PIC bi krajem mjeseca trebao ponovo pokušati postići konsenzus o izboru visokog predstavnika, kada bi se mogli pojaviti kompromisni kandidati.
Američka ambasada u Sarajevu uputila je prijetnju nakon što evropske države nisu podržale njihovog preferiranog kandidata za visokog predstavnika.
Sve dublji razdor između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope oko budućnosti Bosne i Hercegovine izbio je na površinu kroz spor oko jednog od najvažnijih administrativnih položaja, što je dovelo do američke prijetnje da će „preispitati“ svoju ulogu u međunarodnom očuvanju mira, piše Guardian.
Američka ambasada u Sarajevu uputila je ovu prijetnju nakon što su evropske države odbile podržati američkog kandidata za novog visokog predstavnika međunarodne zajednice. Na sastanku Vijeća za provedbu mira (PIC), multinacionalne grupe zadužene za nadzor provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, održanom ove sedmice u Sarajevu, Washington je podržao italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, dok su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka i većina evropskih država podržali francuskog izaslanika za Zapadni Balkan, Reného Troccaza.
Administracija Donalda Trumpa također se zalagala za slabljenje ovlasti visokog predstavnika u provođenju principa Dejtonskog sporazuma, koji je okončao rat u kojem je poginulo 100.000 ljudi, ali je učinio malo na prevazilaženju etničkih podjela u Bosni i Hercegovini.
U objavi na mreži X, Ambasada SAD-a u Sarajevu navela je:
„Sjedinjene Države primaju k znanju neuspjeh Evrope da postigne konsenzus oko evropskog kandidata i razočarane su što su te podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak izbora novog visokog predstavnika. Evropska neodlučnost i odricanje PIC-a od vlastite dužnosti prema Bosni i Hercegovini prisiljavaju Sjedinjene Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini.“
SAD više nemaju značajno vojno prisustvo u Bosni i Hercegovini, gdje djeluje mala mirovna misija Evropske unije, ali su nastavile igrati utjecajnu ulogu kroz PIC i bilateralne odnose.
PIC bi krajem mjeseca trebao ponovo pokušati postići konsenzus o izboru visokog predstavnika, kada bi se mogli pojaviti kompromisni kandidati.
Jedan evropski zvaničnik sugerisao je da bi region mogao imati koristi ukoliko SAD smanje svoju ulogu, usljed sve većih sumnji u motive Trumpove administracije. Prošle godine ukinute su sankcije Miloradu Dodiku, lideru bosanskih Srba koji zagovara secesiju i ima podršku Moskve, nakon navodno višemilionske lobističke kampanje u Washingtonu.
SAD su također vršile pritisak na odlazećeg visokog predstavnika Christiana Schmidta da podnese ostavku nakon što je uveo kaznene mjere Dodiku zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma.
Istovremeno, Trumpovi rođaci i saradnici sve više razvijaju poslovne interese u Bosni i Hercegovini. To je uključivalo i posjetu predsjednikovog sina Donalda Trumpa Mlađeg Banjoj Luci u aprilu, kao gosta Dodikovog sina.
Jasmin Mujanović, politički analitičar za Balkan i autor dvije knjige o Bosni i Hercegovini, rekao je da se čini kako je Trumpova administracija pogrešno procijenila svoj utjecaj na evropske članice PIC-a.
„Amerikanci su očigledno mislili da je mišljenje Evropljana uglavnom nebitno i pretpostavili su da će ih oni jednostavno slijediti, a mislim da je to bila pogrešna procjena trenutka“, rekao je Mujanović.
„Ne izgleda da su SAD posebno široko konsultovale svoje saveznike kada je riječ o izboru gospodina Landija.“
„To u meni otvara pitanje zašto toliko insistiraju na gospodinu Landiju. Ne znamo kakvi dogovori postoje između Landija i Amerikanaca koji ih čine toliko entuzijastičnim kada je riječ o njemu.“
Prema izvještajima sa sastanka PIC-a održanog u Sarajevu u srijedu i četvrtak, SAD su Landija promovisale čak i energičnije nego sama Italija.
Kurt Bassuener, suosnivač istraživačkog centra Democratization Policy Council sa sjedištem u Berlinu, rekao je:
„Ovo nije samo kadrovska odluka. Ovo je strateška odluka i mora biti usklađena s regionalnom strategijom. Čini se da američku poziciju ne pokreće samo ideologija, već i poslovni interes. Izgleda da je njihov glavni cilj dobiti koncesije, ugovore i izvlačiti što više koristi.“
(SB)










