providno i lažno optužen za ubistvo…”
Predsjednik Građanskog demokratskog foruma iz Beograda dalje u razgovoru, kaže da je Vučiću mnogo lakše da priča o “Sarajevo safariju/stativu/kišobranu” nego da objasni zašto se nikada nije ogradio od ratne politike koju je podržavao
Brutalna ubistva civila, naročito djece, tokom opsade Sarajeva ponovo su u fokusu nakon izvještaja italijanskih medija da je Tužilaštvo u Milanu pokrenulo istragu o takozvanim “vikend snajperistima”, ili slučaju poznatijem kao “Sarajevo safari”
Istraga u Italji je pokrenuta nakon prijave novinara i pisca Ezija Gavazzenija, koji je milanskom Tužilaštvu dostavio dokumente i svjedočenja prikupljena tokom višegodišnjeg istraživanja. Polazna tačka njegovog rada je, kako je ranije rekao, bio dokumentarni film „Sarajevo safari”, slovenskog reditelja Mirana Zupaniča. Krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH podnijela je 2022. godine tadašnja gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.
Nakon smrti četničkog vojvode Slavka Aleksića pojavile su se neke sumnje da je njegova smrt nastupila djelovanjem tajne službe Srbije, te da ima veze sa “Sarajevo Safarijem”. Tako Čedomir Stojković, beogradski advokat i lider Grupe oktobar navodi da je ova smrt u direktnoj vezi sa rastućim činjenicama oko organizovanja “Sarajevo Snajper Safarija” i logistike te organizacije.
Također, hrvatski novinar Domagoj Margetić dodatno je uzburkao javnost kazavši da je u novembru “Aleksić navodno bio dobrog zdravlja – a sada je iznenada, i vrlo zgodno, preminuo.“
Upravo na ovu temu za “Slobodnu Bosnu” je govorio Zoran Vuletić, predsjednik Građanskog demokratskog foruma iz Beograda, koji kaže da je jako je teško komentarisati “Sarajevo safari”, te da ako se dokaže takvo zvjerstvo biće to surova dehumanizacija Sarajlija.
“Loše je navijati i u nedokazanom postupku kopati po nezacijeljenim ranama”
“Tu temu je aktuelizovala pre par godina gradanačelnica Benjamina Karić svojom prijavom tužilaštvu BiH, kao i postupak koji je pokrenut u Milanu, za koji mislim da će jedini imati pristojne uslove za dokazivanje. Treba pratiti i sačekati sudske postupke, loše je navijati i u nedokazanom postupku kopati po nezaceljenim ranama. Izdvojio bih u okviru “Sarajevo safarija” veoma važnu podtemu, da li je sadašnji predsednik Srbije Akeksandar Vučić učestvovao lično u tom zverstvu ‘92./‘93.?”, kaže Vuletić.
U bolnici Trebinje prije nekoliko dana (18. decembra) preminuo je Slavko Aleksić zvani Vojvoda. On je bio komandant paravojne formacije novosarajevskog četničkog odreda od 1992. do 1996. godine. Četnički vojvoda Aleksić je tokom agresije na BiH bio zadužen za srpske trupe raspoređene oko sarajevskog Jevrejskog groblja, sa kojeg je svakodnevno terorizirao građane Sarajeva.
Podsjetimo, prošlog mjeseca srpskog predsjednika Aleksandra Vučića optužilo se za umiješanost u sarajevski “ljudski safari”. Vučić je to odlučno demantirao. Mjesec dana prije svoje smrti, tačnije 24. novembra četnički vojvoda Aleksić je za srbijanske medije rekao kako “Vučić nije imao nikakve veze sa snajperskim djelovanjem”.
“Spekulacija sa smrću Slavka Aleksića, kako ga je navodno BIA uklonila kao vrhunskog svedoka je nedovoljna čak i za pravne laike da izvode tako teške zaključke kojim optužuju predsednika Srbije. Štaviše pre bih zaključio da je BIA umešala svoje prste servirajući Vučiću optužbu kojoj se on obradovao jer nema ništa sa tim. Imajući u vidu kako je Vučić dospeo u fokus ove teme, a posebno ko se iz regiona i Srbije bavi razradom iste verovatno će predsednik Srbije ponovo trijumfovati pred javnošću kroz još jedno patetitčno dokazivanje da je u stvari on najveća žrtva. Zaista nikome nije potrebno, a posebno odnosima Bošnjaka i Srba da se učitavaju netačne i nedokazane stvari Aleksandru Vučiću”, ističe Zoran Vuletić.
Predsjednik Građanskog demokratskog foruma iz Beograda dalje u razgovoru, kaže da je Vučiću mnogo lakše da priča o “Sarajevo safariju/stativu/kišobranu” nego da objasni zašto se nikada nije ogradio od ratne politike koju je podržavao.
Nije potrebno dodatno mu učitavati neprovjerene stvari
“BiH i Sarajevo su propatili dovoljno, zaista i previše, pre svega zbog zločinačke politike Beograda. Haški tribunal je doneo dovoljno teških presuda, uključujući i presudu za genocid sa izvedenim dokazima na desetinama hiljada strana i siguran sam da je postojala i najmanja sumnja da je Aleksandar Vučić učestvovao u nečem sličnom o tome bi bilo reči u tribunalu. Vučić je u to vreme bio visoki funkcioner SRS i omiljeni junoša Vojislava Šešelja, podržavao je tu politiku. Nije potrebno dodatno mu učitavati neproverene stvari preko kojih se lako devalvira ono u čemu je nesumnjivo učestvovao. Zašto neko misli da je teža optužba za njega držanje puške od držanja stativa Šešelju koji iznad Sarajeva izgovara reči ubojitije od snajpera. Zašto mu se time daje šansa da umanji svoju stvarnu ulogu na Palama, tj. da se o tome uopšte i ne priča? Njemu je mnogo lakše da priča o “Sarajevo safariju/stativu/kišobranu” nego da objasni zašto se nikada nije ogradio od ratne politike koju je podržavao. A mogao je to da uradi u Sarajevu pre partije šaha sa Bakirom Izetbegovićem. Ima toliko toga tačnog za šta je Vučić odgovoran ili kriv da mu zaista ne treba davati takve za njega lagane penale.”
Na kraju, Vuletić zaključuje, uz kako kaže, malu digresiju: “San svakog lopova ili dilera drogom je da bude providno i lažno optužen za ubistvo, nema kraja njegovoj sreći.”
Aleksić je rođen u Bileći 1956. godine. Sud BiH je Aleksića i još dvojicu pripadnika Ravnogorskog pokreta – Dušana Sladojevića i Ristu Lečića – osudio na po pet mjeseci zatvora za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti u Višegradu u martu 2019. godine. Aleksić i ostali su zatvorske kazne zamijenili za novčane.
(SB)










