE), Ive Zelenike u Ulicu Ante Zelenike, te Vokića i Lorkovića u Ulicu Husage Ćišića (bošnjački političar iz Mostara, koji se zalagao za uvođenje tadašnjih muslimana kao šeste nacije u SFRJ nakon Drugog svjetskog rata, op. RSE)”, kaže Arman Zalihić, vijećnik Socijaldemokratske partije BiH (SDP) u Gradskom vijeću Mostara.

 

 

Vijećnici su birani u gradskoj izbornoj jedinici, koja daje 13 vijećnika i obuhvata cijelo područje Mostara.

 

 

Vijeće je izglasalo da Komisiju za izmjenu naziva ulica čine – gradonačelnik, (Hrvatska demokratska zajednica BiH, HDZ) predsjednik Gradskog vijeća (Stranka demokratske akcije, SDA), te predsjednici klubova vijećnika tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati).

 

 

Marko Romić, analitičar iz Mostara, kaže za RSE kako, uprkos tome što su vladajuće stranke u Mostaru, HDZ BiH i SDA imenovale svoje članove u Komisiju, vjeruje da će biti postignut kompromis.

 

 

“Vjerujem da će se konačno to pitanje zauvijek skinuti sa dnevnog reda u Mostaru i da su dovoljno razumni ljudi da tako nešto učine. Očekujem da to konačno riješe”, poručuje Romić.

 

 

Historičar Dragan Markovina, pak, navodi kako su mostarske vlasti “popustile” pod pritiskom međunarodne zajednice.

 

 

“Da li će biti samo konsenzus SDA i HDZ-a, vjerovatno hoće, ali bi se trebali uvažiti racionalni argumenti opozicije, bilo bi lijepo zato što je u istočnom dijelu grada sačuvan i nosi imena po ljudima koji nisu samo Bošnjaci. Bilo bi lijepo da i u drugom dijelu grada tih pet ulica ne nose imena ljudi koji nisu samo Hrvati, da se konačno vrati da Mostar bude jedinstven grad, a ne da bude jednonacionalni”, kaže Markovina.

 

 

Prema postojećem statutu Grada Mostara za svaku odluku mora glasati dvije trećine vijećnika.

 

 

U Mostaru 12 godina nije bilo ni izbora, jer se SDA i HDZ nisu mogle dogovoriti o novim izbornim pravilima. Tek 2020. su postigli sporazum, a i tada uz pomoć međunarodne zajednice.

 

(SB)

VARNICE U GRADU NA NERETVI: Ustaški teret pritiska ulice Mostara, kakvu igru igraju HDZ i SDA…

About The Author
-