“Mi zapravo dobro znamo što trebamo očekivati od njegove administracije u odnosu prema Europi jer o tome postoji već nekoliko strateških dokumenata.”

Donald Trump je tek godinu predsjednik SAD-a u svom drugom mandatu, a iza njega su brojni kontroverzni potezi nakon kojih više ništa neće biti kao prije. Sve što uradi Trump iza sebe ostavlja duboke posljedice na cijelu planetu, a pred njim su još tri godine mandata. S vanjskopolitičkim analitičarom iz Zagreba Denisom Avdagićem razgovarali smo o nekim od najzanimljivijih Trumpovih poteza u novije vrijeme.

Razgovarao: Darko OMERAGIĆ

Nedavno se navršilo 12 mjeseci otkako je Trump položio zakletvu i počeo sa svojim drugim mandatom u Bijeloj kući. Francuski ministar Philippe Baptiste prije nekoliko dana je rekao: “naš glavni saveznik (SAD op.a.) je postao nepredvidljiv”. Šta Evropa može u nastavku Trumpovog mandata očekivati od njega?

Trump je nepredvidljiv i kako volim reći jedino predvidljivo je da će i dalje biti nepredvidljivih reakcija, ispitivanja krajnosti, povlačenja. Međutim, ta vrsta politike nije nam nepoznata, samo se događa na jednoj drugačijoj razini od onog što je u našem okruženju. Mi zapravo dobro znamo što trebamo očekivati od njegove administracije u odnosu prema Europi jer o tome postoji već nekoliko strateških dokumenata. SAD od Europe da preuzme brigu za vlastitu sigurnost, a u trgovini u svakom mogućem smislu da se naslanja na prekoatlantsku sestru. Trump je uvelike zapravo otvorio samo daleko veću dimenziju onoga što su već odavno poznate poruke službenog Washingtona prema Europi. Zato, nitko ne treba biti previše iznenađen, ovo nije Trumpov prvi mandat, puno toga su pitanja starih sporova, razmirica, interesa i želja. To je sada rijeka koja se ubrzava i buja, kako to nastaje u prirodi topljenjem snijega. Teško je plivati u njoj, ali može se premostiti. I upravo premošćivanje služi kako bi se prelazilo i u miru i u bujanju, jedino je bitno dobro projektirati sam most. Dakle, onaj dosadašnji više ne odgovara, vrijeme je za prihvatiti i naširoko dogovoriti nove odnose. To je ponajprije na Europskoj uniji kada govorimo o Europi, ostali bi trebali što više harmonizirati svoju politiku u tom smislu s EU. Nije bez razloga da se to traži i od zemalja aspirantica prema članstvu, odnosno zemalja kandidata za članstvo u Uniji.

NEISPUNJENA OBEĆANJA PREDSJEDNIKA SAD-a

Trump nije ispunio obećanje da će brzo zaustaviti rat u Ukrajini, za čiji je početak okrivio Bidenovu administraciju. Kako sada on i Amerika sada gledaju na Putina i ovaj krvavi rat, može li zaustaviti Putina i kako?

Nije se prestalo raditi na tomu, očito su detektirani ključni problemi, ali oni su u ovom smislu daleko teže premostivi. Ako se na Rusiju ne vrši konstantan pritisak, oni će s agresijom nastaviti, jer nemaju ishod koji bi zadovoljio rusku javnost, a osobito one koji su i u Rusiji platili ceh agresije, bilo životom, invalidnošću, padom standarda. Ukrajini je teško pristati na ponižavajući mir, jer bi to značilo da se slama i njihov borbeni duh koji ih nosi sada već četiri godine. I tako smo došli do toga da smo blizu, a opet jednako daleko od mira. Jer sve bi završilo odmah da Kremlj želi zaustaviti rat na trenutačnim linijama borbenog razgraničenja, ali jasno je da to ne smatraju dovoljnim. Zato Rusi silovito napadaju energetsku infrastrukturu Ukrajine, u zimi, kako bi pokušali takvim napadima natjerati Ukrajince na jednu vrstu kapitulacije preko teritorijalnih ustupaka. Trump se nadao brzom rješenju, vjerojatno Božićnom miru, a kada u tome nije uspio, on je reterirao od direktnijeg vezanja sebe uz pregovore, jer tu ne izgleda uspješan. Ako ruske akcije budu neuspješne, mir će doći sam od sebe, a inače ili slamate ukrajinski otpor s druge strane ili će se pritiskati Moskva. Izbor postoji, ali se malo toga radi.

Da li je Madurovim uklanjanjem sa čela Venecuele Trump završio posao s ovom zemljom i ostvario svoje ciljeve ili će ih tek realizovati sa Delcy Rodriguez koja je neki dan rekla da joj je dosta naređenja iz Washingtona?

Nije to gotova priča jer mi zapravo nemamo njen epilog. Ona je samo tako predstavljena. Naravno da je dovođenje Madura u SAD bio spektakl, u hollywoodskoj maniri, ali ako je nešto film, scenarij teži završetku, a ako je serija, opet će u nekom trenutku imati finalnu epizodu. To u ovom slučaju nismo odgledali.

Rekli ste nedavno da je, iako Trump često jedno kaže, a drugo uradi, politika SAD-a nepromjenljiva. Šta je u toj politici nepromjenljivo i takva će biti s Trumpom ili bez njega?

Politički akteri u SAD-u teže ključnom položaju i snazi te zemlje u međunarodnom poretku. Oni nisu voljni trajno se povući s globalne sfere interesa dok god se takav položaj može održavati. To smo gledali sve vrijeme nakon raspada Sovjetskog Saveza, samo je upliv i angažman, komunikacija bila različita. Pa i kad gledamo BiH, od Daytona se tražio veći angažman Europe, jer je to europski teren, europski meki stomak. Neki se čude kada se to traži i prema Ukrajini. Ta poruka je već dugo takva, Obamina administracija je već jasno najavljivala zaokret i tražila da Europa poveća svoja ulaganja u obranu, a u brojnim prethodnim administracijama tražilo se jednako tako da se uspostavi bolja podjela odgovornosti, s naglaskom na financijski dio, ulaganja. Dakle, neke stvari koje danas izgledaju kao veliki prevrat, zapravo su tema razgovora desetljećima.

Ovo je trka globalnih sila, prije svih SAD-a i Kine. Ko je u ovom trenutku u prednosti između ove dvije zemlje i ko će koga nadmudriti?

Ovisi kako i što se gleda. Jedina stvarna globalna sila, u gotovo svemu su Sjedinjene Države. Ono gdje su bitku izgubili je proizvodnja. Ali tu su bitku svjesno izgubili tako da su kompanije iz SAD-a, kao i one sa kompletnog Zapada same prebacivale proizvodnju, mahom upravo u Kinu. Međutim, to je jednako nepresušna tema razgovora i prigovora koja se vodi desecima godina i tu se po tom pitanju sve to vrijeme činilo malo ili niti malo. Ono što je važno, Kina i SAD su zemlje u kojima se intenzivno promišlja o budućnosti, a ne sadašnjosti i prošlosti, što recimo opterećuje više naša europska društva. Tamo se promišlja u omjerima stotinu godina unaprijed. Kina je postala izazivač, a taj teren vam je kao u vrhunskom boksu. Morate se izboriti da dođete do meča, pri čemu će biti puno medijskog usijanja, poruka i PR-ovskih složenih prijetnji. I dok se čini da je ovdje jedan boksač smiren i staložen, a da se drugi samo razmahuje, netko će se sjetiti kako je i Muhammad Ali bio baš takav…

TRUMP ZNA KADA TREBA RETERIRATI

Može li Trumpovu reputaciju urušiti ovo što se događa s ubistvima građana SAD-a koji se suprotstavljaju agentima ICE-a?

Nanijelo je štetu, to je nesumnjivo. Međutim, primijetit ćete, Trump zna kad treba reterirati. Većina stvari koje su i srž njegove politike oblikuju se prema otporu i reakcijama. Čak i u ovoj tematici već su bili slučajevi vrhunca usijanja nakon kojeg se reterira iz njegove administracije.

Dakako, sve što dolazi preko Atlantika odmah se odrazi i na naš kontinent. Kako su se, prema vašem mišljenju, prema svim krizama izazvanim Trumpovim potezima postavili evropski čelnici, a kako lideri na Zapadnom Balkanu i kakve su pouke izvukli lokalni moćnici Vučić, Dodik i ostali?

Europa je uvelike krenula s udovoljavanjem i smirivanjem situacije, pa se pričalo i o šaptačima Trumpu. Ima i onih koji su uspostavili komunikaciju laskanja. Čini se da je tu retoriku kao najbolju opciju uvelike odabrao Zapadni Balkan kao jedinu moguću. Smatrajući kako nema alternativu niti zaštitu bokova od EU. Ali, znate ono, daleko od očiju, daleko od srca. Ako vas se ne vidi, a teško je kad ste mali, niste zapravo niti bitni, osim ako ne pronađete način interesno ukazati na sebe. To ova administracija i preferira. Tu ima onih koji nešto bolje igraju, a i onih kojima teže ide. Europa je razvojem situacije uvelike odabrala zajedničko odgovaranje i djelovanje, ta kapa nije popunjena, ali njom svoju glavu neće pokriti oni koji imaju interese koje će ako ništa drugo pokušati ostvariti svojim djelovanjem i komunikacijom. Rizik je veći u potonjem, jer ako ne ide, samo ste pokvarili odnose na sve strane. Ipak, neki gledaju sve kao priliku i da ionako nemaju što za izgubiti, samo profitirati, rekao je u intervjuu za „Slobodnu Bosnu“ vanjskopolitički analitičar iz Zagreba Denis Avdagić.

(SB)

Related posts:

Izetbegović: Srbima je dosta ratova i belaja, do sukoba neće doći Komšić: Dodik je dugoročno završena priča Dodika samo konflikt može spasiti od nestanka sa političke scene i zatvora, mislim da će pobjeći iz BiH! Cenić u ‘7plus’ o Dodikovom ponašanju: Sve ovo treba nazvati Dodik Land, brojni mu dolazili na noge PERO PREVIŠIĆ NIKAD DIREKTNIJI: “Čović će do zadnjeg čuvati Dodika, hrvatski narod će tako…” DODIK ZA AUSTRIJSKI MEDIJ: “Da je neko mogao da me uhapsi, već bi to učinio; dva su moguća izlaza iz političke krize” NEBOJŠA VUKANOVIĆ OŠTRO NA PREDSJEDNIKA RS: “Dodik je ‘hrvatsko cvijeće’, njega brane Plenković i Milanović, a dužni su mu. On odrađuje što Čović ne smije” Iranu će se vjerovatno pridružiti i jemenski Huti, naći se saveznike u Kini i Rusiji… Dolaze teška vremena! JASMIN MUJANOVIĆ, DIREKTNO: “Schmidt se zalaže za interese HDZ-a, nije smio biti imenovan za visokog predstavnika!” RAMIZ SALKIĆ O POLITIČKOJ KRIZI U BiH: “Od Dodika se pokušava napraviti heroja, paćenika, mučenika za srpski svet, Srbe”

Powered by YARPP.

VANJSKOPOLITIČKI ANALITIČAR DENIS AVDAGIĆ: “Jedina stvarna globalna sila trenutno gubi na samo jednom polju, nepredvidljivi Trump zna kada treba stati”