ODLAZAK VELIKOG SINA BOSANSKOG-Tužna godišnjica: Na današnji dan preminuo je Alija Izetbegović, prvi predsjednik Predsjedništva BiH i tvorac moderne BiH

Prije tačno 18 godina, na današnji dan 2003., preminuo je prvi predsjednik Predsjedništva BiH i osnivač SDA Alija Izetbegović. Na čelu države BiH bio je u jednom od najtežih perioda u njenoj historiji, u vrijeme agresije na našu zemlju od 1992. do 1995. godine.

 

 

Izetbegović je bio prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, predsjednik bosanskohercegovačke države i vrhovni komandant bosanske armije u najtežem periodu njene historije. Izetbegović je, slobodno možemo reći, tvorac moderne Bosne i Hercegovine.

 

 

O tome ko je i kakav je bio Alija ostaće zapamćena izjava Richarda Holbruka, tvorca Dejtonskog sporazuma: “Da nije bilo Alije Izetbegovića, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine.“

 

 

Izetbegović je rođen 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu.

 

 

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Radio je u više sarajevskih preduzeća kao pravni savjetnik. Međutim, prije nego što je postao pravnik tri godine je studirao agronomiju. U svojoj profesionalnog karijeri, između ostalog, upravljao je izgradnjom Hidroelektrane Perućica kod Nikšića.

 

 

Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja, dva puta je zatvaran i osuđivan. Naime, još u toku Drugog svjetskog rata priključio se pokretu Mladi muslimani. Nedugo nakon rata, 1946. godine, u suđenju članovima Pokreta, Izetbegović je osuđen na tri godine zatvora.

 

 

zajko-i-alija

 

 

Predsjednik je nerijetko obilazio borce na prvim linijama odbrane BiH

 

 

U poznatom, politički montiranom “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

 

 

1990. godine pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije. Na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.

 

 

Nakon prvih poslijeratnih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Ponovo je izabran u Predsjedništvo BiH i na izborima 1998. godine. Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

 

 

– Dragi građani Bosne i Hercegovine, želim Vas obavijestiti o svojoj odluci da se po isteku mandata moje sadašnje funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH povučem iz Predsjedništva, što znači 12. oktobra ove godine.(…) Razloga za moje povlačenje ima više, a glavni su moje godine (u augustu navršavam 75 godina) i moje zdravlje. Posao člana Predsjedništva u ovim uslovima zahtjeva fizičku i nervnu kondiciju koju ja nemam. Zahvaljujem se svim koji su me podržavali u proteklih deset teških godina naše povijesti. Želim da se ostvari san bosanskih patriota o cjelovitoj, demokratskoj i prosperitenoj Bosni i Hercegovini, saopćio je tada Izetbegović.

 

 

Njega je privremeno, na ovoj funkciji nalijedio Halid Genjac.

 

 

Autor je većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”. Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja.

Knjigu “Moj bijeg u slobodu” objavio je 1999. godine, a 2000. godine knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). 2004. su objavljena sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada Kralja Fejsala za služenje islamu, medalje Centra za demokratiju iz Vašingtona, a najuticajniji španski list, madridski “El-Mundo”, izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu.

 

 

Istambulški Marmara univerzitet dodijelio mu je 1997. godine titulu počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira ali ikao uglednom pravniku. Na forumu u Kran Montani 1998. godine dobitnik je prestižne nagrade za unapređenje ljudskih prava.

 

 

Dobitnik je i odlikovanja Republike Hrvatske “Velered kraljice Jelene” (1995.), plakete Hrvatske akademije znanosti u umjetnosti (1996.), diplome počasnog doktora nauka Univerziteta u Tuzli i nagrade “Mislilac godine” Fondacije “Ali Osman Hafiz” iz Medine (1996.), državnog ordena Republike Turske (1997.), Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva (1997.), počasnog doktorata Univerziteta u Rijadu (1997.), “Ordena nezavisnosti”, odlikovanje države Katar (1998.), a 2001. godine proglašen je za islamska ličnost godine (nagrada Ujedinjenih Arapskih Emirata).

 

 

1200px-alija-izetbegovic

 

 

Izetbegović je bio izuzetno cijenjen državnik

 

 

Na vijest o smrti Alije Izetbegovića brojni svjetski državnici, ali i kulturni i javni radnici iznijeli su svoje razočarenje i tugu.

 

 

“Vijest da je Alija Izetbegović, prvi predsjednik Bosne i Hercegovine i veliki mislilac umro, moj narod i mene potresla je iz dubine duše. Izetbegović je čovjek koji je svojim životom i djelom utjecao na historiju. Njegova je misija izraz ljudske časti i zadivljujuće ustrajnosti, što je predstavljalo čast cijelog svijeta. Za vrijednosti u koje je vjerovao, za svoju državu i svoj narod, on je neiscrpni izvor hrabrosti i izuzetne vrijednosti. Bol povodom Izetbegovićeve smrti moj narod i ja dijelimo sa bratskim bosanskohercegovačkim narodom”, naveo je Recep Tayyip Erdogan, tadašnji premijer, a sadašnji predsjednik Republike Turske.

 

 

Alija Izetbegović je preselio na ahiret 19. oktobra 2003. i sahranjen je na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu. Njegovoj dženazi je prisustvovalo više od 150.000 ljudi, koji su željeli oprostiti se od velikog čovjeka kakav je Alija zaista i bio.

 

 

Neke od posljednjih poruka građanima su da “Srbi budu Srbi, Bošnjaci-Bošnjaci, Hrvati-Hrvati, ali da svi budu malo više Bosanci”, te da je važno da je “Bosna opstala”.

 

 

Alija Izetbegović je umro 19. oktobra 2003. godine. Sahranjen je na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu tri dana poslije. Duge kolone ljudi, Bosanaca i Hercegovaca, ali i brojne delegacije iz cijelog svijeta, željeli su mu odati posljednju počast.

 

 

“Kada bi mi bilo ponuđeno da još jednom živim, odbio bih. Ali, ako bi se morao ponovo roditi, izabrao bih svoj život“, jedna je od misli koje je u svojim memoarima zapisao Alija Izetbegović.

ODLAZAK VELIKOG SINA BOSANSKOG-Tužna godišnjica: Na današnji dan preminuo je Alija Izetbegović, prvi predsjednik Predsjedništva BiH i tvorac moderne BiH

About The Author
-