Postoje ozbiljna upozorenja na prisilne maloljetničke brakove, koji u nekim situacijama mogu sadržavati elemente trgovine ljudima ili ekonomske eksploatacije, posebno djevojčica.
“Majka udala (čitaj “prodala”) maloljetno dijete i tražila 3.000 KM od mladoženjine porodice, druga je dala maloljetnu kćerku za ovcu, a jedan otac je svoju maloljetnu kćerku udao, odnosno prodao, za litar rakije…”
Ovo su samo neki od šokantnih i pretužnih primjera u Bosni i Hercegovini gdje su maloljetnički brakovi doveli do kršenja ljudskih prava i ignorisanja svih mogućih međunarodnih konvencija, a ovakve priče, nažalost, bilježimo i čitamo decenijama unazad.
Prema podacima UNICEF-a, godišnje otprilike 12 miliona djevojčica postanu supruge prije punoljetstva, što predstavlja fundamentalno kršenje prava djeteta, a ni Bosna i Hercegovina, iako formalno zabranjuje brak prije punoljetstva, nije pošteđena ovog problema. Naprotiv, postoje ozbiljna upozorenja na prisilne maloljetničke brakove, koji u nekim situacijama mogu sadržavati elemente trgovine ljudima ili ekonomske eksploatacije, posebno djevojčica.
Šta kažu ombudsmeni?
Prema Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH, maloljetnički brakovi nisu masovni, ali su prisutni i zabrinjavajući, naročito u socijalno osjetljivim i marginaliziranim zajednicama. Podaci prikupljeni od centara za socijalni rad, sudova, tužilaštava i policijskih organa pokazuju da postoje i formalni brakovi uz sudsku dozvolu, ali i neformalne vanbračne zajednice u koje maloljetnici stupaju, često izvan institucionalnih evidencija.
Institucija ombudsmena tokom izrade Specijalnog izvještaja nije zaprimila pojedinačne žalbe koje bi se direktno odnosile na navode o prodaji djece u svrhu braka. Međutim, kroz saradnju s nevladinim organizacijama evidentirana su ozbiljna upozorenja na pojave prisilnih maloljetničkih brakova, koji u određenim slučajevima mogu sadržavati elemente trgovine ljudima ili ekonomske eksploatacije djece, naročito djevojčica, posebno u marginaliziranim zajednicama – ističu iz ove institucije za Faktor.
Specijalni izvještaj Institucije ombudsmena ukazuje na to da postoji rizik od zloupotreba instituta dozvole za sklapanje maloljetničkog braka, naročito u situacijama kada se ne ispituje dovoljno slobodna volja maloljetnika ili širi socijalni kontekst u kojem se brak zaključuje.
Jedna od preporuka je i razmatranje mogućnosti uklanjanja izuzetaka koji omogućavaju zaključivanje braka za osobe mlađe od 18 godina – zaključuju.
Sociolog Srđan Vukadinović ističe za Faktor da zakonodavni okvir nije dovoljno strog i da je potrebno potpuno zabraniti brakove ispod 18 godina:
Bosna je potpisnica Konvencije o pravima djeteta. Ovdje se radi o djeci. Problem je što nemamo jasne statistike koliko maloljetničkih brakova zaista postoji i u kojim zajednicama. To otežava intervencije i prevenciju – smatra on.
Vukadinović objašnjava da su glavni uzroci ovog problema siromaštvo, socijalna isključenost i kulturološki pritisak zajednice.
Unutar određenih marginaliziranih zajednica, naročito romske populacije, postoji pritisak da se maloljetne djevojčice udaju radi ekonomske dobiti. Ove djevojčice završavaju ranije u braku, prekidaju školovanje i postaju ekonomski zavisne od muževa ili porodica u koje ulaze. To povećava rizik od nasilja i dugoročne socijalne i zdravstvene štete – tvrdi Vukadinović.
On dodaje da je problem širi od romske zajednice, te se maloljetnički brakovi javljaju i među siromašnim, ruralnim porodicama, gdje su djeca posebno ranjiva zbog nedostatka obrazovanja i ekonomske samostalnosti.
On poziva na jačanje zakonskih okvira, preciznu statistiku i obrazovne programe kako bi se spriječilo prekidanje školovanja djevojčica, njihova ekonomska zavisnost i dugoročne posljedice po zdravlje i sigurnost.
Bez jasnih podataka i sistemske koordinacije, teško je reagirati. Cilj nije samo kazna, nego prevencija, obrazovanje i zaštita prava djece – poručuje Vukadinović.
Zakonske odredbe u BiH
U Bosni i Hercegovini, iako je zakonska dob za stupanje u brak 18 godina, porodični zakoni Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta omogućavaju sudsku izuzetnost već sa 16 godina, ukoliko sud procijeni da je brak u najboljem interesu maloljetnika.
Kad je riječ o kaznama u Federaciji BiH i Brčko Distriktu slijedi kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine za punoljetne osobe koje žive u vanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina, kao i za roditelja / staratelja koji to omoguće. Za navođenje maloljetnika na brak iz koristoljublja slijedi kazna do pet godina.
U Republici Srpskoj za iste prekršaje predviđene su novčane kazne ili zatvor do dvije godine, a za navođenje maloljetnika do tri godine.
(Faktor)
Related posts:
KAKO DODIK DRŽI U ŠACI MANJI BH. ENTITET: Recept “zavadi pa vladaj” doveo do savršenstva
VUKANOVIĆ UZBURKAO DUHOVE: “Da li je Stanivuković dobio signale iz Beograda, od Vučića i prijatelja Miloša Vučevića…”
Vučić: Vidim da je dramatično u RS. Ne bude li oslobađajuća presuda, Srbija će…
Treba biti oprezan… Spremni smo za sve scenarije, Dodik ne može uraditi ono što su njegovi snovi!
Zora probala izigrati Schmidtovu odluku, uplatila novac SNSD-u, pare završile u Centralnoj banci BiH
Čeka li nas ponovo mrak: Balkan na ljeto pred rizikom masovnih nestanaka struje
Predstavnik evropskih rabina: Sarajevo je divan grad, ali vlasti su nas razočarale, još nas niko nije nazvao
ČOVJEK RUSIJE: Čanak otkrio koji čovjek je spriječio da Vučić ne bude u zatvoru
STEVANDIĆ U RATOBORNOM RASPOLOŽENJU: “RS je stvorena borbom, borbom će i opstati”
ŠOKANTAN ISTUP NEBOJŠE VUKANOVIĆA: „Evo vam ekskluziva, pitajte Draška Stanivukovića šta je jučer radio u Američkoj ambasadi…“
Powered by YARPP.
