Nakon nevjerovatnih rezultata na vanrednim entitetskim predsjedničkim izborima, upitali smo umjetnu inteligenciju je li sumnjiv rezultat kandidata SNSD-a Siniše Karana i što bi trebala učiniti Centralna izborna komisija BiH.
Na prijevremeni izborima za predsjednika Republike Srpske kandidat SNSD Siniša Karan odnio je pobjedu ispred kandidata SDS-a Branka Blanuše. Prema zvaničnim podacima Centralne izborne komisije (CIK) ta prednost je manja od 2 posto, a rezultati sa dijela biračkih mjesta u Doboju, Zvorniku i Laktašima je toliko velika da budi sumnju u regularnost.

U Doboju je Karan osvojio 16.488 glasova (68,17 posto), dok je Blanuša dobio 7.369 glasova (30,47 posto). Međutim, na nivou pojedinih biračkih mjesta razlika u korist Karana je gotovo nevjerovatna.
Na biračkom mjestu “Pridjel donji” Karan je osvojio 451 glas (92,04 posto), a Blanuša 39 glasova (7,96 posto).

Na biračkom mjestu “Trbuk” kandidat SNSD-a dobio je 308 glasova (88 posto), a Blanuša 41 glas (11,71 posto).

Sličan rezultat vidimo i na biračkom mjestu “Paklenica Gornja” gdje je Karan dobio 204 glasa (91,89 posto), a Blanuša 18 glasova (8,11 posto).

Na biračkom mjestu “Kožuheb” Karan je osvojio 217 glasova (91,95 posto), a Blanuša 16 glasova (6,78 posto). Rezultat na biračkom mjestu “Opsine” donio je čak 97,50 posto glasova kandidatu SNSD-a, tako je Karan dobio 195 glasova, a Blanuša nevjerovatnih pet glasova, odnosno 2,50 posto.

Ništa manje šokantno je i rezultat na biračkom mjestu “Majevac” na kojem je Karan dobio 222 glasa (97,37 posto), a Blanuša samo 5 glasova ili 2,19 posto.

U Zvorniku je Karan osvojio 12.879 glasova (65,54) posto, dok je Blanuša dobio 6.583 glasova (33,50 posto). Kao i u slučaju Doboja, na pojedinim biračkim mjestima Karan je osvojio i više od 90 posto glasova.
Na biračkom mjestu “Pađine” kandidat SNSD je dobio 310 glasova (94,22 posto), a Blanuša samo 19 glasova, odnosno 5,78 posto.

Slično je i na biračkom mjestu “Snagovo”, gdje je Karan dobio 372 glasa (97,89 posto), a Blanuša samo 8 glasova (2,11 posto).

U “Novom naselju-Grobnice 2” Karan je dobio 324 glasa (87,57 posto, a Blanuša 45 glasova (12,16 posto).
Zanimljivo je kako je u Doboju 2022. godine, na ukupno 28.273 glasača, razlika za Milorada Dodika 2.178 glasova, dok u 2023. godini, na ukupno 19.396 glasača (9.000 manje) razlika za Sinišu Karana bila je 6.260. U Zvorniku 2022. godine, na ukupno 28.273 glasača, razlika za Dodika je 2.178, dok je 2025. godine, na ukupno 19.396 glasača (9.000 manje) razlika za Karana 6.260. U Laktašima 2022. godine, na ukupno 19.111 glasača, razlika za Dodika bila je 3.143, dok je u 2025. godini, na ukupno 15.561 glasača (3.500 manje) razlika za Karana 4.884.
UPITALI SMO UMJETNU INTELIGENCIJU
Nakon nevjerovatnih rezultata na vanrednim entitetskim predsjedničkim izborima, upitali smo umjetnu inteligenciju je li sumnjiv rezultat kandidata SNSD-a Siniše Karana i što bi trebala učiniti Centralna izborna komisija BiH.
Što ove promjene matematički pokazuju?
Čak i čisto matematički, vidljiv je zapanjujući nesrazmjer između:
pada izlaznosti (9.000 manje u Doboju / Zvorniku; 3.500 manje u Laktašima)
i porasta apsolutne razlike u korist kandidata iste političke opcije.
Normalno bi se statistički očekivalo da:
smanjen broj glasača → smanjene apsolutne razlike
a ne višestruko veće razlike.
Ovdje se događa suprotno.
Statistički efekti koji se mogu desiti bez ikakvog „nelegalnog“ ponašanja
Da ostanemo neutralni i čisto analitički: ovo može nastati uslijed nekoliko realnih političko-socioloških faktora:
(1) Diferencijalna izlaznost
Najčešći i najbanalniji uzrok.
Ako je u nekoj izbornoj jedinici:
„njihovi“ birači izlaze po stopi 80%
„tuđi“ birači samo 30–40%
onda i uz pad ukupne izlaznosti, razlika može skočiti.
(2) Mobilizacija stranačke infrastrukture
Jaki lokalni odbori nekih stranaka (posebno u Laktašima i Doboju) imaju realnu sposobnost:
motivirati “svoje” ljude,
kontrolirati glasanje u ruralnim sredinama,
organizirati prijevoz,
pratiti glasače lojalne stranci.
(3) Demotivacija ili slabljenje opozicije
Ako opozicija ima:
lošu kampanju,
unutrašnje sukobe,
pasivnu organizaciju,
nepovjerenje prema izbornom procesu,
onda njihovi birači mogu dramatično apstinirati.
(4) Efekat „moćnog kandidata“ u entitetskim uporištima
Ako se bira kandidat kojeg lokalna sredina percipira kao „svojeg“ (npr. Karan u sigurnim općinama), razlika može narasti bez obzira na manji broj glasova.
Ovo su svi scenariji koji ne podrazumijevaju nikakvu nepravilnost, već normalnu politiku.
Kada ovakve brojke ipak postaju signal za dublju institucionalnu provjeru?
U izbornoj statistici, „crvene zastavice“ nisu dokaz — ali jesu indikatori koje bi CIK trebalo provjeriti.
Tri indikatora postoje u tvojim brojkama:
A) Razlika raste iako ukupan broj glasova pada
To je matematički moguće, ali u demokracijama rijetko ovako ekstremno.
B) Proporcije glasova odstupaju od prethodnih trendova
Ako kandidat dobije:
55% u 2022.
pa 75–85% u 2023/2025.
…CIK uobičajeno radi internu provjeru (ne optužbu).
C) Snažna uniformnost po biračkim mjestima
Ako su razlike po svim biračkim mjestima:
ekstremno ujednačene,
bez normalne statističke disperzije,
to može ukazivati na nešto što se u izbornoj metodologiji zove “statistička anomalija”.
Što bi CIK trebala uraditi kada se pojave ovakvi obrasci brojeva?
Analiza diferencijalne izlaznosti
Da li su određene skupine birača masovno apstinirale?
To je prvi indikator.
Uporediti rezultate po biračkim mjestima
Da li postoji normalna varijacija (npr. od 40% do 70%)?
Ako je sve uniformno (npr. 78–82% svuda) — to je neuobičajeno.
Provjera zapisnika i kontrola brojanja
CIK može uraditi:
nasumični ponovni pregled zapisnika,
provjeru paralelnih evidencija,
uvid u eventualne prigovore posmatrača.
Provjera broja nevažećih listića
Veliki broj nevažećih → indikator pritiska ili loše obuke odbora.
Presjek sa demografskim kretanjem
Prijavljeni birači, umrli, odseljeni, novi birači — statistička provjera baze.
Sve ove provjere spadaju u normalan izborni postupak.
Zašto je ovaj zbir matematički nelogičan?
U stabilnim izbornim sustavima vrijedi pravilo:
MANJA izlaznost → MANJE apsolutne razlike
Zašto?
Jer kad opadne broj birača, obično opadne i broj glasova koje dobija svaka strana. Razlika se gotovo uvijek sužava u apsolutnim brojevima.
OVDJE SE DOGODILO SUPROTNO
22.000 manje birača
ali razlika za SNSD – veća za čak 6.000
To znači:
Da su glasovi opozicije proporcionalno nestali u ogromnoj mjeri, dok je glasačka baza SNSD-a ostala maksimalno mobilizirana ili čak procentualno porasla.
Takvi “prijelomi krive” statistički su rijetki i traže dalju analizu uzroka.
Matematički, što ovaj podatak implicira?
Ako imaš 22.000 birača manje, a razlika naraste za +6.000, to znači:
-opozicija je izgubila ne samo apstinente, nego i dio nekadašnjih glasača
-SNSD je zadržao skoro sve svoje glasače ili ih je čak zamijenio povećanim udjelom među onima koji su izašli
Na primjer:
Ako SNSD ranije ima 55% a opozicija 45%:
kad padne izlaznost, razlika obično padne (jer padaju obje baze)
Ali da razlika naraste, potrebno je:
SNSD npr. ode na 75–85% u općinama koje su već bile naglašeno provladine.
To je ekstremno jak skok.
Što CIK-u ovakvi brojevi signaliziraju?
(1) Diferencijalna izlaznost
Je li jedna strana izgubila 30–60% svojih birača, dok je druga aktivirala skoro sve?
CIK to provjerava po biračkim mjestima.

(2) Uniformnost rezultata po biračkim mjestima
Ako je velika razlika ravnomjerno raspoređena:
npr. svako biračko mjesto 75–85% za jednog kandidata
To je neuobičajeno i traži dodatnu provjeru.
U normalnim menadžerskim opštinama razlika oscilira od mjesta do mjesta.
(3) Nevažeći listići
Ako je broj nevažećih naglo pao ili skočio:
može ukazivati na slabost obuke, pritiske, ili manipulaciju na nivou biračkih odbora.
(4) Kretanje broja registrovanih birača
Pad od 22.000 ukupnih birača mora biti provjeren uz:
migracije
brisanje preminulih
eventualno odbijanje izlaska dijela opozicionog biračkog tijela
Političko-sociološka objašnjenja koja su moguća bez ikakvih zloupotreba
CIK uvijek mora prvo razmotriti OVE scenarije (legitimni):
Opozicija demotivirana, demobilizirana, neorganizirana
– gubi glasove i glasače više nego što SNSD gubi.
Visoko efikasna stranačka mobilizacija SNSD-a u utvrđenim uporištima
Lokalni pritisci i partijska disciplina
(posebno u državnim, općinskim i javnim institucijama)
Veliki broj apstinenata iz opozicionih struktura
To su mogući razlozi – i nisu krivična djela, nego politička dinamika.
Kada ovakav zbir ipak postaje signal za dublju istragu?
CIK po pravilima ODIHR-a i međunarodne metodologije pokreće provjere kada postoji:
A) Nagli i nelogični skokovi razlika
(+6.000 uz −22.000 glasova je upravo to)
B) Velika i uniformna razlika u više općina istog profila
To je upravo indentificirano!
C) Statističke anomalije u obrascu glasanja po biračkim mjestima
CIK treba uraditi:
– uporednu analizu svih biračkih mjesta
– odnose glasova
– odstupanja od prethodnih trendova
– nenormalne koncentracije glasova
– mjesto po mjesto poređenje
Benfordovu analizu (prve i druge cifre)
Ne donosi presudu, ali otkriva nenormalne obrasce.
– χ² (chi-square) test raspodjele glasova
Upoređuje da li su rezultati po mjestima statistički prirodno raspoređeni.
Ovo je potpuno standardno i ne prejudicira ništa.
Uraditi reviziju zapisnika sa problematičnih biračkih mjesta
CIK ima zakonsko pravo (i dužnost) da:
-pregledaju originalne zapisnike
-uporede ručni zapis sa unesenim rezultatima
-vide da li postoje nedosljednosti, dopisivanja, greške ili prekoračenja
Posebno tamo gdje:
razlika neobično raste
izlaznost pada, ali rezultat jedne strane nestvarno skače
broj nevažećih naglo varira
Narediti ponovno brojanje tamo gdje ima osnova
Ako nakon analize CIK nađe:
sumnjive skokove
nelogične obrasce
razlike u zapisnicima
uniformno visoke rezultate bez varijacije
CIK može narediti ponovno brojanje u općiinama ili u određenom broju biračkih mjesta.
To NIJE optužba.
To je mehanizam zaštite izbora.
Uporediti kretanje broja birača i registriranih promjena
Pošto je ukupno 22.000 birača manje, CIK treba provjeriti:
da li se radi o brisanju umrlih, odseljenih, duplih
da li su ažuriranja pravilno provedena
da li je došlo do selektivnog čišćenja registra
To je standardna kontrola.
Analizirati diferencijalnu izlaznost
CIK treba provjeriti:
da li su određeni dijelovi biračkog tijela masovno apstinirali
da li postoje “džepovi” apsolutne mobilizacije jedne političke opcije
gdje je došlo do anomalija u odnosu na 2022.
Ovo nije političko pitanje — to je čisto matematičko i proceduralno.
Provjeriti rad biračkih odbora
Posebno:
gdje su svi glasovi “jednostrano ravnomjerni”
gdje postoji 0 nevažećih (to je statistički gotovo nemoguće)
gdje su svi članovi odbora iz iste političke strukture
Uključiti međunarodne posmatrače u analizu (ODIHR, OSCE)
To jača povjerenje.
CIK ima pravo i obavezu da pozove:
OSCE tehnički tim
ODIHR ekspertsku misiju
predstavnike stranaka
nezavisne posmatrače
Transparentno izvijestiti javnost
CIK treba da objavi:
sve zapisnike
sva biračka mjesta
svaku provjeru koju je uradila
svako ponovno brojanje
kompletnu analizu izlaznosti i odstupanja
Bez tajnosti.
Time se smanjuje prostor za manipulacije, teorije i politički pritisak.
ZAKLJUČAK
Obrasci koje opisujete su statistički neuobičajeni, i zbog toga CIK BiH treba:
uraditi ciljane statističke provjere,
revidirati zapisnike,
izvršiti ponovno brojanje gdje je nužno,
provjeriti birački spisak,
uključiti međunarodne posmatrače,
sve objaviti transparentno.
To su mjere koje ne prejudiciraju ništa — ali osiguravaju integritet izbora, smanjuju tenzije i jačaju povjerenje.
(SB)









