I dalje se u javnosti tumači svaka od poruka koju je pomoćnik državnog sekretara James O'Brien uputio tokom svog prošlosedmičnog boravka u Bosni i Hercegovini.

 

 

 

Kako koji dan odmiče, neke stvari zahvaljajući potezima političara i stranaka postaju jasnije, da budemo precizniji, vidi se ko je ponovo dobio određene zadaće.

 

 

 

O'Brien je bio konkretan, uputio je poruke i kritike svima – ne samo onima koje je direktno prozivao imenom i prezimenom.

 

 

 

Ono što je bilo vidljivo od samog početka njegovog dolaska u našu zemlju jeste da je prvenstveno cilj posjete bio da pruži podršku američkom ambasadoru Michaelu Murphyju i potezima koje povlači.

 

 

 

Želim još jednom naglasiti koliko svi mi imamo sreće što je ambasador Michael Murphy na čelu Američke ambasade u Sarajevu. Zahvalan sam mu za neumoran rad, duboko razumijevanje ove zemlje i posvećenost jačanju stabilnosti i sigurnosti zemlje kao i njenom napredovanju na euroatlantskom putu. On svaki dan pokazuje kolika je posvećenost Sjedinjenih Država Bosni i Hercegovini. Sa svoje pozicije mogu reći da on radi sjajan posao u promociji politike SAD-a i podršci BiH dok zemlja nastoji prevazići neke od najvećih problema s kojima se suočava od rata 1992-1995. i važan je geopolitički trenutak s kojim smo danas suočeni – kazao je O'Brien.

 

 

 

Nakon O'Brienovih poruka napokon je svima jasno da je “Trojka” u Laktašima sa SNSD-om i HDZ-om ipak postigla dogovor, a ne kako je to uporno tvrdio šef Naroda i pravde Elmedin Konaković da su samo razgovarali, te da je dogovor ono što potpišu.

 

 

 

Čini mi se da se pokušava dogovor iz Laktaša derogirati pod utjecajem nekih koji žele modelirati neka rješenja. Neko će reći razgovor, neko dogovor – rekao je SNSD-ov Staša Košarac.

 

 

 

Milorad Dodik je poručio da je SNSD spreman da učestvuje u tom dogovoru, navodeći da je ostalo da se definiše samo jedan segment, a to je” definisanje odnosa izbora članova Predsjedništva BiH između Bošnjaka i Hrvata”.

 

 

 

To je nešto što nas ne zanima, imajući u vidu da smo mi ostali principijelni tome da RS bira svog člana Predsjedništva i da Federacija BiH ima pravo da bira ona ostala dva, i da se oni dogovore o tim uvjetima. Zato mi nismo to ni finalizirali na tom prethodnom sastanku jer smo smatrali da je to stvar upravo Bošnjaka i Hrvata – kazao je Dodik.

 

 

 

A onda dolazi O'Brien, koji kao usput izrekne da je “sporazum iz Laktaša izuzetno manjkav”.

 

 

 

Samo dan nakon toga, Konaković se od Laktaša “prao” na sve moguće načine. Očigledno je da mu je američki diplomata dao do znanja “mi smo te doveli na vlast, mi te možemo i pomesti”. Dokaz da mu je to dato do znanje jeste i njegovo panično oglašavanje u svim medijima, gdje je nekoliko puta ponovio “nema sporazuma iz Laktaša, samo smo razgovarali”.

 

 

 

Dobro znam i njegove (O'Brien) stavove o “Trojki”, ali ne želim da koristim to u svrhe političkog marketinga jer bi bilo neprimjereno. Dakle, ne postoji sporazum iz Laktaša. Postoje razgovori, prijedlozi i ideje za koje smo se dogovorili da ih stavimo na papir. Onda je neko, svjesno ili ne, pustio prvi draft po njegovom viđenju zapisnika iz Laktaša koji ima dio istinitih interpretacija, a dio ne. Pisao sam i Murphyju, pa Ambasada SAD-a u BiH to i ne zove sporazumom, nego razgovorom – ponovio je.

 

 

 

I prekjučer, (ne)očekivano Naša stranka izađe sa stavom da prvo ide otvaranje pregovora sa EU-om pa tek onda razgovori o Izbornom zakonu. Prema informacijama Faktora Edin Forto, predsjednik Naše stranke, jeste bio u Laktašima i jeste sve prihvatio što je tamo dogovoreno, međutim njegove stranačke kolege koje ustvari vode ovu stranku i pitaju se Predrag Kojović i Sabina Ćudić, baš kao i Konaković, okrenuli su se u kontra smjeru.

 

 

 

Podsjetimo, u Laktašima je upravo pisani prijedlog “Trojke” bio da se do kraja februara završi sve u vezi s Izbornim zakonom, te da se odmah krene u ograničene izmjene Ustava BiH, kako bi se implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava, te na taj način otklonila diskriminacija u izbornom procesu.

 

 

 

Vjerovatno bi za zeleno svjetlo iz Brisela, o čemu se sad Naša stranka izjasnila najkonkretnije, bio zadovoljavajući minimum da se usvoje zakoni o sukobu interesa, o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti, o Apelacionom sudu te potpisivanje sporazuma s Frontexom.

 

 

 

Naravno, takvo što zavisi od SNSD-a i HDZ-a BiH, odnosno Milorada Dodika i Dragana Čovića koji imaju svoje uvjete – odlazak stranih suda iz Ustavnog suda BiH i izmjene Izbornog zakona BiH po mjeri “gospodina legitimnog”.

 

 

 

S druge pak strane, ukoliko u Parlamentu BiH u ovom mjesecu ne budu usvojene izmjene Izbornog zakona BiH (tehnički dio) vjerovatno će ih nametnuti visoki predstavnik Christian Schmdit. Tu onda nastupa Dodik koji je već u nekoliko navrata zaprijetio da će dođe li do toga RS usvojiti svoj izborni zakon.

 

 

 

“Trojka” ima svoje želje, a onda unutar ove grupacije svako svoje, a tu su i SNSD i HDZ koji ultimativno postavljaju stvari. Ono što je na samom početku predstavljano javnosti kao nova politička priča u BiH, bez svađa i trzavica, danas godinu poslije svelo se na međusobne svađe i prepucavanja. Sa jednog sastanka dobijemo različite informacije, ovisno ko ih plasira.

 

 

 

Politička situacija u BiH se dodatno usložnjava i zasigurno da više niko u ovoj zemlji ne zna u kom će se pravcu stvari razvijati, te na koncu, da li će ostvare li svi politički akteri svoje prijetnje lokalnih izbora u oktobru uopće i biti.

 

(Faktor)

Zašto se “Trojka” odrekla dogovora iz Laktaša, postoji li mogućnost da izbora uopće ne bude