Ako je neko kupio gorivo po staroj cijeni, ne može automatski drastično povećati cijene samo zato što je došlo do povećanja negdje na svjetskom tržištu. To je posao inspekcijskih vlasti, rekao je

 

 

 

Gost emisije “Intervju sa Avazom” bio je ekonomski stručnjak Faruk Hadžić, koji je govorio o mogućim ekonomskim posljedicama trenutnih geopolitičkih tenzija, posebno na energetskom tržištu, te o tome kako bi moguće povećanje cijena nafte i gasa moglo uticati na Bosnu i Hercegovinu.

 

 

Do sada nije bilo dramatičnog rasta cijena u našoj zemlji. Bilo je manjih korekcija na benzinskim pumpama, prvenstveno zato što distributeri još uvijek imaju starije zalihe – rekao je Hadžić.

 

 

Dodao je da svako neopravdano povećanje cijena treba biti pod kontrolom nadležnih institucija.

 

 

Ako je neko kupio gorivo po staroj cijeni, ne može automatski dramatično povećati cijene samo zato što je došlo do povećanja negdje na svjetskom tržištu. To je posao inspektora, rekao je.

 

 

Cijena nafte zavisi od trajanja sukoba

 

 

Prema njegovim riječima, gotovo je nemoguće tačno predvidjeti kretanje cijena nafte jer to u velikoj mjeri zavisi od trajanja i intenziteta sukoba na Bliskom istoku.

 

 

Niko trenutno ne može reći koliko će cijena nafte pasti. Sve zavisi od toga koliko će sukob trajati, koliko će biti intenzivan i hoće li se druge zemlje uključiti,” rekao je Hadžić.

 

 

Posebno je naglasio važnost Hormuškog tjesnaca za globalnu energetsku stabilnost, podsjećajući da bi njegovo eventualno zatvaranje imalo velike posljedice.

 

 

Kina, na primjer, uvozi najveće količine nafte iz Irana. U slučaju potpunog zatvaranja Hormuškog moreuza, to bi imalo ozbiljne negativne posljedice za njih,” objasnio je.

 

 

Rusija bi mogla profitirati od krize

 

 

Hadžić je također procijenio da bi Rusija, uprkos sankcijama i ratu u Ukrajini, na kraju mogla ekonomski profitirati ako dođe do ozbiljne energetske krize u Evropi.

 

 

Rusija bi, možda neočekivano, mogla biti pobjednica cijele ove geopolitičke bitke u slučaju dramatične eskalacije. Evropa je prirodno povezana s Rusijom kopnom i već koristi ruski gas,” rekao je.

 

 

Prema njegovim riječima, evropske zemlje bi se ponovo mogle naći u situaciji da traže jeftinije izvore energije iz Rusije.

 

 

U slučaju dramatičnog povećanja cijena energije, Evropa bi to mogla osjetiti najnegativnije. Fiskalni resursi su iscrpljeni i države više nemaju tako snažne mehanizme za subvencionisanje građana i ekonomije kao ranije,” rekao je Hadžić.

 

 

Dodao je da bi takva situacija mogla dovesti do ponovnog otvaranja saradnje s Rusijom i potencijalnog šireg geopolitičkog sporazuma.

 

 

“U ovom slučaju, prirodno mjesto gdje Evropa može pronaći jeftinije izvore energije je Rusija. To bi moglo otvoriti prostor za širi paket rješenja koji bi uključivao i energiju i pitanje Ukrajine – smatra Hadžić.

 

 

Amerika se pripremala kroz Venecuelu

 

 

Hadžić je također govorio o potezima Sjedinjenih Američkih Država, procjenjujući da se ekonomski pripremaju za moguće poremećaje na energetskom tržištu.

 

 

 Ako pogledamo iz ove perspektive, može se reći da su se Sjedinjene Američke Države na neki način pripremile za ovu situaciju. Uspjeli su povratiti kontrolu nad Venecuelom, koja ima druge najveće naftne rezerve na svijetu,” rekao je.

 

 

Prema njegovim riječima, ova činjenica daje Americi značajnu stratešku prednost.

 

 

“Venecuela je prirodno veoma bliska Sjedinjenim Američkim Državama, i na taj način su riješili jedno od važnih strateških pitanja vezanih za energetsku sigurnost,” istakao je Hadžić.

 

 

Mogući rast cijena hrane

 

 

Ako sukob potraje, Hadžić upozorava da bi se posljedice mogle osjetiti i na cijene hrane.

 

 

Bosna i Hercegovina uvozi više od 80 posto svoje hrane. Ako dođe do povećanja cijena energije, to se indirektno prelijeva i na cijene hrane – istakao je.

 

 

Mehanizam stabilizacije cijena goriva

 

 

Govoreći o mogućim mjerama države, Hadžić je najavio prijedlog izmjena Zakona o akcizama koje bi omogućile bržu reakciju vlasti u kriznim situacijama.

 

 

 Predloženo je da Vijeće ministara dobije ovlaštenje da odmah smanji akcize na gorivo u slučaju poremećaja na tržištu. Na taj način bilo bi moguće brzo reagovati i ublažiti rast cijena,” rekao je.

 

 

Prema procjenama, takvim mehanizmom BiH bi mogao amortizirati rast cijena nafte čak i do 100 dolara po barelu.

 

 

“Država bi smanjila dio akciza i tako bi cijena goriva ostala otprilike na istom nivou kao prije krize,” objasnio je.

 

 

Pogledajte video:

 

 

 

(Avaz)

Faruk Hadžić: Ako sukob potraje, doći će do rasta cijena hrane, Rusija bi mogla biti neočekivani pobjednik