PIŠE: DAMIR TOLJ
Zamislimo maštovitu podjelu uloga na zapadnom Balkanu inspiriranu krvavom podjelom karata u Istočnoj Europi: ako je Republika Srpska poput Donbasa, je li onda i Milorad Dodik poput Denisa Pušiljina ili Leonida Pasečnjika, lidera odmetnutih ukrajinskih pokrajina?
Proširimo misli malo dalje: bi li u nastavku zamišljene podjele Bosna i Hercegovina mogla biti nalik Ukrajini?! Moguće da vas vlastite misli već vode naprijed: je li nemoguć scenarij u kojemu bi Srbija iz svojeg dvorišta mogla s velikim zanimanjem pogledavati kako Rusija dubokim proljetnjim oranjem uređuje svoju okućnicu?
Hm… je li onda nezamislivo tako zamiješati karte da Putin namigne Vučiću i gurne mu potajno pikova asa iz geostrateškog špila?!
Pa njih dvojica su partneri! Evo, Putin Vučiću u Beograd šalje svojeg “bezbednjaka” Nikolaja Patruševa, tajnika Savjeta za nacionalnu sigurnost Rusije. U ponedjeljak, najavljuju mediji.
Jedna od ključnih tema sigurno će biti upozorenja koja je nedavno iznio Sergej Lavrov, Putinov šef diplomacije: da se na Kosovu, u Albaniji, ali i u BiH, regrutiraju tzv. psi rata za ukrajinsko bojište i napade na Donbas.
Ali Vučić bi se možda najradije pravio mrtav.
Zašto? Evo kako je to u razgovoru za list Danas objasnio Genadij Sisojev, ruski novinar i odličan poznavatelj odnosa na Balkanu:
“Mislim da će predsjednik Srbije biti na velikim mukama, mora se opredijeliti i više ne može koristiti nekakve okrugle rečenice jer one više neće zadovoljiti ni Zapad, a ni Rusiju. Ne osudi li ruske poteze, riskira loše odnose s EU-om. Ako na bilo koji način osudi Rusiju, imat će probleme s Ruskom Federacijom koja smatra Srbiju i Vučića svojim strateškim partnerima. U cijeloj regiji Srbija će biti najviše na mukama.”
MALA ZEMLJA
Srbija ne želi ni blizu NATO-u, Putin je naoružava, ali Beograd se službeno želi približiti Europskoj uniji. Upravo zato zdvojni Vučić poručuje da je zabrinut, da mu pozicija nije laka i da je Srbija mala zemlja koja ne odlučuje o sudbini Ukrajine.
Vratimo se na početak: izgleda da maštovite zamisli o podjelama uloga na europskom istoku i balkanskom zapadu nisu samo naše. Njemački Die Welt pita se tako “je li nakon Ukrajine na redu BiH”.
Naslov članka koji razmatra mogućnost proširenja ruskih aktivnosti na Bosnu i Hercegovinu glasi: “Ovu regiju Putin već sad ima na nišanu”.
List navodi kako crnomorske države Rumunjska i Bugarska nisu neizostavno cilj Moskve, već su više “moguća ulazna vrata za Zapadni Balkan, regiju u srcu Europe, koju rusko vodstvo želi preoteti zapadnom utjecaju. Najbolji primjer za to je Bosna i Hercegovina. Tamo sebe neki vide kao dio drugog fronta mogućeg sukoba s Rusijom, poslije Ukrajine. Gdje Milorad Dodik, moćni političar bosanskih Srba, forsira odcjepljenje Republike Srpske. Njegova politika dijelom podsjeća na ideje ‘velikog srpskog carstva’ s početka ‘devedesetih’, što je dovelo do krvavog rata”.
U tekstu govori Gustav Gressel, stručnjak za sigurnost iz Europskog vijeća za vanjske odnose, ističući paralele između Beograda i Moskve. Kaže da ni jedni ni drugi ne žele prihvatiti teritorijalne gubitke iz “devedesetih” i dovode u pitanje neovisnost država nasljednica:
“Za Moskvu se podrazumijeva da Beograd zbog svoje povijesti i kulture ima pravo na sfere utjecaja na kolonije u njegovu susjedstvu. To isto pravo sebi daje i Kremlj. U konceptu poretka, nekadašnja Jugoslavija je postsovjetski prostor u malom.”
Opisujući moguće scenarije secesije dijela BiH, odnosno priključenja Republike Srpske Srbiji – o čemu Dodik odavno javno govori – Gressel u berlinskom dnevniku ističe: “Onda bi vojnici europske vojne misije EUFOR morali posegnuti za oružjem…”
Također se dodaje da bi onda i Rusija inzistirala na vlastitoj vojnoj nazočnosti na terenu, kako bi zaštitila srpske interese. “Moskva bi mogla pokušati preko Crnog mora i Bugarske doći do Srbije”, upozorava Die Welt.
A Dodik je u prijateljstvu s Putinom, pa viđali su se već, a imaju i druge zajedničke prijatelje. Poput “Noćnih vukova”, paravojnih ruskih motorista koji su se upravo u odmetnutom ukrajinskom Lugansku stavili na raspolaganje ruskim vojnim zapovjednicima.
Vozikali su se nedavno Republikom Srpskom, bili na paradi povodom neustavnog “Dana RS” u Banjoj Luci, a njihovu vođi Aleksandru Zaldostanovu, zvanom Kirurg, naknadno je zabranjen ulazak u BiH. “Vukovi” su svoju turneju hrvatskim susjedstvom bili nazvali “Ruski Balkan”.
POKUŠAJ RUŠENJA
Zato nije čudno da se Dodik založio za neutralnost, kada je u pitanju rat u Ukrajini: “Za Bosnu i Hercegovinu je najbolje da ostane neutralna, da se neće svrstavati ni na jednu stranu.” No, već dan kasnije rekao je kako će blokirati svaki pokušaj da se BiH prikloni sankcijama koje Zapad uvodi Rusiji.
Istovremeno, druga dva člana Predsjedništva BiH – Željko Komšić i Šefik Džaferović – oštro su osudili Putinov ukrajinski mlinac. A Dragan Čović, lider HDZ-a BiH i Dodikov saveznik, koji je nedavno zastupnicima u banjolučkoj Narodnoj skupštini otvoreno poručio neka “čuvaju Republiku Srpsku”, tek se “hrabro” zauzeo za “hitan prekid vatre u Ukrajini”.
to, tko bi rekao da će se čelnici jedinstvene BiH podijeliti oko pitanja jedinstvene Ukrajine i Putinova pogleda na jedinstvo.
Nije zgorega spomenuti i da je Europski parlament nekidan usvojio amandman kojim se poziva na uvođenje sankcija Dodiku zbog njegove raskolničke politike i pokušaja rušenja BiH, ali europski zastupnici iz redova Plenkovićeva HDZ-a bili su – protiv.
U cijeloj priči nikako se ne smije zanemariti činjenica da BiH u listopadu očekuju izbori, ali je veliko pitanje što će s njima biti s obzirom na to da Čović ističe kako za njihovo održavanje nema uvjeta jer da Bošnjaci ne pristaju na izmjene Ustava i Izbornog zakona kojima bi se osiguralo “legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda”.
A punu podršku pruža mu upravo Dodik. Čelnik entiteta iz kojeg je etničkim čišćenjem protjerano 200.000 Hrvata.
Ukratko – vrlo nezgodno i napeto, stresno i frustrirajuće. Na oba krila: istočnoeuropskom i zapadnobalkanskom.
Ako ne vjerujete nama, možda ćete hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću:
“Ova situacija jako podsjeća na Hrvatsku 91., vrlo je to slično, samo što je invazija puno veća, napad je jači. Treba paziti na stabilnost i na situaciju i na Kosovu, u Crnoj Gori i u BiH.”
Istovremeno je prosrpski, ali i proruski Demokratski front organizirao blokade prometnica u Crnoj Gori, suprotstavljajući se pokušaju formiranja manjinske vlade. Povezujući početak blokada baš s početkom Putinove invazije na Ukrajinu.
Scena kao stvorena za maštovitu podjelu rola na zapadnom Balkanu: još ako Kijev šaptom padne, pa da vidimo komu je hladnokrvni režiser Vladimir namijenio ulogu Putina iz našeg sokaka.
(Slobodna Dalmacija)
Related posts:
IN MEMORIAM: Suada Dilberović – Olga Sučić (1992-2016)
Esencijalne namirnice Fadila Novalića: Šest kilograma janjetine za ministre, a hobotnica za delegaciju MMF-a
PROHUJALO S ‘LJILJANOM’ Reis Kavazović u ‘SOCIJALISTIČKOM STROJU’!
Sarajevski novinar Danijal Hadžović volio bi ubijati islamiste dronovima i navođenim raketama
Pogled preko Drine na Tuzlansku kapiju: Zašto Srbija čuva masovnog ubicu?!
SILAJDŽIĆEVA ČETIRI ¨NE¨ – HARIS SILAJDŽIĆ PROPUŠTA 14. APRILA 1992. U WASHINGTONU ZATRAŽITI PODIZANJE EMBARGA NA ORUŽJE
Analiza medija u manjem bh. entitetu: Živ je Đogo, umro nije
MRAČNA STRANA IZETBEGOVIĆEVOG ‘ERDOGANIZMA’: Potpisao kapitulaciju u istočnosarajevskoj kafani, referendum u RS-u nije ni spomenuo!
NISU NAS NI RANIJE ZAŠTITILI, A DANAS TO MOGU JOŠ MANJE! Hafizović: Turska je na ivici građanskog rata i u zraku treperi ozbiljno pitanje – hoće li preživjeti ili će se raspasti?
Sarajevo je za Banju Luku početnik u šerijatu: U RS ni Sherlock Holmes ne bi uspio naći bocu šljive da je…
